Papa Lav XIV. danas će, na zatvorenoj sjednici, okupiti kardinale iz cijelog svijeta kako bi raspravili nove smjernice o tome kada se rat može smatrati opravdanim. Ova inicijativa već je izazvala političke i teološke reakcije, posebno u kontekstu odnosa s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa i aktuelnih globalnih sukoba, uključujući onaj s Iranom.
Napetosti su dodatno porasle nakon što je Papa poručio da Kristovi sljedbenici ne mogu stajati uz one koji su “nekada mačem, a danas bombama” rješavali sukobe. Na to je reagovao američki potpredsjednik JD Vance, poručivši da bi Papa trebao biti oprezniji u svojim teološkim izjavama, podsjećajući na dugogodišnju doktrinu tzv. pravednog rata.
Međutim, Lav XIV. ide korak dalje i dovodi u pitanje tradicionalni okvir koji se razvijao stoljećima, od svetog Augustina u 5. pa do Tome Akvinskog u 13. stoljeću. Prema njegovom stavu, savremeni oblici ratovanja – uključujući dronove, kibernetičke napade i nuklearno oružje – mijenjaju osnovne pretpostavke te doktrine.
U enciklici objavljenoj prošlog mjeseca, Papa je naveo da je koncept pravednog rata “prečesto korišten kao opravdanje za ratovanje” i da je u današnjim okolnostima postao zastario. Kasnije je za medije istakao da takav pristup više nije primjenjiv, naglašavajući da savremeno oružje i razmjeri razaranja nadilaze historijske okvire te teorije, prenosi Politico.
Moguće strože smjernice
Očekuje se da bi sastanak kardinala mogao rezultirati strožim kriterijima za procjenu opravdanosti rata u samoodbrani, kao i jačim naglaskom na diplomaciju i pregovore prije izbijanja sukoba.
Nadbiskup Timothy Broglio, čelnik Američke vojne nadbiskupije, koji smatra da američka intervencija protiv Irana ne ispunjava kriterije pravednog rata, ističe da današnje ratovanje zahtijeva novo tumačenje doktrine.
“Zbog razmjera i prirode modernih sukoba, kao i opasnosti koje danas postoje, Papa želi sagledati sve okolnosti koje su temeljno promijenile način ratovanja,” rekao je Broglio.
“Lav ubrzava proces”
Monsinjor Vincenzo Paglia, počasni predsjednik Papinske akademije za život, smatra da Papa Lav XIV. ubrzava procese koje su započeli njegovi prethodnici, nazivajući ovaj potez njegovim “prvim velikim korakom”.
Dok je papa Benedikt XVI. ponovo naglašavao pravo na samoodbranu, papa Franjo je sve češće dovodio u pitanje mogućnost da savremeni ratovi uopće ispune kriterije pravednog rata.
“Crkva razvija svoj nauk o miru. Ona nije muzej, nego živi organizam,” rekao je Paglia.
Rasprava koja bi mogla imati širi utjecaj
Izvanredni konzistorij kardinala u petak mogao bi, prema ocjenama analitičara, dati veću težinu Papinim stavovima i pretvoriti ih u širi crkveni konsenzus.
Direktor rimskog think tanka Appia Institute, Francesco Sisci, ocjenjuje da će svaka zajednička izjava kardinala imati znatno veći utjecaj od individualnih stavova.
Iako očekuje određeni nivo saglasnosti, Sisci upozorava da i dalje postoje unutarcrkvene podjele kada je riječ o moralnom opravdanju ratova.
“Situacija je izuzetno kompleksna,” rekao je, dodajući da i pojedini teolozi daju legitimitet tvrdnjama o opravdanosti određenih vojnih intervencija.
Dok dio katoličkih mirovnih aktivista zagovara potpuno napuštanje doktrine pravednog rata, visoki crkveni zvaničnici smatraju da je vjerovatniji scenario njeno sužavanje na najstrože slučajeve samoodbrane.
Fokus na diplomatiju
Nadbiskup Broglio smatra da bi se doktrina mogla jasnije razdvojiti između odbrambenih i preventivnih ratova, ističući primjer Ukrajine kao slučaj jasne agresije, za razliku od preventivnih vojnih pristupa.
Prema njegovim riječima, globalni sastav Kardinalskog zbora mogao bi dodatno obogatiti raspravu različitim iskustvima iz kriznih područja.
Očekuje se da će ključna poruka sastanka biti poziv državama da daju prednost pregovorima prije nego što dođe do oružanih sukoba.