Osjećaj sreće samo 10% ovisi o vanjskim faktorima, 40% je genetska predispozicija, a preostalih 50% su naši vlastiti postupci: koje ciljeve sebi postavljamo, kakve odnose gradimo s ljudima. Upravo na tih 50% možemo utjecati, a tu je važno da ne osujetimo sebe.
Svi ljudi žele biti sretni, ali se rijetko tako osjećaju. I mada se sreća može mjeriti – ona se proučava na univerzitetu i znanstvenici već desetljećima proučavaju ovaj fenomen – još nitko nije uspio snagom volje postati sretan, piše uspesnazena.com.
Iznenadna euforija, osjećaj ispunjenosti u životu i ljubavi prema sebi i cijelom svetu, nekada se pojavi u najčudnijem trenutku, a i sasvim suprotno – može izostati kada za to postoje svi uvjeti. Ipak, postoji recept za sklad i unutrašnje blagostanje, a rezultati znanstvenih istraživanja to potvrđuju.
Odlučili smo otkriti što je sve potrebno za sreću…
Od čega ovisi sreća
Pokazalo se da osjećaj sreće samo 10% ovisi o vanjskim faktorima: uvjeta života, novca, obrazovanja itd. Siromašni seljak se subjektivno može osjećati bolje, od bankara koji zarađuje više od 200.000 dolara godišnje.
Još 40% je genetska predispozicija. Postoje ljudi s dobrim lučenjem neurotransmitera: njihov živčani sistem proizvodi hormone sreće (endorfine, serotonin, dopamin i oksitocin) bez obzira na životne okolnosti. Takvi ljudi se brzo oporavljaju od nedaća i gubitaka, jer ih njihova biokemija vraća u ravnotežu. Drugi pate čak i dok sjede za prazničnim stolom na vlastitom rođendanu, okruženi gostima i poklonima.
I na kraju, preostalih 50% su naši vlastiti postupci: koje ciljeve sebi postavljamo, kakve odnose gradimo s ljudima. Upravo na tih 50% možemo utjecati, a tu je važno da ne osujetimo sebe.
Što nas sprječava da postanemo sretni?
Obično težimo dobrim ocjenama, dobro plaćenim poslovima i materijalnim bogatstvima, ali izgleda da unutrašnja sreća ne ovisi mnogo od njih. Istina, novi stan i skupi automobil pružaju osjećaj zadovoljstva, ali samo za kratko, samo dok se na njih ne naviknemo.
Nema nikakvog smisla željeti sav novac ovog svijeta. Znanstvenici su utvrdili da novac zaista donosi sreću, ali sve dok godišnji prihod ne dostigne 60-75 tisuća dolara (bar u Zapadnom svijetu).
A onda, čak i ako zarada postane još veća, razina sreće dalje ne raste. Psihoterapeut Clay Cockrell, koji savjetuje klijente čiji imetak prelazi 50 milijuna dolara, kaže da su svi oni nezadovoljni: osjećaju krivnju što su bezobrazno bogati, a i dalje nisu zadovoljni.
Ponekad se ljudi čak i plaše da budu sretni. Herofobija je strah od sreće i zabave. Ona je posljedica vjerovanja u teoriju da je život kao zebra – ako ti se dogodi nešto dobro, obavezno će ti se zatim dogoditi i nešto loše. U stvari, herofobija nema nikakve osnove. To je anksiozni poremećaj koji treba liječiti.
Što onda treba učiniti da bismo postali sretni?
Kupite slobodno vrijeme
Istraživanja pokazuju da angažiranje profesionalaca koji obavljaju kućne poslove čini da ljudi postanu zadovoljniji vlastitim životom.
Saznajte koliko košta čišćenje stana, kuhanje ili da netko umjesto vas vodi dijete na trening. Možda možete sebi to dozvolite, a zauzvrat ćete dobiti nekoliko sati neprocjenjivog odmora.
Družite se
Još jedan važan pokazatelj sreće je koliko vremena provodite s drugim ljudima, posebno s onima koji su vam dragi. Istraživanja su pokazala da su se čak i zatvorene osobe bolje osjećale kada su se počele više družiti. Tijekom eksperimenta su dovedeni u situacije da razgovaraju s nepoznatim ljudima.
U početku su mislili da će im biti neugodno, a pokazalo se kao blagotvorno iskustvo.
Pomažite drugima
Prema drugom istraživanju, oni koji brinu o drugima, bave se volontiranjem i dobrotvornim radom, sretniji su od onih koji misle samo na sebe.
Donosite hrabre odluke
Profesor Laurie R. Santos s univerziteta Yale kaže da često izbjegavamo promjene da bismo se zaštitili od raznih složenih situacija: ostajemo u lošem braku jer bi razvod donio komplikacije ili se ne odlučujemo napustiti dosadan posao, iz straha da ne ostanemo bez stalnih prihoda.
Istraživanja, međutim, pokazuju da ljudi imaju sklonost da preuveličavaju silinu i trajanje svojih emotivnih reakcija na negativne događaje (to se naziva afektivnim predviđanjem). U praksi, svi se mi uspješno nosimo s teškoćama: i s razvodom i s traženjem drugog posla. Mnogo smo izdržljiviji nego što mislimo i to moramo uzeti u obzir pri donošenju odluka.
Meditirajte
Većina ljudi se sjeća samo dobrih događaja iz prošlosti, zanemarujući loše, a također vjeruje da će budućnost biti bolja od sadašnjosti. Posljedica toga je da se ne koncentriramo na sadašnji trenutak i tako ga propuštamo doživjeti u potpunosti.
Istraživanja pokazuju da meditacija pomaže da naučimo da budemo obazriviji i svjesniji i podiže razinu sreće.
Birajte posao prema želji, a ne plaći
Dokazano je da sretni ljudi bolje rade. I obrnuto, posao koji volite, koji vas ispunjava i daje vam osjećaj uspješnosti – čini vas sretnim. Osnivač pozitivne psihologije, Martin Seligman, smatra da kad odaberete posao koji maksimalno otkriva vaše sposobnosti – uživat ćete svaki dan.
Zagovornici pozitivne psihologije ovo nazivaju stanjem protoka, u kojem postižete potpuno stapanje sa svojim poslom – utapate se u njemu, ne misleći ni na vrijeme ni na sebe, tako da umjesto umora stalno dobivate novu energiju.
Održavajte svoj mikrobiom
Bakterije koje žive u nama predstavljaju moćnu silu, koja može značajno utjecati na naše raspoloženje i emotivno stanje.
Prema istraživanjima, na mikrobiom (skup bakterija koje žive u tijelu) pozitivno utječu: povrće, voće i u umjerenim količinama crna čokolada i kava, što doprinosi osjećaju sreće.
Pazite na svoje držanje
Norveški istraživači smatraju da postoji veza između uspravnog držanja kičme i osjećaja sreće. Proučavali su kako vježbe pravilnog držanja tijela utječu na ljude u depresiji.
Onima koji su radili vježbe, raspoloženje se poboljšalo i krajem dana su se osjećali manje umorni, a istovremeno i sretniji.
Obratite se psihoterapeutu
Čak i ako imate puno prijatelja i veliku obitelj, možda im niste spremni pričati o svojim skrivenim strahovima, a oni da vas saslušaju bez primjedbi, savjeta ili jedva čekajući da se raspričaju. Psihoterapeut Anastasia Rubcova tvrdi: osjećaj da nas vide i čuju najvažnija je komponenta sreće. A terapeut je netko tko tu može pomoći.
Može li nas psihoterapija naučiti kako da izvučemo iz sebe ta prodorna, radosna iskustva, koja nazivamo srećom? Ne, ali značajno poboljšava opće stanje. Pogotovo kad tome dodate sport, zdrav san i dobre prijatelje. A u dobrim okolnostima, začas će sinuti iskra sreće.
Recimo, sretno ćemo se zaljubiti.
Ili biti očarani šetnjom kroz zimsku šumu.
Ili iznenada ugledati kaput svojih snova.
Ili sjediti u tišini bez igdje ikoga, uz čaj i komad pite.
I biti sretni..
uspesnazena.com