Austrijski Der Standard analizira Schmidtove namjere i mogućnosti nametanja Izbornog zakona

0

Kako navodi austrijski list Der Standard, Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt razmatra da li da iskoristi svoje Bonske ovlasti i nametne izmjene izbornog zakona u BiH, a takvom promjenom bi on izašao u susret željama hrvatskih političara poput “nacionalističkog” predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

Novinarka Adelheid Wolfl za Der Standard navodi da je politički cilj Milanovića i njegovih političkih saveznika spriječiti formiranje vlasti u BiH entitetu Federaciji bez HDZ-a, te da se to dešavalo i ranije.

“Bosanskohercegovački HDZ, sestrinska stranka vladajućeg HDZ-a u Hrvatskoj, stoga je posljednjih mjeseci kroz brojne političke intervencije i pregovore koje su vodili EU i SAD pokušavao ostvariti svoje ciljeve u bosanskohercegovačkom parlamentu. Međutim, za to nije bilo većine. Sada je pritisak na Schmidta očito pojačan da se povinuje zahtjevima HDZ-a putem posebnih Bosnkih ovlasti Visokog predstavnika”, navodi ona.

“Deblokada Federacije”

Pozivajući se na medije u BiH, Wolf navodi da bi Schmidt mogao s jedne strane uvesti “tehničke” promjene kako bi se u budućnosti bolje izbjegla izborna manipulacija, ali da se s druge strane pod pojmom “deblokiranje Federacije” razmatra nova definicija formule predstavljanja.

Ona navodi da je Dom naroda FBiH ključan za namjeru HDZ-a da osigura svoju vlast zbog mogućnosti veta koju bi ta stranka mogla koristiti za blokiranje zakona.

“Izmjenom Izbornog zakona sada se očito želi osigurati da oni kantoni u kojima je HDZ posebno jak dobiju više glasačke moći. Riječ je o formuli za predstavljanje koja je ranije bila stvar diskrecionih ovlasti Izborne komisije”, piše Wolfl.

Diskreciono pravo izborne komisije

Stručnjak za ustavno pravo iz Graca i stručnjak za Bosnu i Hercegovinu Josef Marko objašnjava za Der Standard da ukoliko u jednom kantonu ne bude izabran Hrvat jer nije osvojio dovoljno glasova, Izborna komisija je u tom slučaju mogla sama odlučiti da kandidat iz drugog kantona bude hrvatski predstavnik u tom kantonu. Ovo diskreciono pravo o mogućnosti kompenzacionih mandata sada bi moglo biti ukinuto mogućom odlukom Schmidta.

On tvrdi da je “bezobrazluk” ovaj proces nazivati ​​deblokadom, navodeći da “oni koji blokiraju su upravo oni koji traže deblokadu“. Prema njegovim riječima, upravo je HDZ bio taj koji je spriječavao donošenje zakona, formiranje vlada i zastupanje u institucijama.

Marko također smatra da bi ovakva odluka Visokog predstavnika mogla ozbiljno narušiti ili čak eliminirati pluralizam među različitim hrvatskim interesima koji prevladavaju među stanovništvom u različitim dijelovima zemlje, jer propis vodi ka “kvazi-monopolu jedne stranke”.

“Jaka struja u Washingtonu koja želi dogovor između SDA i HDZ-a”

Wolfl navodi da se Vijeće za provedbu mira sastalo u utorak kako bi razgovaralo o prijedlozima za izmjenu Izbornog zakona. Međutim, nije postignut dogovor.

“Diplomate tvrde da je Hrvatska ranije tražila od Sjedinjenih Država da rade sa Schmidtom na promjeni izbornog zakona. SAD, s druge strane, imaju interes da prodaju vojnu opremu Hrvatskoj i da zemlju čvrsto drže na proameričkom kursu”, piše ona.

Također navodi da u Washingtonu postoji jaka struja koja želi postići dogovor između najjače hrvatske i najjače bošnjačke stranke, HDZ-a i SDA, oslanjajući se na Washingtonski sporazum iz 1994. godine.

“Na Schmidtovu inicijativu se sada trebaju nastaviti pregovori. Za SDA je posebno atraktivno ograničavanje mogućnosti veta u Domu naroda, što bi očito također moglo biti dio dogovora. Međutim, nejasno je da li će Schmidt zaista koristiti Bonska ovlaštenja”, piše Wolfl.