Nametanjem izmjena izbornog zakona prema zamislima HDZ-a, Visoki predstavnik Christian Schmidt bi se stavio na stranu “onih hrvatskih ekstremista koji godinama blokiraju institucije” u entitetu Federaciji, piše njemački Die Tageszeitung (TAZ).
Prema procjeni novinara Ericha Rathfeldera, u ponedjeljak navečer se okupilo više od 7.000 ljudi ispred Ureda visokog predstavnika u Sarajevu.
“Schmidt ovih dana planira promjenu izbornog zakona i ustava prema zamislima nacionalističko-hrvatskog HDZ-a u Bosni i Hercegovini i susjedne Hrvatske – i to samo dva mjeseca prije izbora”, piše on za TAZ.
Zatim objašnjava koje izmjene Schmidt navodno želi da uvede, te zaključuje da bi to osiguralo više mjesta u Domu Naroda za predstavnike HDZ-a.
Objašnjava da demonstranti koji su se okupili ispred OHR-a “ne žele više ovakve etničke podjele”.
Navodi da je protest bio miran, “osim remetilačkih manevara” stranke SDA “koja je uz burne zvižduke htjela preuzeti komandu”.
Rathfelder objašnjava da je Evropski sud za ljudska prava prije nekoliko godina presudio u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija u slučaju protiv BiH, te da bi, po presudi, Bosna i Hercegovina trebala prilagoditi svoj izborni sistem evropskim standardima.
“To je bilo 2008. Ali od tada se ništa nije dogodilo. Svi pokušaji da se progura ustavna reforma propali su zbog otpora nacionalista i njihovih simpatizera u međunarodnoj zajednici i EU”, piše on.
Zatim navodi da, kada je političar njemačkog CSU-a Christian Schmidt preuzeo dužnost Visokog predstavnika u BiH prošle godine, to je izazvalo nadu među stanovnicima BiH da će konačno doći do pomaka po pitanju ustavnih reformi. Ta nada je, tvrdi on, još više ojačana kada je nedavno njemački Bundestag velikom većinom usvojio rezoluciju u kojoj zahtjeva “da se zemlja dalje razvija u demokratsku ustavnu državu”.
No sada je Schmidt “predstavio projekt koji ima za cilj upravo suprotan smjer” i koji bi omogućio daljnje etničke podjele u Federaciji, piše Rathfelder.
Dodaje da se Visoki predstavnik u tome stavio na stranu “onih hrvatskih ekstremista koji godinama blokiraju institucije” u FBiH i koji tvrde da su Hrvati ugrožena manjina u zemlji.
“Pritom su Hrvati su relativno priviligovani. Sa 15 posto stanovništva, oni zauzimaju 30 posto funkcija u državnom aparatu. Svi Bosanski Hrvati imaju pravo na pasoš EU iz Republike Hrvatske, dok se ostale grupe bosanskih pasoša suočavaju s poteškoćama u mnogim zemljama”, piše Rathfelder.
“Činjenica da se Schmidt želi uključiti u zahtjeve hrvatskih nacionalista već je oštetila Ured visokog predstavnika. Barem je ujedinio većinu BiH stanovništva protiv sebe”, zaključio je Rathfelder, prenosi N1.