Prema sudskim dokumentima do kojih je došao CBS, 94-godišnji Castro optužen je u Miamiju za zavjeru s ciljem ubistva američkih državljana, četiri tačke optužnice za ubistvo i dvije za uništavanje letjelica.
Među optuženima je i pilot borbenog aviona koji je ranije dovođen u vezu s incidentom iz 1996. godine, kada su četiri muškarca poginula nakon što je kubanska vojska oborila njihove avione tokom humanitarne misije u Floridskom moreuzu. Tužilaštvo tvrdi da je upravo Castro izdao naredbu za otvaranje vatre.
Optužnica dolazi u trenutku pojačanih tenzija između SAD-a i Kube. Trumpova administracija sve češće prijeti vojnom akcijom protiv Havane, dok zemlju istovremeno pogađa ozbiljna energetska kriza izazvana strogim američkim embargom na naftu, što je dovelo do čestih nestanaka struje i protesta u glavnom gradu.
Kao simbolično mjesto za objavu optužnice odabran je Freedom Tower u Miamiju, kroz koji je između 1962. i 1974. godine prošlo više od pola miliona kubanskih izbjeglica koje su pobjegle nakon revolucije Fidela Castra iz 1959. godine.
Američke vlasti tvrde da je Raúl Castro odobrio obaranje dva mala aviona organizacije Brothers to the Rescue 24. februara 1996. godine. Ta organizacija kubanskih emigranata iz Miamija tragala je za izbjeglicama u vodama između Kube i Floride. U napadu su poginuli Armando Alejandre Jr, Carlos Costa, Mario de la Peña i Pablo Morales, nakon što su njihove letjelice pogođene projektilima ispaljenim iz kubanskih MiG aviona.
Raúl Castro povukao se s funkcije predsjednika 2018. godine, a tri godine kasnije napustio je i mjesto sekretara Komunističke partije Kube. Ipak, i dalje se smatra jednim od najutjecajnijih ljudi u kubanskoj politici. Fidel Castro preminuo je 2016. godine u 90. godini.
Za sada nije poznato hoće li se Castro ikada pojaviti pred američkim sudom.
Istog dana američki državni sekretar Marco Rubio objavio je poruku kubanskom narodu na društvenoj mreži X, tvrdeći da nestašice struje, goriva i hrane nisu posljedica američkog embarga, već korupcije kubanskog rukovodstva.
Na njegove tvrdnje odgovorio je zamjenik kubanskog ministra vanjskih poslova Carlos Cossio, optuživši Washington za “okrutnu i nemilosrdnu agresiju” prema kubanskom narodu.
U Washingtonu su kubansko-američki kongresmeni pozdravili podizanje optužnice. Kongresmenka Maria Elvira Salazar izjavila je da je to “slavan dan” za Kubance koji su bili prisiljeni napustiti domovinu zbog režima porodice Castro.
Republikanski kongresmen Carlos Giménez rekao je da su članovi organizacije Brothers to the Rescue pokušavali spasiti živote ljudi koji su morem bježali s Kube, naglasivši da nisu činili ništa ilegalno.
“Predugo je ovaj slučaj prolazio bez posljedica za najodgovorniju osobu, Raúla Castra”, rekao je Giménez, dodajući da je “pravda možda stigla kasno, ali će ipak biti zadovoljena”.
Salazar je poručila kako se nada da će Kubanci nastaviti proteste protiv vlasti te upozorila porodicu Castro da su im “dani odbrojani”. Kao primjer navela je predsjednika Venezuele Nicolás Maduro, tvrdeći da bi i kubansko rukovodstvo moglo završiti pred američkim pravosuđem.
Dodatne tenzije izazvao je i izvještaj portala Axios u kojem se navodi da je Kuba navodno nabavila više od 300 vojnih dronova te razgovarala o mogućim napadima na američku bazu Guantánamo Bay, mornaričke brodove SAD-a i područje Key Westa na Floridi.
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel upozorio je na mreži X da bi eventualna američka vojna akcija protiv Kube dovela do “krvoprolića”.