Vatra ponovo tinja u Bosni i Hercegovini, piše francuski Le Monde.
“Razlozi političke krize poznati su već tridesetak godina”, piše Le Monde podsjećajući kako je BiH nakon nezavisnosti 1992. “postala plijen svoja dva moćna susjeda, Srbije i Hrvatske, koji nisu odustali od podjele teritorija”.
“Da Bosnu čine samo Srbi i hrvatski nacionalisti, to bi pitanje vjerovatno bilo odavno riješeno; ali tamo živi velika zajednica Bošnjaka i, štaviše, jedan broj građana iz svih zajednica, poput Sarajeva, koji još uvijek vjeruju u multietničku zemlju.
Srpski projekt iza sadašnje krize izgleda kao užasno ponavljanje onoga što je Bosna proživjela prije tri decenije”, navodi Le Monde, pa detaljno opisuje secesionističke poteze Milorada Dodika.
“Prijeti da će ponovno stvoriti paralelne institucije bosanskih Srba, uključujući i vojsku.”
“Separatistički Dodikov projekt ne razlikuje se puno od onoga što je njegov daleki prethodnik Radovan Karadžić postigao početkom 1990-ih stvarajući RS, uz potporu Srbije”, nastavlja tekst dodajući:
“To je tada Bosni donijelo četiri godine rata, opsadu Sarajeva, 100.000 mrtvih i dva miliona izbjeglica. Dodik se brani tvrdnjom da je njegov projekt miran. Međutim, čelnik bosanskih Srba u nedjelju 9. januara iskoristio je godišnjicu osnutka entiteta – što je neustavna proslava – za paradiranje naoružanih ljudi ulicama Banje Luke.
Tužna revizionistička zabava, koja se održava svake godine, pretvorila se u paravojnu paradu u kojoj, osim bosansko-srpskih ‘policijskih snaga’ militariziranog izgleda, vidimo i vanredno prisustvo ruske milicije iz Noćnih vukova što je omiljeni klub gospodara Kremlja.”
Napetost je velika, i oni uočavaju, napominjući kako Dodik, osim podrške Srbije, uživa i podršku Hrvatske, koja u tome vidi priliku da stane na kraj drugom “entitetu” zemlje te stvori treći. I oni napominju kako Dodik ima snažnu podršku Rusije i Vladimira Putina, Kine i, unutar Evropske unije (EU) nacionalističkih čelnika poput onih iz Mađarske, Poljske i Slovenije.
“Sjedinjene Američke Države, pokrovitelj mirovnog sporazuma iz 1995. godine, usvojile su sankcije protiv Dodika, kojeg za to nije briga. EU koja je sada odgovorna za praćenje mirovnog sporazuma trenutno je čudno odsutna.
Čini se da ni Bruxelles ni Pariz – koji predsjeda EU do kraja juna – ne žele utjecati na krizu, osim da se oslanjaju na Beograd i Zagreb u potrazi za uzaludnom ‘stabilnošću’. Međutim, odbrojavanje je uključeno. A u Bosni postoji opravdana bojazan da će svakog trenutka nasilni incident ponovo zapaliti smrtonosnu vatru“, piše Le Monde.