Mjera je prošla sa 93 glasa za i nijednim protiv u Knessetu sa 120 mjesta, dok su ostali zastupnici bili odsutni ili su bili suzdržani. Novi zakon predviđa da posebno sudsko vijeće može većinom glasova izreći smrtnu kaznu, a suđenja bi se održavala u sudnici u Jerusalemu uz prijenos uživo.
Zbog takvog modela postupka zakon je odmah upoređen sa suđenjem nacističkom zločincu Adolfu Eichmannu iz 1962. godine, koje je također bilo emitirano. Eichmann je pogubljen vješanjem, što je bilo posljednje izvršenje smrtne kazne u Izraelu, iako ona formalno i dalje postoji za genocid, špijunažu u vrijeme rata i pojedina teroristička djela.
Grupe za ljudska prava upozorile su da prijedlog previše olakšava izricanje smrtne kazne i slabi zaštitu prava na pravično suđenje. Žalbe bi bile moguće, ali ne pred redovnim apelacionim sudovima nego pred posebnim žalbenim sudom. Protivnici zakona navode i da prijenos postupka prije utvrđivanja krivice može pretvoriti suđenja u spektakl, kao i da postoji pitanje pouzdanosti dokaza ako su pribavljeni grubim metodama ispitivanja.
Simcha Rothman, jedan od predlagača zakona i član vladajuće koalicije premijera Benjamina Netanyahua, rekao je da velika podrška u parlamentu pokazuje da se zastupnici mogu okupiti “oko zajedničke misije”. Više izraelskih organizacija za ljudska prava poručilo je da je „pravda za žrtve 7. oktobra legitimna i hitna obaveza”, ali da se odgovornost za zločine mora tražiti kroz postupak koji ne napušta principe pravde.
Rat je počeo nakon napada 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 osoba odvedena kao talac. Prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, u izraelskoj ofanzivi ubijeno je više od 72.628 Palestinaca, uključujući najmanje 846 od primirja prošlog oktobra. Zakon je odvojen od mjere usvojene u martu, koja uvodi smrtnu kaznu za Palestince osuđene za ubistvo Izraelaca, ali se ne primjenjuje retroaktivno na osumnjičene za napad iz oktobra 2023. godine.