Ministarstvo odbrane Ukrajine saopćilo je da je neimenovani komandant 13. tenkovske pukovnije u sklopu 4. tenkovske divizije Ruske Federacije pucao u sebe zbog teške situacije s vojnom tehnikom, odnosno nakon što je saznao u kakvom su stanju tenkovi u rezervnom sastavu, piše Slobodna Dalmacija.
Moskovske snage se bore s loše održavanim vojnim vozilima i suočavaju se sve masovnije s problemom nemogućnosti popravka opreme nakon što se ona dekonzervira iz skladišta. U mnogim slučajevima na ruskim vojnim vozilima nedostaje elektronička oprema koja sadrži plemenite metale, što sugerira da su mnogi takvi dijelovi skinuti s tenkova i oklopnjaka dok su skladišteni u hangarima, no ponegdje vozilima nedostaju čak i motori. Ukrajinski obavještajci na svom Telegram kanalu javljaju da Rusija ubrzano kompletira radionice za popravak takvih vozila kod Klimova u ruskoj oblasti Briansk.
Komandant iz ruske 4. tenkovske divizije navodno se ubio nakon spoznaje da je samo jedan od 10 tenkova iz njegove jedinice operativan, što sugeriše da ih je čak 9 bilo borbeno neupotrebljivo. Ako je vijest o samoubistvu ovog oficira istinita, predstavljala bi još jedan crni dodatak na dugačkoj koloni ruskih gubitaka među visoko rangiranim komandantima u Ukrajini.
Otkako je Putin poslao svoje vojnike na tuđu zemlju 24. februara, zauvijek je izgubio čak sedam svojih generala koji su očito prisiljeni boraviti na prvim crtama zbog pada morala i izuzetno loše borbene motivacije vlastite vojske. Ruska armija nije znatnije napredovala u zauzimanju ključnih ukrajinskih gradova, a pretrpjela je velike udarce od ukrajinskih snaga koje su se inteligentno borile protiv puno masovnijeg neprijatelja. Prema Oryxu, vojnom blogu koji prati gubitke ruskih vozila na temelju vizualne potvrde, do 26. marta Kremlj je izgubio ukupno 1.891 tenk, oklopnjak ili kamion. Od toga je 939 vozila uništeno, 35 je oštećeno, 229 je napušteno, a 688 je zarobljeno od strane ukrajinskih vojnika.
U nizu poginulih generala, posljednji je kod Hersona stradao general-pukovnik Jakov Rezancev, komandant 49. ruske kombinirane armije u njenom južnom vojnom okrugu. Ubijen je nakon što je ukrajinska vojska uništila komandno mjesto 49. ruske armije na ukrajinskom jugu. Ukrajinci su prije njega ubili još šest ruskih generala. Poginuli su: general pukovnik Andrej Mordvič, general pukovnik Oleg Mitjaev, general pukovnik Vitalij Gerasimov, general pukovnik Andrej Suhovecki, general pukovnik Andrej Kolesnikov i general Magomed Tušajev, šef čečenskih specijalaca Ramzana Kadirova. Vladimir Putin je dodatno uklonio još jednog generala s ukrajinskoga ratišta Vladislava Jeršova i stavio ga u kućni pritvor. Do njegove iznenadne smjene navodno je službeno došlo ‘zbog teških gubitaka i strateških neuspjeha tokom jednomjesečne ruske invazije’.
Još jedan visoki ruski oficir, koji je navodno ubijen od vlastite vojske, komandant je 37. motorizirane pješačke brigade pukovnik Jurij Medvedev.
Medvedev je pregažen tenkom kojim je upravljao njegov vojnik, pri čemu su mu stradale noge i prebačen je živ u bolnicu. Je li bila riječ o nesretnom slučaju ili o pobuni ruskih vojnika protiv vlastitog komandanta zbog velikih gubitaka u ljudstvu, kako to tvrdi ukrajinska strana, ne može se baš pouzdano saznati, baš kao ni je li pukovnik Medvedev još uvijek živ ili je, kako se tvrdi, preminuo u bolnici.
Za većinu stradalih ruskih generala takvih dilema, međutim, nema: general-bojnik Oleg Mitjaev (47) komandant 150. motorizirane ruske divizije, poginuo je u borbama u opkoljenom Mariupolju. General bojnik Vitalij Gerasimov, (45) ubijen je 7. marta kod Harkova na istoku zemlje. General-bojnik Andrej Kolesnikov, komandant Gardijske tenkovske divizije Kantemirovskaja, također je ubijen u akciji u Ukrajini, kao i njegov kolega general-pukovnik Andrej Mordvič. General-pukovnik Andrej Sukhovetski (47) početkom marta dospio je na nišan ukrajinskog snajperista, a čečenski general Magomed Tušajev ubijen je već prvih dana rata u blizini Kijeva, raketiranjem čečenske kolone.
Broj viših oficira, ali i običnih ruskih vojnika, koji su dosad ubijeni u jednomjesečnom ukrajinskom ratu šokirao je zapadne vojne stručnjake. Za ovako poraznu bilansu se dobrim dijelom okrivljuju i komunikacijski problemi na nivou ruskog štaba, pošto visoki časnici očito koriste nešifrirane kanale što ih fatalno izlaže olakšanom lociranju i ukrajinskim snagama. Službeni Kremlj je prije dva dana ustvrdio da je nešto više od 1.300 ruskih vojnih osoba poginulo u ovome ratu, ali se procjenjuje da je stvarni broj barem četiri ili pet puta veći.
Visoki dužnosnik NATO-a nedavno je kazao kako savez procjenjuje da je Rusija pretrpjela između 30.000 i 40.000 izbačenih iz stroja u Ukrajini tokom prvog mjeseca rata, što uključuje između 7.000 i 15.000 smrtno stradalih. Ako bi posljednja brojka bila vjerodostojna, to bi značilo da je Putin u samo mjesec dana ukrajinskog rata gotovo dosegao ukupne sovjetske vojne gubitke iz devetogodišnjeg rata u Afganistanu, ne računajući čak sedam izgubljenih svojih generala.