24.04.2024.
HomeSvijetPutin opet prijeti: "Slijedi najopasnije desetljeće od Drugog svjetskog rata!"

Putin opet prijeti: “Slijedi najopasnije desetljeće od Drugog svjetskog rata!”

Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je u četvrtak govor na konferenciji Valdai Discussion Cluba u Moskvi.

“Drago mi je što vas vidim sve ovdje u klubu Valdai, ovo je važan forum za razmjenu ideja”, rekao je Putin na početku.

“Ovdje govorimo o svjetskom poretku koji se bazira na nekim pravilima. Ali mi ne znamo ko je ta pravila postavio. Čini se da postoji samo jedno pravilo – da svjetske sile rade što žele bez posljedica”, rekao je Putin.

“Recentni događaji potvrđuju ono što smo govorili proteklih godina ovdje. Takozvani kolektivni “Zapad”, u kojem nema jedinstva, tokom zadnjih mjeseci povukao je nekoliko poteza prema eskalaciji i destabilizaciji svjetskog poretka.

Ova igra koju je Zapad zaigrao zapravo je pokrenuta da bi uspostavili svjetsku dominaciju. A to je opasna, prljava i krvava igra. Izreka kaže: kako siješ tako ćeš i žeti. Čovječanstvo, svijet, je zapravo pred dvije opcije – ili ćemo nastaviti s problemima koji sve opterećuju ili ćemo početi sa saradnjom koja nas vodi prema zajedničkoj budućnosti”, rekao je Putin.

“Neka prvo pogledaju sebe”

Putin je potom više puta apelirao na saradnju aktera u međunarodnom pokretu, a dotaknuo se i “cancel” kulture za koju je rekao da guši slobodu govora.

“Kada se iz Zapada proziva Kremlj za sve što govori, trebali bi prvo pogledati sebe. Ne mogu za sve kriviti Kremlj”, tvrdi Putin.

“Dostojevski je upozorio da će se dogoditi nešto poput “cancel” kulture. Ti ljudi koji danas otkazuju sve imaju jako visoko mišljenje o sebi, ali za nekoliko godina njih niko neće pamtiti, a Dostojevskog hoće”, rekao je Putin.

“Počevši od neograničene slobode, došao sam do neograničenog despotizma”, citirao je ruski predsjednik ruskog pisca Fjodora M. Dostojevskog.

Potom je opet rekao da je cilj modela zapadne globalizacije uspostaviti svjetsku dominaciju, i to putem neokolonizacije, što je teza koju je ove godine više puta ponovio.

“SAD je toliko besraman da čak i otkrivaju koliko su potrošili na pučeve u drugim zemljama svijeta”, prebacio se Putin na svoju omiljenu metu – Amerikance.

“Različite civilizacije imaju različite vrijednosti, ali svih priznaju neku duhovnost ljudskog bića. Razlike između tradicionalnih i liberalnih vrijednosti su u tome da su tradicionalne vrijednosti jedinstvene i zato se ne mogu nametnuti nikome”, rekao je Putin u svojoj kvazifilozofskoj lamentaciji.

Nakon pogleda na “vrijednosti” Putin se opet vratio na geopolitiku.

“Nekada se samo nekoliko zemalja odlučilo suprotstaviti Americi, sada je to više njih. Svaki put kada Zapad krene ispoljavati hegemonizam, plaća kaznu. Svaki put sve veću. Postoje dva tipa Zapada – onaj koji se drži tradicionalnih kršćanskih vrijednosti, te onaj neokolonijalni, kozmopolitski, globalni. Mi nikada nećemo prihvatiti ovaj drugi”, rekao je Putin.

“Zapad je zaslijepljen kolonijalizmom”

“Uvijek sam vjerovao i još uvijek vjerujem u zdrav razum i uvjeren sam da će, prije ili kasnije, novi centri multipolarnog svijeta i zapad morati kao ravnopravni partneri razgovarati o zajedničkoj budućnosti. Što prije to bolje”, naglasio je Putin.

Dodao je da je zapad, zaslijepljen kolonijalizmom, pomogao izbijanju rata u Ukrajini i da pokušava izazvati krize oko Tajvana da bi osigurao globalnu dominaciju.

Citirajući predavanje ruskog disidenta Aleksandera Solženjicina na Harvardu 1978., Putin je rekao da je zapad otvoreno rasistički i da s visoka gleda na ostatak svijeta.

“Ta njihova uvjerenost u vlastitu nepogrešivost je opasno stanje”, rekao je Putin dodajući da Rusija nikada neće prihvatiti da joj zapad govori što treba činiti. “Za razliku od zapada, mi ne zavirujemo u tuđe dvorište”.

Pa ipak, Rusija se ne smatra neprijateljem zapada, rekao je Putin pred stručnjacima iz 44 zemlje.

“Zapad je podupirao i teroriste na ruskom tlu, ali smo ih porazili (zahvaljujući i Čečenima, dodao je Putin). Hvala bogu pa je Rusija preživjela sve nevolje tih vremena”, rekao je Putin referirajući se na devedesete godine.

“Poručili smo NATO-u. Prestanimo biti neprijatelji. Hajmo živjeti u miru i slozi. A što smo dobili? Pritisak na naše granice, želju da se Rusiju pretvori u sredstvo njihovih političkih ciljeva. Rusija ne izaziva elite Zapada. Mi samo želimo sačuvati svoje pravo na postojanje i ne želimo postati nikakav hegemon. Progres nije u tome da svi marširaju u istom smjeru, nego da svi hodamo u svim smjerovima”, rekao je Putin (posljednji dio je citat ruskog filozofa Danilevskog).

Bez spominjanja Ukrajine

Putin je pozvao i na novi, o pojedinim državama nezavisni sistem plaćanja, očito referirajući se na činjenicu da je Rusiju Zapad postupno istjerao iz međunarodnog sustava plaćanja Swift. – Vjerujem da je to moguće, poručio je Putin.

Zanimljivo, tokom sad već podužeg govora Putin gotovo da nije spomenuo Ukrajinu, ali zato uveliko kritikuje Zapad i ono što zove “zapadnim vrijednostima”.

Ruski predsjednik poručio je i da bi se trebalo razmisliti o strukturi Vijeća sigurnosti UN-a imajući na umu azijske, afričke i latinoameričke države. Neki su politički komentatori već primijetili kako se čini da Putin ovim govorom želi privući nove saveznike, nudeći im model saradnje drugačiji od onog koji imaju sa zapadnim zemljama.

“Pogledajte tu aroganciju kojom se sada želi utjecati na druge bez da im se da pravo na glas ili mišljenje. No, sada jedinstvena dominacija Zapada dolazi kraju. Pred nama je sada ključno, ali i najopasnije desetljeće nakon Drugog svjetskog rata. Situacija je zapravo prilično revolucionarna. Elite ne žele promjenu, a za čovječanstvo je sada ključno kako riješiti probleme budućnosti. Pred našim očima stvara se novi svjetski poredak. Moramo graditi budućnost za cijelu planetu”, zaključio je svoj govor Putin.

Nakon svog izlaganja, Putin je odgovarao na pitanja novinara. Priznao je i da ima nekih problema u Rusiji, ističući da misli na gubitke tokom “specijalne vojne operacije”. Opet se osvrnuo i na sankcije Zapada:

“Mislili su da će se Rusija urušiti. Ali podcijenili su prilagodljivost i snagu naše ekonomije. One kompanije koje su napustile Rusiju nadomještaju naše domaće kompanije. Uostalom, šefovi puno stranih kompanija nam govore da će se vratiti. Naravno, kako drugačije?”, rekao je Putin.

“Situacija u Rusiji sada je možda nešto teža, ali smo pokazali da možemo to izdržati”, rekao je ruski predsjednik.

“Moramo pronaći i obučiti nove radnike, bolje od onih iz prethodnih generacija. Ne mogu reći da me iko razočarao”, rekao je Putin.

Na pitanje o odluci da pokrene invaziju na Ukrajinu, Putin je rekao da je o tome “već sve ispričao”.

“Jedan narod”

“To je pitanje ekspanzije NATO-a. Uz pomoć zapadnih saveznika vlasti u Kijevu nisu se držale Sporazuma iz Minska. Ni prijašnji predsjednik Ukrajine, ni sadašnji. Postoje neke stvari koje se događaju, a koje ljudi ne vide. Napokon, neke stvari postale su javne i mi smo morali donijeti odluku o tome što učiniti s Donbasom, gdje ljudi 8 godina žive pod paljbom. Samo im priznati nezavisnost ne bi bilo dovoljno, jer bi ostali sami, zato smo ih i inkorporirali u Rusiju, rekao je Putin dodajući da nisu imali drugog izbora nego pokrenuti vojnu operaciju.

“Vratimo se na 2014., kada je u Kijevu proveden državni puč. Zašto? Da pokažu ko su njihovi gospodari? Ne vidim drugog objašnjena. To je pokrenulo niz tragičnih događaja, poručio je Putin.

Potom je krenuo još dalje u povijest i krenuo pričati i o “ruskoj zemlji” koju je prisvojila Poljska.

Putin se opet kasnije vratio na pitanje Ukrajine te je rekao da su “Rusi i Ukrajinci zapravo jedan narod”:

“Zato je i ovaj rat u neku ruku građanski rat”, poručio je ruski predsjednik.

Opet je ponovio da je najveći razlog invazije na Ukrajinu bio taj da se pomogne Donbasu.

“Da nismo krenuli kad smo krenuli, ne bismo mogli s dvije strane ući u Donbas. Specijalna vojna operacija krenula je upravo s ciljem da se pomogne Donbasu”, zaključio je Putin.

Je li svijet na rubu nuklearne eskalacije?

Ruski predsjednik odgovarao je i na pitanja koja se tiču rastućih nuklearnih tenzija. Je li svijet na rubu nuklearne eskalacije, upotrebe tog oružja? – bilo je pitanje.

“Cilj ove cijele strke oko nuklearnog oružja je da Zapad stavi pritisak na sve zemlje, uključujući i nas. Zato koriste i ovu retoriku kako bi poručili da se svi trebaju suprotstaviti Rusiji”, kaže Putin svjesno ignorirajući činjenicu da njegovi poltroni s ruskih državnih medija, plus zvaničnici poput bivšeg predsjednika Rusije Medvedeva, već mjesecima prijete upotrebom nuklearnog oružja.

Putin je potom odgovorio na pitanje oko okupirane nuklearne elektrane Zaporižje za koju tvrdi da ju “Ukrajinci granatiraju”:

“To niko ne govori. Želi se izazvati neki nuklearni incident kako bi se opet okrivilo Rusiju, Ne vidim nikakvi drugi smisao. Znamo i da se priprema “prljava” bomba, znamo i da još stavljaju nuklearno gorivo u nju. Željeli su ju ispaliti iz projektila Tačka M pa opet okriviti Ruse. Zato sam i rekao ministru obrane da to objavi. Ukrajinci sada skrivaju sve dokaze da su to radili, kaže Putin.

Potom je opet poručio da je SAD prvi iskoristio nuklearne bombe i to protiv Japana u Drugom svjetskom ratu.

“Oni to nisu trebali napraviti, nije bilo vojne svrhe tog poteza”, kaže Putin ističući da je Japan u tom trenutku već bio “slomljen”.

“Rusija ima jasne smjernice kada i kako koristiti nuklearno oružje. Kada je ugrožen suverenitet Rusije i sigurnost ruskih građana”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik potom se opet hvalio kako Rusija razvija hipersonično oružje, ali je i dodao da Rusija želi ući u dijalog sa Zapadom.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti