U BiH se nastavlja trend povećanja broja ovisnika o kockanju, što i nije neko iznenađenje s obzirom na to da BiH ima najviše kladionica u Evropi u odnosu na broj stanovnika. Iako kockanje predstavlja zabavu, postavlja se pitanje zašto ljudi kockaju kad su izgledi za dobitak nerijetko vrlo mali. Kockanje je zabava sve dok ne prijeđe u naviku. Granicu je, nažalost, teško utvrditi. Kockanje, samo po sebi, nije društvena devijacija; društvenom devijacijom postaje u trenutku kada prestaje biti igra te postaje stalni način ponašanja jer tek tada izaziva niz društvenih, ekonomskih i psihičkih posljedica, piše Večernji list.
Neka istraživanja pokazala su da, što je društvo siromašnije, što je niži socio-ekonomski standard, što je veća razlika među društvenim slojevima, kockanje i igre na sreću su u porastu. Odgovor na pitanje zašto je tako, vrlo je jednostavan. Osobe koje si ne mogu priuštiti većinu stvari na tržištu, koje nam se, uzgred rečeno, smiješe iz izloga, razvijaju osjećaj nesigurnosti, bespomoćnosti. Kako nismo u stanju brzo zaraditi potrebnu svotu novca, pribjegavamo “lakim” načinima zarade – igrama na sreću. Upravo takva situacija događa se u BiH. Male plate i penzije te stalni nedostatak novca potaknuli su mnoge okušati sreću u kladionicama.
A kako to izgleda u brojkama? Prema podacima Porezne uprave, u prošloj su godini građani FBiH u kladionicama potrošili gotovo milijardu i šest stotina miliona maraka. Na području FBiH registrirano je 12 pravnih subjekata koji obavljaju djelatnost priređivanja igara na sreću – klađenjem, s 2119 uplatnih mjesta.
– Oni su u 2021. ostvarili ukupan promet od 1.598,112.128 KM. To su uplate koje su izvršili igrači po osnovi različitih vrsta klađenja – kazao je za FTV Adis Durak, šef Odsjeka za inspekcijski nadzor pri Poreznoj upravi FBiH, Kantonalni porezni ured Novi Travnik.
Drugim riječima, u kladionicama je prošle godine ostavljeno gotovo pola milijarde više od budžeta najbogatijeg Sarajevskog kantona. Najviše novca u kladionicama ostavili su stanovnici Tuzlanskog kantona (298,184.679 KM), pa Hercegovačko-neretvanske (274,819.663 KM), potom Sarajevskog (246,526.065 KM), a zatim Srednjobosanskog kantona (217,270.885 KM), koji je godinama na posljednjem mjestu po visini prosječne plate, a čiji su stanovnici prošle godine na klađenje potrošili iznos kantonalnog budžeta. U kladionicama u HNK-a građani su ostavili 106,717.270 KM.
-U SBK-u su registrirane 323 kladionice, koje su ostvarile promet u 2021. od 217,270.885 KM. Najveći promet ostvaren je na području općine Travnik – 42,667.526 KM – ističe Durak.
Uz Travnik, u klađenju ne zaostaju ni Novi Travnik te Vitez i Bugojno, dok su na posljednjem mjestu Kreševo i Fojnica. Najmanje novca uplaćeno je u Posavskom kantonu (29,518.045 KM).
– Ovo sada nema pravila. U kladionice idu maloljetni, kao i osobe starije životne dobi. Spol više ne igra ulogu, a ni dobna granica, pa čak ni obrazovanje – naglašava socijalna radnica Mirjana Mehičić.