Njemačko tržište rada “živi od tuđe nesreće”

0

​Ukrajinske izbjeglice mogle bi da popune dio od 1,8 miliona upražnjenih radnih mjesta u Njemačkoj.

U moru vijesti o ratu u Ukrajini, ovih dana jedna je upala u oči. Njemački savez sindikata (DGB) i Savez poslodavaca Njemačke (BDA) izdali su zajedničko saopštenje u kojem se od njemačke Vlade traži hitno uklanjanje “pravnih i birokratskih” prepreka koje bi stajale na putu brze integracije izbjeglica iz Ukrajine na njemačkom tržištu rada.

Saopštenje je iznenadilo mnoge. S jedne strane, rijetki su zajednički nastupi organizacija koje zastupaju interese različitih grupa.

S druge strane, pažnju privlači i ažurnost kojom je ovo saopštenje izašlo u javnost u trenutku kada tek prvi vozovi s izbjeglicama iz Ukrajine pristižu u Njemačku.

“Preduzeća i radnički savjeti su spremni da preuzmu svoj dio odgovornosti kako bi što prije primili ove ljude, obučili ih ili prekvalifikovali i tako integrisali u tržište rada”, stoji u saopštenju. U njemu se ukazuje i na iskustva stečena nakon dolaska izbjeglica iz Sirije i Bliskog istoka.

Ta iskustva nisu bila sjajna: danas, više od šest godina nakon početka izbjegličkog talasa, tek nešto više od pedeset odsto radno sposobnih izbjeglica ima stalni posao.

Tada je velika većina izbjeglica raspolagala nikakvom ili nižom kvalifikacijom, kako za DW kaže Herbert Briker, šef naučnog odsjeka za migracije i tržište rada pri Institutu za istraživanje tržišta rada (IAB) u Nirnbergu.

“Nemačka je tada pokrenula brojne mjere kvalifikacije i doškolovanja kako bi izbjeglice pripremila za ovdašnje tržište rada”, kaže Briker.

Kada su u pitanju izbjeglice iz Ukrajine, kaže, preduslovi su drugi. “Od migranata iz Ukrajine koji su do sada dolazili u Njemačku više od polovine je imalo više i visoko obrazovanje”, kaže Briker.

On, kao sindikati i poslodavci, upozorava da se ne smiju ponoviti greške. “Mi smo izbjeglice bili naseljavali u područjima u kojima su uslovi na tržištu rada nepovoljni, a nezaposlenost visoka. Sada bi se trebalo fokusirati na rastuće urbane centre te stvoriti okvire za pravnu sigurnost kad su u pitanju boravišni status i kursevi jezika”, kaže ovaj stručnjak za radne migracije.

Rat rješava demografske probleme zapadne Evrope

Demograf s Katoličkog univerziteta u Zagrebu Tado Jurić već duže vrijeme proučava migracije, posebno one u zemlje zapadne Evrope.

Smatra da razvoj događaja s izbjeglicama iz Ukrajine potvrđuje njegove ranije teze o tome da zapadne zemlje demografske probleme rješavaju posežući za resursima drugih zemalja.

“Iako se sankcije Njemačke prema Rusiji pokazuju kao veliki rizik za njemačku ekonomiju i velika žrtva koju Njemačka čini, Njemačkoj se po pitanju demografske revitalizacije zapravo ništa bolje nije moglo dogoditi”, kaže Jurić za DW.

“Ne treba zaboraviti da je Njemačkoj danas najvažnije da privuče mlade ljude – što je ključan strateški cilj postavljen iznad svakog spoljnopolitičkog cilja. Ratom u Ukrajini otvoren je potpuno novi basen radne snage za potrebe njemačkog tržišta”, dodaje Jurić. On tvrdi da, kao i kad je riječ od odlivu radne snage s Balkana, njemačko tržište rada “živi od tuđe nesreće”.

Vladimir Ivanović, koji je dobar dio svog naučnog djelovanja na Univerzitetu Humbolt u Berlinu posvetio istoriji migracija, još je žešći u kritici načina na koji Njemačka rješava demografske probleme. “To smatram ratnim profiterstvom. Njemačka opet dobija radnike koji su joj potrebni, a da u njihovo obrazovanje nije uložila ni cent.”

“Stvar je jednostavna: ljudi bježe od rata, hajde da iskoristimo njihovu nesreću i ponudimo im bilo koji posao. I tu prije svega mislim na sektor njege gdje Njemačkoj nedostaje velik broj radnika”, kaže Ivanović u razgovoru za DW. I on povlači paralelu između Ukrajine i Balkana gdje se već godinama odvija proces “čišćenja” tamošnjeg tržišta rada i odvlačenja radnika koji su potrebni Njemačkoj.

Konkurencija za useljenike sa Balkana?

Postavlja se i pitanje konkurencije između novopridošlica i onih koji dolaze recimo kroz regularne programe, poput onog o zapošljavanju radnika iz Srbije i susjednih zemalja koji je na snazi od 2016. godine.

Ivanović smatra da tu neće biti konkurencije što se tiče radnih mjesta jer priliv sa Zapadnog Balkana jednostavno ne može pokriti potrebe njemačkog tržišta rada, a i najveći talas zanimanja za taj program među žiteljima Zapadnog Balkana je već splasnuo.

Tado Jurić međutim smatra da će dolazak velikog broja Ukrajinaca svakako promijeniti stanje na njemačkom tržištu rada što bi se moglo odraziti i na migracije iz jugoistočne Evrope. “To neće dovesti do prekida ugovora o useljavanju radnika s područja zapadnog Balkana, ali će svakako smanjiti potrebu za radnicima određenih profila. Mnogima koji planiraju iseljavanje, dakako, ovo nije nimalo omiljen scenario”, kaže Jurić.

Konkurencija će sigurno nastati na tržištu stanova u većim gradovima koje je već sada postalo velika prepreka integraciji radne snage. Taj fenomen pogađa i domaće stanovništvo. U Berlinu se već počelo nervozno šuškati o tome do koje mjere će novi izbjeglički talas uticati na ionako paprene kirije.

Učenje na istorijskim greškama

Ivanović smatra da je Njemačka izvukla pouke iz prošlosti koja je puna grešaka kada se radi o migraciji.

“Greške poput one devedesetih kada je Njemačka vratila gotovo sve izbjeglice iz Bosne i Hercegovine. Pri tom se radilo o dobro integrisanim i motivisanim ljudima”, kaže Ivanović.

Ali, atmosfera u Njemačkoj krajem devedesetih sa stopom nezaposlenosti od 13 odsto danas je potpuno drugačija.

Krajem februara Njemačka je bilježila stopu nezaposlenosti od 5,3 odsto, udruženja poslodavaca govore o preko 1,8 miliona upražnjenih radnih mjesta.

“Kod izbjeglica imamo fenomen da se u velikom broju slučajeva radi o vrlo motivisanim ljudima koji će ugrabiti svaku šansu. U prvom talasu su uglavnom dobro obrazovani i informisani ljudi koji brzo reaguju”, kaže Ivanović.

Koliko će Ukrajinca trajno ostati u Njemačkoj?

Stručnjak za migracije i tržište rada Briker, koji dosta sarađuje i sa Saveznom agencijom za zapošljavanje, smatra da će ukrajinske izbjeglice isprva posao pronaći u uslužnom sektoru. Kada, kako kaže, za ženama i djecom budu došli i muškarci, onda i u građevinskom sektoru.

Međunarodna organizacija za izbjeglice (IOM) računa da bi u Njemačkoj zaštitu moglo potražiti 225.000 izbjeglica. UNHCR polazi od mnogo veće brojke.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here