glavni urednik

glavni urednik

Od ukupnog iznosa za plaću u Bosni i Hercegovini radniku odlazi 64 posto, a državi 36 posto, zbog visokih poreznih davanja i doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje.Prema najnovijim podacima o prosječnim neto i bruto plaćama, Bosna i Hercegovina vodi u regiji po opterećenjima na primanja, a ni druge zemlje ne zaostaju mnogo.

Ta zemlja na petom je mjestu u Evropi, nakon Belgije, Njemačke, Danske i Austrije.

Visoku stopu opterećenja na rad bilježe i druge zemlje regije. U Sloveniji radniku odlazi 65 posto, a državi 35 posto, u Crnoj Gori država dobija 33 posto, a u Makedoniji jedan posto manje.U Srbiji se državi izdvaja 28 posto od prosječne plaće, a u Hrvatskoj 26 posto.

Najmanje se izdvaja u Albaniji (18 posto) i na Kosovu (17 posto).Kipar bilježi najmanju stopu opterećenja u Evropi, gdje radnici plaćaju državi samo sedam posto prosječnog ličnog dohotka.Podaci o prosječnim plaćama i neto primanjima zasnovani su na podacima koje je prikupila Wikipedia, pozivajući se na zvanične izvještaje lokalnih statističkih agencija.

Bivši direktor FBI-ja James Comey rekao je u intervjuu za ABC News u nedjelju da je američki predsjednik Donald Traump opasan, moralno neposoban čelnik koji čini ogromnu štetu institucionalnim i kulturnim normama.

"Osoba koja.. govori o ženama i tretira ih kao komad mesa, koja konstantno laže o velikim i malim stvarima i inzistira da mu američki narod vjeruje - ta osoba nije sposobna biti predsjednikom SAD-a, na moralnoj osnovi", rekao je Comey u intervjuu u kojem je govorio o svojoj novoj knjizi "Viša lojalnost: Istina, laži i vodstvo" koja treba izaći u utorak.

"On je moralno nesposoban biti predsjednikom", dodao je.

U intervjuu je objasnio da je naslov knjige proistekao iz bizarne konverzacije koju je vodio s Trumpom u Bijeloj kući u siječnju 2017., neposredno nakon njegove inauguracije.

"Zatražio je moju osobnu lojalnost kao direktora FBI-ja. Pa ja bih trebao biti lojalan američkom narodu i instituciji", rekao je Comey.

U svojoj knjizi on je opisao Trumpa kao rođenog lašca i nemoralnog čelnika. Iznio je poražavajuću sliku predsjednika za kojeg kaže da je netko tko "nije sklon istini".

Trump je odmah odgovorio da je Comey lažljiva propalica i da je bio užasan direktor FBI-ja.

I u nedjelju se na njega obrušio u svojim novim tvitovima, nazvavši ga "ljigavcem koji uvijek loše završi", te dodajući da će ga povijest pamtiti kao "najgoreg direktora FBI-ja u povijesti".

Demokratska partija socijalista /DPS/ proglasila je pobjedu Mila Đukanovića na današnjim predsjedničkim izborima u Crnoj Gori.

Poslanik te partije Miloš Nikolić rekao je da na osnovu 80 posto obrađenog uzorka Đukanović ima više od 54 posto glasova.

On je ocijenio da je riječ o "velikoj i historijskoj pobjedi u kampanji u kojoj je Đukanović bio sam protiv svih".

Nikolić je najavio da će se Đukanović uskoro obratiti iz stare zgrade Vlade.

Čestitke Milu Đukanoviću je prvi uputio predsjednik Kosova Hašim Tači koji je na Twitteru napisao da je to "pobjeda Crne Gore, ali i za cijeli region koji teži NATO i evrointegracijama".

Fudbaleri Sarajeva i Željezničara odigrali su derbi bez golova i podijelili bodove u meču petog kola Lige za prvaka Bosne i Hercegovine.

Na poprilično praznom Olimpijskom stadionu “Asim Ferhatović Hase – Koševo“ danas je odigran 114. prvenstveni gradski derbi između Sarajeva i Željezničara.

Uporedo s borbom za prestiž u vječitom derbiju, “bordo“ tim je tražio važne bodove u borbi za plasman u evropska takmičenja, dok su gosti s Grbavice htjeli pobijediti kako bi ostali na liderskoj poziciji na tabeli.

Fudbaleri Sarajeva u prvom poluvremenu su pokazali više želje i imali su nekoliko dobrih prilika, ali na odmor se otišlo pri rezultatu 0:0. Najbolju priliku domaći su imali kada je Rahmanović pogodio stativu.

I u drugom poluvremenu je viđena slična partija na terenu, no mreže se nisu tresle.

Željezničar je trenutno drugi na tabeli sa 59 bodova, koliko ima i lider tabele Zrinjski, a Sarajevo četvrto sa čak 15 manje.

Nakon dosadašnjih 114 prvenstvenih duela, Željezničar i dalje ima dvije pobjede više. “Plavi“ su slavili 34 puta, a “bordo“ tim 32, dok je neriješeno završilo 48 utakmica. Gol razlika je na strani Sarajeva, a ona glasi 126:125. Uoči 114. prvenstvenog derbija.

Osim 113 prvenstvenih derbija, sarajevski rivali odigrali su do sada i 14 utakmica u Kupu i Superkupu BiH, te tri u Kupu SFR Jugoslavije. To dovodi do brojke od 130 vječitih derbija, a skor je na strani Željezničara koji ima 41 pobjedu, tri više od Sarajeva. Bez pobjednika okončana je 51 utakmica.

Ovlašteni službenici Uprave za indirektno oporezivanje oduzeli su na području Zvornika veću količinu cigareta i duhana.

Ovi proizvodi čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 60.000 KM trebali su biti prodani na “crnom tržištu” i nisu bili obilježeni akciznim markicama koje izdaje UIO.

Službenici Grupe za spriječavanje krijumčarenja i prekršaja iz Regionalnog centra UIO u Tuzli, na osnovu višemjesečnog operativnog rada došli su do saznanja o više lokacija i putničkih vozila na područiju Zvornika na kojima se vrši skladištenje i daljnja nelegalna distribucija cigareta na područiju BiH. Radi se o duvanskim prerađevinama koje su porijeklom iz susjednih zemalja.

U aktivnostima provedenim na terenu korištena su stečena iskustva i donirana opreme od strane Američke Vlade putem programa EXBS. Tom prilikom je pronađeno i privremeno oduzeto 10.910 paklica raznih cigareta koje su obilježene stranim akciznim markicama, kao i 56,5 kilograma duvana.

Ukupna tržišna vrijednost privremeno oduzete robe iznosi 60.000 KM, a protiv četiri fizička lica koja se sumnjiče za nezakonitu prodaju akciznih proizvoda, shodno odredbama Zakona o carinskim prekršajima BiH, biće podneseni zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudom.

Posebno napominjemo da je u ovoj godini Grupa za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja u regionalnom centru UIO u Tuzli, uključujući i ovu akciju, ukupno oduzela 2.074,5 kg rezanog duhana, 685 kg duhana u listu, 16.553 paklice cigareta, 55.365 komada ručno punjenih cigareta, 2 mašine za rezanje duhana.

Košarkaši Budućnosti novi su prvaci ABA lige budući da su u finalu savladali trostrukog uzastopnog šampiona Crvenu zvezdu sa 3:1 u pobjedama, piše Sport1...

U četvrtom meču u Morači rezultat je bio 77:73 za Budućnost koja je tako došla do pobjede i plasmana u Euroligu. Budućnost je bila bolja na otvaranju utakmice i na pauzu otišla sa sedam poena prednosti, bilo je 22:15 da bi se Zvezda vratila u drugoj četvrtini koju su riješili u svoju korist rezultatom 23:14 i na odmor otišli sa prednosti od dva poena, 38:36. Zvezda je imala plus osam u trećem periodu igre, bilo je 49:41 nakon čega je uslijedila serija Budućnosti od 11:0, pa su Podgoričani tri minute pred kraj 3/4 poveli 52:51, a u posljednjih deset minuta se ušlo sa tri poena prednosti domaćih, 60:57.

Iako je Budućnost imala pet poena prednosti u posljednjoj dionici, Zvezda je trojkom Feldeina manje od dvije minute pred kraj susreta povela 70:68 nakon čega je Barović pogodio oba bacanja i 1.17 do kraja rezultat je bio izjednačen, 70:70. Rochestie je pogriješio u sljedećem napadu, a Ivanović je ukrao loptu i položio na drugoj strani za vodstvo domaćih. U sljedećem napadu Lazić je ponovo pogriješio da bi potom Budućnost ponovo preko Ivanovića došla na plus četiri, 28 sekundi do kraja. Podgoričane je do pobjede vodio Nemanja Gordić sa 18 poena, pet asistencija i tri skoka dok je Nikola Ivanović dodao 17 uz dva skoka i asistenciju, a još je dvocifren bio Filip Barović sa 14 poena, tri skoka i dvije asistencije. Kod Beograđana najbolji je bio Taylor Rochestie sa 14 poena, sedam skokova i šest asistencija a Alen Omić je postigao 12 poena uz deset skokvoa i dvije asistencije. Još je dvocifren bio James Feldeine sa 11 poena i četiri asistencije.

Budućnost-Crvena zvezda 77:73 (22:15, 14:23, 24:19, 17:16)

U okviru 5. kola bh. noogmetne Lige za opstanak, na Tušnju je domaća Sloboda golom Edisa Smajića pobijedila banjalučki Borac rezultatom 1:0.Domaći igrači bili su nešto nadmoćnija ekipa u prvom poluvremenu, a prvu šansu, već u 5. minuti, imao je Borac. Sa oko 20 metara snažno je šutirao Vladan Danilović, ali je pravom paradom loptu ispod grede izbacio golman Azir Muminović.

Sloboda je uzvratila u 14. minuti udarcem Darka Todorovića, ovoga puta lopta je zamalo otišla preko grede. Tri minute kasnije Edis Smajić je imao dobru priliku za gol, no lopta se „izgubila“ u pravoj „šumi nogu“. U trenucima kada se očekivao kraj poluvremena, korner je izveo Semir Musić, kome je ovo bio debi u dresu Slobode. Pred golom Borca najbolje se snašao Smajić postigavši iznimno vrijedan gol za svoju ekipu – 1:0.

U nastavku utakmice Banjalučani su pokušavali doći do izjednačenja, još jednom je Danilović opasno zaprijetio, ali nedovoljno za izjednačenje rezultata. I domaći su imali nekoliko povoljnih prilika da povećaju vodstvo, ali nisu postigli drugi gol. Za njih je i jedan bio doboljan za zlata vrijednu pobjedu. Tim više, što su nastupili bez Terzića, Osmanagića i Bekića.

U 85. minuti drugi žuti karton dobio je Nemanja Janičić, pa je Borac ostatak utakmice igrao s igračem manje. Drugi susret petog kola Lige za opstanak između Čelika i Mladosti počeo je u 18 sati, dok u nedjelju igraju Gošk – Vitez (16.30).

Tabela:

1. MLADOST 26 9 9 8 33:30 36
2. BORAC 27 8 7 12 15:25 31
3. SLOBODA 27 7 9 11 24:27 30
4. GOŠK 26 8 5 13 23:32 29
5. ČELIK 26 6 3 17 24:55 21
6. VITEZ 26 1 5 20 9:50 8

Evropska komisija (EK) će naredne nedelje objaviti Paket proširenja u kojem se procenjuje stanje u zemljama koje nastoje da se pridruže 28-članom bloku. Radio Slobodna Evropa (RSE) je imao ekskluzivni uvid u dokument, koji će biti objavljen 17. aprila u Strazburu.

Neuralgične tačke u svim zemljama Zapadnog Balkana ostaju one koje su vezane za vladavinu prava. Organizovani kriminal i korupcija ostaju sinonim za svaku zemlju u reginu. EK ponovo, u više navrata, koristi izraz "zarobljene države".

Javna uprava u zemljama u regionu ostaje slaba, a malo ili nimalo progresa je zabeleženo na polju slobode izražavanja.

Ponovo se naglašava da su bilateralni sporovi i dalje među glavnim preprekama u procesu evrointegracija, a u prethodnom periodu nije postignut ni jedan rezutat u rešavanju otvorenih pitanja među susedima.

Ovogodišnji šampion će biti Albanija koja će dobiti preporuku za otvaranje pristupnih pregovora. Ista preporuka će biti ponovljena za Makedoniju. Za Crnu Goru se ocenjuje da je puno toga na papiru, a ništa u praksi. Put Srbije ka Evropskoj uniji (EU) nastavlja da zavisi od pristupa prema normalizaciji odnosa sa Kosovom. Bosna i Hercegovina te Kosovo su zemlje koje su u prethodnoj godini obeležile usporavanje u reformskom procesu.

Stanje u regionu iz ugla EK

U nacrtu Paketa o proširenju EK se ocenjuje da je korupcija na Zapadnom Balkanu rasprostranjena. Prema mišljenu stručnjaka iz Brisela, zemlje "moraju da beskompromisno iskorene i eliminišu bilo koji elemenat zarobljene države".

U nacrtu u koji RSE ima uvid, navodi se da je od suštinskog značaja postojanje jakih i nezavisnih institucija kako bi se sprečila ili izborila korupcija na najvišem nivou te kako bi se sprovele efikasnije istrage i krivična gonjenja.

"Specijalizovana tela su uspostavljena u svim zemljama, međutim, slučajevi neobjašnjivog bogatstva među politički izloženim osobama se retko istražuju. Ograničeni napredak pokazuje nedostatak iskrene političke volje u kombinaciji sa ograničenim administrativnim kapacitetima", stoji u nacrtu Paketa proširenja Evropske komisije.

Ova institucija smatra da je uporište organizovanog kriminala i dalje veoma jako u zemljama proširenja. U dokumentu se navodi da moćne grupe operišu na Zapadnom Balkanu i Turskoj te da tzv. balkanska ruta ostaje važna ulazna ruta za trgovinu nedozvoljenim robama, naročito droga i oružja, kao i ljudi na putu ka EU.

Stoga, briselske institucije traže da se hitno uspostave konkretni i održivi dokazi u borbi protiv korupcije, pranja novca i organizovanog kriminala.

U nacrtu Paketa o proširenju se navodi da nema potpunog poštovanja osnovnih prava, bez obzira što su ona zagarantovana u zakonodavstvu u svakoj zemlji regiona. Putem ovog dokumenta se traži da se posveti posebna pažnja u zaštiti slobode izražavanja i nezavisnost medija.
Takođe se podvlači da se u svim zemljama nastavlja sa naporima da se utiče na javni servis te da je prisutno netransparentno finansiranje medija. Sve ove zloupotrebe, prema ocenama EK, "podrivaju ne samo osnovno pravo na slobodu izražavanja, već i demokratiju u regionu".

Paket proširenja ukazuje da adekvatno funkcionisanje državnih institucija ostaje među važnijim izazovima u mnogim zemljama regiona. S tim u vezi, u dokumentu se naglašava da se kapacitet nacionalnih skupština u obavljanju osnovne funkcije zakonodavnog nadzora, potkopava nedostatkom političkog dijaloga, preteranim korišćenjem hitnih parlamentarnih procedura, kao i nedostatkom konstruktivnog angažovanja svih partija.

EK u ovom dokumentu smatra da zemlje proširenja imaju značajan ekonomski potencijal, ali da se zemlje suočavaju sa ozbiljnim strukturalnim ekonomskim i društvenim izazovima.

"Investiciona klima na Zapadnom Balkanu je otežana elementima zarobljene države, posebno u pogledu nedostatka izvršnog i efikasnog sudskog sistema i neujednačene primene pravila konkurencije", ističe se u nacrtu izveštaja.

Jedina, donekle pozitivna ocena ovog izveštaja, tiče se mera u borbi protiv terorizma i migraciji.

U poglavlju o terorizmu, EK ocenjuje da su sve zemlje nastavile sa dobrim naporima da usaglase zakonodavstvo i praksu sa standradima EU. Međutim, i ovde se prepoznaje potreba za efikasnije strukture na nacionalnom i regionalnom nivou kako bi se obezbedili konkretni rezultati, naročito u pogledu sprečavanja nasilnog ekstremizma, krijumčarenja oružja, finansiranja terorizma, pranja novca, podele informcija, kao i politika protiv radikalizacije.

Osvrćući se na mere koje su preduzete na polju migracije, u dokumentu se zaključuje da je briselska pomoć zemljama regiona još 2017. rezultirala smanjenjem obima migracionih tokova, do 91 od sto.

Prepoznaje se uloga Srbije i Makedonije koje se u dokumentu kvalifikuju kao "pouzdani partneri" u ovom polju. Međutim, i o ovom pitanju, EK smatra da ima prostora za zabrinutost kada je u pitanju trgovina ljudima i migrantima.

Poseban prostor u ovom dokumentu je posvećen regionalnoj saradnji. Nacrt ovog dokumenta potvrđuje da postoji redovni kontakt, kao i saradnja na nivou vlada ili regionalnom nivou. Ističe se da postoji potreba za dodatnim naporima u "najosetljivijim oblastima", poput ratnih zločina, nestalih osoba, organizovanog kriminala te sudskoj i političkoj saradnji.

Ponovo se naglašava da EU niti želi, niti može da uvozi bilateralne sporove, koji zahtevaju hitno rešenje. U dokumentu se navodi da još nema napretka na ovom polju. Stoga se podvlači neophodost hitnog napretka u procesu dijaloga između Beograda i Prištine koji bi se trebao okončati zakonski obavezujućim sporazumom o normalizaciji.

U okviru paketa o proširenju, osim ocene o stanju u regionu, Evropska komisija će izaći i sa odvojenim izveštajima za svaku zemlju pojedinačno.

Albanija – ovogodišnji šampion

Albanija će dobiti preporuku EK o otvaranju pristupnih pregovora o punopravnom članstvu. U nacrtu izveštaja o ovoj zemlji, Brisel smatra da je Albanija postigla stabilan napredak u implementaciji pet ključnih prioriteta za otvaranje pristupnih pregovora.

U izveštaj o Albaniji se navodi da su reforme u javnoj upravi konsolidovane sa ciljem jačanja profesionalizma i depolitizacije. Preduzeti su dodatni koraci u jačanju efikasnosti, nezavisnosti i odgovornosti pravnih institucija.

"Ovo uključuje i prve konkretne rezultate u re-evaluaciji svih sudija i tužilaca", stoji u nacrtu izveštaja o Albaniji u kome se ocenjuje da su preduzeti odlučujući napori u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i uspostavljanje solidnih rezultata u proaktivnim istragama, krivičnim gonjenjima i presudama.

U nacrtu teksta se od Tirane traži da zadrži momentum u reformama i nastavi da pokaže konkretne i opipljive rezultate u re-evaluaciji sudija i tužilaca.

EK izražava spremnost da primeni takozvani "ojačani pristup" za pregovaračka poglavlja o pravosuđu, osnovnim pravima i slobodama, kao i za slobodu i bezbednost zemlje.

Bosna i Hercegovina – usporene reforme

Prema navodima EK, ova zemlja je bila veoma spora u protekloj godini u postizanju rezultata u prioritetima koji proizilaze iz reformskog procesa. U izveštaju o BiH se navodi da zemlja mora da ubrza reforme koje su orijentisane ka EU kako bi se rešili i duboko ukorenjeni strukturalni problemi koji su bili prepreka za napredak zemlje.

Od Bosne i Hercegovine se traži da se pozabavi prioritetima koji se tiču socioekonosmkih reformi, jačanju vladavine prava i javne uprave u skladu sa evropskim standardima, kao i poboljšanju saradnja na svim nivoima.

Mehanizam koordinacije o pitanjima koja su vezana za EU su bili efikasni u izradi određenog broja odgovora koji su neophodni za izradu mišljenja EK o aplikaciji BiH za punopravno članstvo u EU, stoji u dokumentu.

"Adektavno funkcionisanje ovog mehanizma će ostati ključno kako bi zemlja bila u stanju da se suoči sa rastućim izazovima u procesu evrointegracija", poručuje se u izveštaju o BiH.

Od Bosne i Hercegovine se takođe traži da hitno usvoji Izborni zakon te da se pozabavi odlukama Ustavnog suda.

Crna Gora – napredak na papiru a zastoj u praksi

U Crnoj Gori nema vidljivog i značajnog praktičnog uticaja reformi u polju vladavine prava, iako je zemlja napredovala u legalnom i institucionalom okviru, ocenjuje se u dokumentu EK.

Izveštaj o Crnoj Gori ocenjuje da nema napretka o pitanju slobode izražavanja. Ova zemlja je otvorila već 30 poglavlja u pristupnim pregovorima i privremeno zatvorila tri. Međutim, prema nalazima EK, sveobuhvatni pravni sistem treba da pokaže više rezultata.

"Napredak u poglavljima vladavine prava, demonstrirani opipljivim rezultatima, naročito u jačanju slobode izražavanja i medija, kao i dokazi u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, pranja novca i trgovine ljudima, nastaviće da utvrde sveukupan tempo pristupnih pregovora", stoji u nacrtu izveštaja o Crnoj Gori.

Osvrćući se na izbore koji su održani 2016. godine, u izveštaju se navodi da je malo učinjeno u sudskim postupcima oko izbornih neregularnosti. Stoga se od podgoričkih vlasti traži da se angažuju kako bi se konsolidovalo poverenje u izborni okvir. Povratak političke debate u parlamentu je odgovornost svih partija, poručuje se u izveštaju.

Kosovo – izbori usporili reforme

Izveštaj o Kosovu utvrđuje da je u protekloj godini usporen reformski proces zbog odugovlačenog izbornog perioda.

Od nove kosovske Vlade i Skupštine se putem izveštaja traži da se preduzmu reforme vezane za EU te da se one tretiraju kao prioriteti. Takođe se traži izgradnja koncenzusa oko ključnih strateških pitanja za Kosovo. Od prištinskih vlasti se traži ubrzanje implementacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i agende evropskih reformi.

Izveštaj o Kosovu se pozabavio i prošlogodišnjim pokušajem u kosovskoj Skupštini da se ukine Specijalni sud, što je "izazvalo ozbiljnu zabrinost".

"Biće od ključne važnosti za Kosovo da u potpunosti ispuni međunarodne obaveze koje se tiču specijalnih komora i kancelarije specijalnog tužioca koje su uspostavljene da bi se razjasnili određeni navodi o međunarodnim zločinima koji su počinjeni u kontekstu sukoba na Kosovu", poručuje se u nacrtu izveštaja o Kosovu.

ojača angažovanje u dijalogu sa Srbijom, kao i da sprovede sve postignute sporazume, naročito sporazum koji se odnosi na formiranje Zajednice srpskih opština na Kosovu.
Makedonija – pozitivne ocene za novu političku elitu u Skoplju

EK ponovo preporučuje otvaranje pristupnih pregovora sa Makedonijom. Izveštaj o ovoj zemlji je među pozitivnijim u paketu u kome Brisel prepoznaje "jasno prisustvo političke volje za napredak".

U izveštaju o Makeodniji se upozorava da šteta koja je nastala godinama "ne može proći preko noći", ali da je zemlja već prevazišla duboku političku krizu te da su strukturalne reforme dugačak proces koji će potrajati godinama.

U nacrtu izveštaja o Makedoniji se podvlači da je za dalji napredak zemlje od odlučujuće važnosti zadržavanje i produbljivanje momentuma u trenutnom procesu hitnih reformskih prioriteta.

EK izražava spremnost da podrži ovaj proceš tako što će primeniti takozvani ojačani pristup za pregovaračka poglavlja o pravosuđu, osnovnim pravima i slobodama te slobodi i bezbednosti zemlje.
Srbija – reformama i dijalogom ka EU

U izveštaju o Srbiji se poručuje da će tempo pristupnih pregovora između Brisela i Beograda nastaviti da zavisi od napretka u reformskom procesu u Srbiji, ali i od dijaloga o normalizaciji odnosa sa Kosovom.

U dokumentu se od Srbije traži da produbi angažovanje u dijalogu sa Kosovom te da sprovede postignute sporazume sa posebnim naglaskom na sporazum o energetici.

"U tom smislu je dobrodošla predsednikova inicijativa da pokrene unutrašnji dijalog o Kosovu", stoji u nacrtu izveštaja o Srbiji u kome se dodaje da zemlja treba da nastavi odigrati pozitivnu ulogu u regionu, da poboljša regionalne odnose te da očuva stabilnost.

Kada je reč o vladavini prava, u izveštaju se navodi da je bilo nekog napretka, međutim, od Srbije se traži da ojača napore i pokaže konkretne rezultate, naročito u smislu "stvaranja i omogućavanja klime" za slobodu izražavanja, u jačanju i efikasnosti nezavisnog sudskog sistema, kao i postizanju održivog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se javnosti prvi put nakon što su SAD, Francuska i Velika Britanija izveli zračne napade na tri lokacije u Siriji.

Optužio je SAD i saveznike da su pogodili i civilne ciljeve te tako prekršili povelju UN-a.
"Povijest će u ovom slučaju presuditi baš kao što je to učinila u slučaju Jugoslavije, u kojoj je Washington bio odgovoran za velike masakre", rekao je ruski predsjednik.

"Ovo je čin agresije na jednu suverenu državu koja se bori s terorizmom", dodao je i zaključio da će ovaj potez SAD-a i saveznika imati ozbiljne posljedice na međunarodne odnose.

"Rusija najodlučnije osuđuje napad na Siriju gdje ruski vojnici pomažu legitimnoj vladi u borbi protiv terorizma", izjavio je ruski predsjednik.

"Ruski vojni stručnjaci koji su došli na lice mjesta tog imaginarnog incidenta nisu pronašli nikakav trag korištenja klora ili druge toksične supstance. Nijedan lokalni stanovnik nije potvrdio kemijski napad", dodao je Putin u izjavi.

Objavio je da Rusija saziva hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a radi rasprave o "agresivnom djelovanju SAD-a i njegovih saveznika" u Siriji.

Američki predsjednik Donald Trump naredio je napad na Siriju kao reakciju na napad hemijskim oružjem prošle sedmice u Dumi.

"Naredio sam američkim oružanim snagama da pokrenu precizne napade na ciljeve povezane s kemijskim oružjem sirijskog diktatora Bashar al-Assada", rekao je Donald Trump.

Dodao je da su napadi na Siriju dogovoreni i s Francuskom i Velikom Britanijom.

"Zajednički odgovor Amerike, Britanije i Francuske na zločine uključuje sve instrumente naše nacionalne moći: vojnu, ekonomsku i diplomatsku", rekao je američki predsjednik, navodeći da će akcija trajati sve dok "sirijski režim ne prestane koristiti hemijsko naoružanje".

Njegovu ajavu o zajedničkom napadu potvrdila je i britanska premijerka Theresa May te francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH