Stomatološka ordinacija Demirović u Sarajevu, osim vlasnika, zapošljava još tri ljekara i dvije medicinske sestre. Ovoj, ali i ostalim privatnim stomatološkim ordinacijama i zubotehničkim laboratorijama, naredbom Federalnog štaba civilne zaštite 24. marta, zabranjen je rad kao mjera u borbi portiv pandemije COVID-19.
Doktor Haris Demirović, vlasnik ordinacije, se ne žali na ovu odluku jer, kako kaže, trenutno je najbitnije da građani dobiju adekvatnu pomoć u domovima zdravlja.
“Medicinsko osoblje u stomatološkim ordinacijama domova zdravlja treba zaštititi. Najvažnije je da pacijenti ne trpe. Što se tiče finansijskog gubitka zbog toga što naša ordinacija ne radi, najavljena je pomoć Vlade Federacije. To jeste kap u moru, ali i to je bolje nego da ostanemo bez bilo kakve podrške“, kaže Demirović, za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prihod pao za četvrtinu
Senad Brka, predsjednik udruženja privrednika „Biznis centar“ Jelah – Tešanj, u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine, ističe da su, rješenjem Kriznog štaba, rad ubustavile firme u oblasti ugostiteljstva, turizma, prevoza putnika, uslužnih djelatnosti, kao i neke druge.
„Naše udruženje okuplja preko 140 firmi, a prema anketi u kojoj je učestvovalo njih više od 50 sa preko pet hiljada radnika, što je jedna trećina od ukupno zaposlenih u Tešnju, utvrdili smo da je u martu bilo oko 30 posto odgođenih poslova, a da je prihod pao za 25 posto. Za mjesec april to će ići do 50 posto. Teška je situacija, iako je u firmama kojim je rješenjem Kriznog štaba zabranjen rad, na osnovu odluke Vlade Zeničko-dobojskog kantona, zaposlenim u martu isplaćen minimalac u iznosu od 50 posto, te uplaćeni doprinosi, dok će u aprilu minimalac biti isplaćen u iznosu od 100 posto, kao i doprinosi. Preduzeća u kojim je znatno umanjen prihod zbog postojeće situacije, a nisu obuhvaćena mjerama pomoći, su u posebno teškoj situaciji. Malim privrednicima je neophodna što brža pomoć“, kaže Brka za RSE.
Ekonomista Igor Gavran podržava ovaj pristup navodeći kako je logično da se pokriju ukupna primanja barem radnika u kompanijama koje su prekinule poslovanje na direktan zahtjev vlasti, zbog mjera socijalne izolacije i ograničenog kretanja.
Mogu li se sačuvati radna mjesta?
„U ostatku privrede, gdje se osjećaju indirektne posljedice, to pokrivanje bi bilo do najvišeg mogućeg nivoa, na primjer, u prostoru između minimalnih i prosječnih plaća, ovisno o visini primanja prije krize i ovisno od prosjeka u sektoru. Ali u svakom slučaju, obavezno je sufinansiranje troškova rada kako bi se što veći broj zaposlenih zadržao u radnom odnosu i time također održala njihova primanja i nivo domaće potrošnje“, izjavio je Gavran za RSE.
On smatra da će najbolje efekte dati mjere prilagođene svakom pojedinom sektoru i poslovnom subjektu, jer nisu svi jednako pogođeni, malobrojni, čak, nikako dok su neki na rubu gašenja. Trenutni fokus mora biti na urgentnim, kratkoročnim, lako i široko primjenjivim mjerama.
„Među ključnima su svakako odgoda ili privremena obustava plaćanja što većeg broja obaveza prema budžetima i fondovima – porezi, doprinosi i druge obaveze, kako bi se što više sredstava ostavilo u privredi za održavanje poslovanja i plaćanje radnika. Zatim je to subvencioniranje ili pokriće što većeg dijela fiksnih troškova poslovanja, a prije svega zaposlenih radnika“, naglašava Gavran.
Ekonomski analitičar i direktor udruženja Multi iz Tuzle, Admir Čavalić smatra da u fokusu ekonomskih politika mora biti stabilizacija ili zamrzavanje privatnog sektora kroz podršku koju će pružati javni i finansijski sektor.
„Ovo je nešto specifično za ovu krizu, jer govorimo o spašavanju privrede, a ne finansijskog sistema,u komparaciji sa krizom iz 2008. godine. U tom smislu, potrebno je implementirati što više odgoda plaćanja određenih obaveza privatnog sektora prema javnom i finansijskom sektoru, shodno zakonskim, poreznim, kreditnim i drugim obavezama. Na ovaj način bi se pokušala izbjeći veća kriza likvidnosti.
Kroz finansijske pakete podrške, putem stabilizacijskih i garantnih fondova, od nekih milijardu eura odnosno dvije milijarde konvertibilnih maraka (KM) ili čak i više, potrebno je održati poslovanje i zaposlenost privatnih kompanija. Uz zadržavanje budžetske stabilnosti, Bosna i Hercegovina se mora što više zadužiti, po svim osnovama i nivoima vlasti – od države do opština. U normalnim okolnostima ovo bi bilo pogrešno iz više razloga, međutim kriza privremeno mijenja principe i pravila, tako da je zaduživanje sada potrebno“, ističe Admir Čavalić za RSE.
Dvije entitetske vlade – Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) i Vlada Republike Srpske (RS) već su usvojile hitne mjere za spas privrede pogođene posljedicama zaraze korona virusom. Nakon usvajanja prijedloga zakona sa deset mjera, 3. aprila, koji je upućen u hitnu skupštinsku proceduru, premijer Federacije Fadil Novalić je izjavio da će doprinosi na minimalnu platu bitiplaćeni iz budžeta za sve radnike u realnom sektoru.
“Iz primjene su izuzeti javni i finansijski sektor“, naglasio je Novalić.
Za oko 70.000 radnika, koji su prestali da obavljaju djelatnost, zbog mjera Republičkog štaba za vanredne situacije, Vlada Republike Srpske je najavilada će se za april, iz budžeta isplatiti minimalne plate od 520 KM (približno 260 eura) plus porezi i doprinosi.
Zlatarska radnja „Šarm“ iz Banjaluke je na osnovu naredbe entitetskog kriznog štabaprekinula s radom 15. marta, kaže Saša Koščica, jedan od deset uposlenika ove zlatare.
„Od Vlade očekujemo da ispuniono što je obećala, a što je objavljeno uSlužbenom glasniku. Ne očekujemo neku drugu pomoć, niti nam je neophodna, jer smatramo da ima mnogo ugroženijih privrednika od nas. Naravno, nije zgodno zatvoriti radnju, nije dobro ne raditi. Zakonodavac neka ispuni ono što je rekao i šta su donijeli kao uredbu i to je ono što očekujemo“, kaže Koščica za RSE.
Istovremeno, privrednici a posebno tzv. mali se udružuju i nastoje da zajednički pronađu spas za opstanak.
Online platforma „ Glas malih biznisa”, okupila je preko 40 000 poduzetnika na inicijativu Ejuba Kučuka, stručnjaka iz oblasti marketinga. Na facebook stranici je pored ostalog navedeno kako traže, da se, popularno nazvanim „ korona zakonom“, oslobode namjenska sredstva sa računa kantona, gradova i opština u Federaciji BiH i da se sva sredstva prebaceu stabilizacijski fond. Zatim da se oslobode doprinosa sviuposlenici i vlasnici obrta i samostalni trgovci kojim je zabranjen rad te da seisplati350 KM ( oko 175 eura)po radniku svim firmama u kojim je promet pao za više od 20% od dana uvodjena “stanja nesreće”.
U Banjaluci je osnovana facebook grupa “Korona i privreda”, oko koje su se povezali privrednici kojim je zvanično zabranjen rad ili je on onemogućen prije svega zbog ograničenog kretnja stanovništva. U kratkom roku je grupa dobilapreko tri hiljade članova.
„Direktno su pogođene firme kojima je naređeno da ne rade. Međutim, ima ogroman broj firmi kojima nije zabranjen rad, ali nemaju uslova da rade. I moja firma ne može obavljati redovne djelatnosti jer je, pored ostalogzabranjeno okupljanje ljudi.
Zamisao je da budemo u kontaktu, da razmjenjujemo brige, stavove, inicijative i pružamo pomoć onim kojim je ona najpotrebnija. Pored ostalog smo se obratili javnim komunalnim preduzećima kao i nekim drugim kao što su telekom operateri da tražimo olakšice u plaćanju računa.
Ljudi su zatečeni, na početku ove krize su bili dosta preplašeni ali, kako smo duže u ovoj situaciji čini mi se da se nekako, postepeno, prilagođavamo“, kaže Vesna Kretić – Krminac, inicijatorka povezivanja privrednika.
“I u pojedinim granama privrede, postoje okupljanja i zajednički zahtjevi prema vladama, kako bi se umanjile ekonomske štete izazvane korona virusom”, navodi sagovornica RSE.
Prema podacima facebook grupe „Glas malih biznisa“, u BiH ima više od 27.500 registrovanih malih firmi (10-50 zaposlenih) te preko 48.000 mikrobiznisa i obrta (do 10 zaposlenih). Zajedno čine 85% svih registrovanih firmi u BiH s nekoliko stotina hiljada radnih mjesta.
RSE