Nakon što je predsjednica Aktiva žena SNSD-a u Gradišci i poslanica ove stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ranka Perić-Romić imenovana za v. d. dekana Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, ponovo je postavljeno pitanje da li politika u BiH kontroliše i visoko obrazovanje. Naučno-nastavno vijeće Fakulteta političkih nauka izabralo je za dekana Zdravka Zlokapu, ali rektor banjalučkog Univerziteta Radoslav Gajanin to imenovanje nije želio da potvrdi. Gajanin je istakao da Zlokapa za dvije godine ide u penziju i da neće moći da provede sve aktivnosti.
Poništena odredba
Zlokapa, sa druge strane, smatra da je Gajaninova odluka da ga ne imenuje za dekana FPN-a politički motivisana, ali za to, kako je istakao, nema dokaze.
– Rektor je pozvao na razgovor mene, prodekana i člana Senata FPN-a. Rekao mi je da neće dati saglasnost na moje imenovanje zato što meni ostaju još dvije godine do penzije, a da on dekana imenuje na četiri godine. Upozorio sam ga da je takvo njegovo postupanje protivzakonito i da izlazi iz kruga svojih ovlašćenja, jer je Ustavni sud RS-a prije nekoliko godina poništio odredbu jednog univerzitetskog pravilnika koja je rektoru nekada davala to ovlašćenje, kazao nam je Zlokapa.
Fakultet političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci radio je bez dekana 24 sata, a potom je Gajanin za v. d. dekana postavio Ranku Perić-Romić. Ona u narednih šest mjeseci mora da provede konkursnu proceduru, a veliki dio akademske zajednice smatra da će i nakon toga sve ostati isto, odnosno da će u fotelju dekana FPN-a doći kadar SNSD-a.
Gajanin je, kao i njegov prethodnik Milan Mataruga, član SNSD-a. Gajanin i Mataruga su članovi Savjeta za visoko obrazovanje SNSD-a. Člansku kartu najveće stranke u Srpskoj imaju i dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka Predrag Ćeranić, dekan Medicinskog fakulteta i bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a Ranko Škrbić, dekan Pravnog fakulteta Željko Mirjanić.
Ista je slika i u Federaciji Bosne i Hercegovine. Rektor Sveučilišta u Mostaru je Zoran Tomić, koji je svojevremeno bio i prvi predsjednik Mladeži HDZ-a BiH. Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj i ne krije da je formalno član SDA i član jednog radnog tijela ove stranke, iako je posljednjih mjeseci u “punoj ratnoj opremi“ zbog sukoba sa Sebijom Izetbegović.
Dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Branko Blanuša član je SDS-a. Blanuša ističe da je prisustvo politike na banjalučkom Univerzitetu naglašeno i dodaje da je taj uticaj bio daleko snažniji prije nekoliko godina. ETF je, kaže Blanuša, fakultet na kojem politika i ne može da igra važnu ulogu, jer se tu prije svega cijene znanje i rad.
– Na ETF-u je sve depolitizovano. Političkih podjela nema ni među nastavnicima, ni među studentima. Na drugim fakultetima postoji određeni uticaj politike, čak i među studentima. Svi pamtimo politička previranja u Uniji studenata i Studentskom parlamentu. To ne bi trebalo da se dešava na taj način, kazao je Blanuša za Oslobođenje.
Blanuša dodaje da postoji uticaj politike na rad Univerziteta, ali i na visoko školstvo uopšte. Srpska, dodaje on, ima centralizovan Univerzitet.
– Prisustvo politike na Univerzitetu u Banjoj Luci je ranije bilo još izraženije kroz zapošljavanje. Ne mislim tu samo na zapošljavanje nastavnika i saradnika, nego prije svega na administraciju. Politika je uhljebila mnoge na Univerzitetu, rekao je Blanuša.
Tišina odjekuje
Član Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i informisanje Narodne skupštine RS-a i profesor na banjalučkom Medicinskom fakultetu Krsto Jandrić smatra da na Univerzitetu ne postoji nikakva odbrana od politike.
– Politika se uvukla i u visoko obrazovanje, kao što se uvukla i u ostale dijelove društva. Odbrana od toga ne postoji. Ni kolektivna ni pojedinačna. Svi šute, osim nekoliko pojedinaca. To je nevjerovatna tišina. Nema nikakve kritike i ja tu tišinu ne umijem da objasnim, istakao je Jandrić.
On smatra da na Univerzitetu nema dovoljno hrabrosti. Nekoliko pojedinaca, dodaje on, ne može da pokrene kritičnu masu koja bi stvari pomjerila sa mrtve tačke.
– Potrebno nam je čvrsto akademsko jezgro. Na Univerzitetu moraju da dignu glas protiv određenih pojava. Neko mora da im kaže da ne treba da se boje zbog mogućih posljedica. Ljudi ne smiju da se glasno izjasne. U ovom trenutku, te kritične mase nemamo, jer svi odlaze. Ali, sve treba pokušati, napominje Jandrić.
Piše: Goran Dakić, Oslobodjenje