Žalbeno vijeće razmatra presude Prliću i drugima

prle

Pred Žalbenim vijećem Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu ovog ponedjeljka počinje sedmodnevna rasprava o žalbama koje je na prvostepenu presudu podnijelo šest bosanskohercegovačkih Hrvata, osuđenih za ratne zločine u BiH. Riječ je o zvaničnicima samoproglašene Herceg-Bosne, osuđenih u predmetu Prlić i drugi za ratne zločine u našoj zemlji. Osim ove šestorke, žalbu je podnijelo i tužilaštvo.

Jadranko Prlić, predsjednik HVO-a, a kasnije i predsjednik samoproglašene Hrvatske republike Herceg-Bosne, Bruno Stojić, načelnik Odjela odbrane, Slobodan Praljak, funkcioner u Ministarstvu odbrane Hrvatske i komandant Glavnog štaba HVO-a, Milivoj Petković, zamjenik vrhovnog komandanta, Valentin Ćorić, ministar unutrašnjih poslova Herceg-Bosne, i Berislav Pušić, predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika, čine ‘hrvatsku šestorku’. Ukupno su osuđeni na 111 godina zatvora za Mostar, Stolac, Čapljinu, Ljubuški, Gornji Vakuf, Vareš, Jablanicu i Prozor. Tako je glasila prvostepena presuda u maju 2013. godine - Prlić 25 godina, Stojić, Praljak i Petković po 20 godina, Ćorić 16 i Pusić 10 godina zatvora - za udruženi zločinački poduhvat, s ciljem uspostavljanja hrvatskog entiteta, djelimično u granicama Hrvatske banovine iz 1939., kako bi se omogućilo ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda. U UZP-u je učestvovalo i vojno i civilno rukovodstvo Hrvatske na čelu s predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom, a sukob, po ocjeni Vijeća, imao je karakter međunarodnog.

«Iz dokaza se vidi da su se snage Hrvatske vojske borile zajedno sa pripadnicima HVO-a protiv Armije BiH, a da je Republika Hrvatska vršila opću kontrolu nad oružanim snagama i civilnim vlastima, najprije Hrvatske zajednice, a potom Hrvatske republike Herceg-Bosne», naveo je sudija Jean-Claude Antonetti.

Ipak, o postojanju UZP-a i ocjeni da je sukob bio međunarodnog karaktera, predsjedavajući Vijeća Antonetti imao je suprotno mišljenje.

Braniteljica Brune Stojića Senka Nožica podsjeća kako su u svim predmetima ta izdvojena mišljenja bila dosta značajna u žalbenom postupku.

Vijeće je smatralo da brojni zločini koje su snage HVO-a počinile nad Bošnjacima od januara 1993. do aprila 1994. uglavnom ukazuju na očevidan obrazac ponašanja. U većini slučajeva, zločine nije nasumice počinila šačica nedisciplinovanih vojnika. Naprotiv, zločini su bili ishod plana koji su pripremili učesnici u UZP-u da bi otjerali bošnjačko stanovništvo iz samoproglašene Herceg-Bosne.

«Što se mene tiče, ovo je jedna od presudnih odluka Haškog tribunala jer ona pokazuje šta se zaista dešavalo na hrvatskoj i bosanskoj strani za vrijeme rata», istakao je tužilac Kenneth Scott.

Suđenje 'hrvatskoj šestorci' bilo je najduže i najkompleksnije u Haškom tribunalu, a presuda od 6 tomova jedna od najobimnijih ikad. Inače, optužnica protiv njih objelodanjena je u aprilu 2004., a samo tri dana kasnije svi su se dobrovoljno predali Tribunalu.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH