glavni urednik

glavni urednik

Zbog aviona egipatske avio- kompanije koji je, za sada iz nepoznatih razloga, ostao na pisti, slijetanja i polijetanja s beogradskog aerodroma su onemogućena.

Nezvanično, avion kompanije "Er Egipat" oštetio je gumu i jedva je sletio na pistu aerodroma "Nikola Tesla". Cijeli aerodrom je tako ostao blokiran, a svi letovi koji je trebalo da se realizuju jutros otkazani su najmanje za dva sata.

Isti slučaj je i sa planiranim slijetanjima na beogradski aerodrom, a do sada su svi avioni koji su trebali da slete na "Nikolu Teslu" preusmjereni na druge aerodromu u okolini, odnosno u drugim državama.

Reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je večeras selekciju Austrije rezultatom 1:0, javlja Anadolu Agency (AA).

Pred punim tribinama stadiona Bilino polje u Zenici izabranici selektora Roberta Prosinečkog odigrali su tešku utakmicu protiv iskusne ekipe Austrije.

Niti jedna ekipa u prvom poluvremenu nije imala izrazite prilike za postizanje gola, a domaća selekcija Bosne i Hercegovine na početku drugog poluvremena imala je dvije dobre prilike koje nisu uspjeli realizirati Edin Džeko i Haris Duljević.

Bosanskohercegovački nacionalni tim u vodstvo je došao u 78. minuti meča. Odličnu asistenciju Elvisa Sarića u gol odluke pretvorio je kapiten tima Edin Džeko.

BiH je trenutno lider Grupe 3 u B diviziji UEFA-ine Lige nacije, a naredni meč igra na domaćem terenu 15. oktobra protiv Sjeverne Irske. Mjesec kasnije će “Zmajevi“ igrati posljednji meč na gostovanju u Austriji.

Nakon Milorada Dodika još jedan od čelnika SNSD-a nalazi se na tzv „crnoj listi“ Sjedinjenih Američkih Država. Nikoli Špiriću i članovima njegove porodice zabranjen je ulazak u ovu zemlji zbog njegove podložnosti koruptivnim radnjama. Žurnal podsjeća na dio onog što je o Špirićima pisao prethodnih godina, a tužilaštva ignorisala.

Samo pored ovakvog tužilačkog korpusa kakav je u BiH, Nikola Špirić može godinama enormno uvećavati bogastvo bez dokaza o zarađenom. Ono što oni nisu htjeli, uradila je administracija Sjedinjenih Američkih Država. Špirića je označila kao osobu "uključenu u zaradu od javne korupcije, uključujući i prihvatanje koristi"te mu zajedno sa članovima uže porodice zabranila ulazak u SAD.

EURO PO EURO DO 400 HILJADA

Samo je tužilačka sramota od Gorana Salihovića, smijenjenog glavnog državnog tužioca mogla reći da nema ništa sumnjivo u procesu kupovine Špirićevog stana u Beču.

Nije trebalo biti ekspert za finansijsku istragu da bi se prateći priliv novca na račun Nikole Špirića zaključilo da on nema pokriće u prijavljenim prihodima. Tokom 2008. godine on je sam sebi uplaćivao različite sume novca, da bi krajem godine na računu „skuckao“ 400 hiljada eura, da bi ga potom tranferisao za kupovinu skromnog prebivališta u Beču.

Bilo je gorko smiješno potom slušati Špirićeva obrazloženja tokom kasnije ugaslog istražnog postupka kako je taj novac stekao prodajom svojih knjiga, što je Žurnal svojevremeno demaskirao, a ne kao nagradu što je nedugo prije svojim uticajem kao predsjedavajući Vijeća ministara pogodovao da se firma „Studen Agrana“ oslobodi carina na uvoz navodno šećera za preradu. O tome su dva svjedoka govorila u Žurnalovom filmu „Pandorina kutija“

LAŽIRANJE KOMISIJSKIH ZAKLJUČAKA

Začudo Špirić nije, poput bivšeg za korupciju optuženog direktora Uprave za indirektno oprezivanjeKemala Čauševića, koristio obrazloženje kako je štedljiv čovjek koji ništa zarađeno ne potroši. To bi bilo moguće za povjerovati, jer je odavno Žurnal pisao kako Špirić i neradnim danima enormno plaća gozbe u eksluzivnim restoranima, sve na račun reprezentacije, a podsjetimo i na CIN-ove članke o tome kako je majstore za radove na svojoj kući u Drvaru Špirić plaćao iz interventnih budžetkih sredstava!?

Još jedna afera, istina više politička, ali sa jasnim elementima krivičnog djela „oproštena“ je državnom parlamentarcu Nikoli Špiriću. Kao predsjedavajući zajedničke parlamentarne Komisije za nadzor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH krivotvorio je zaključke komisije u vrijeme afere „Ušće“,odnosno navodnom prisluškivanju visokih zvaniučnika Srbije od strane bh obavještajne službe, dovodeći tako u ozbiljan politički sukob dvije zemlje. Ako se ovaj svojevrsni politički skandal u režiji Špirića mogao u tim okvirima zataškati i okončati tek njegovom smjenom sa pozicije predsjedavajućeg komisije, nije trebao u tužilačkim, no i ovoga puta je izostala reakcija državnog tužilaštva, o čemu je Žurnal iscrpno izvještavao.

Možda tek odluka američke admnistracije i nedvosmisleno označavanje Nikole Špirića kao korumpiranog političara unekoliko „probudi“ uspavane državne tužioce. Ako ništa, imaju dovoljno vremena da tako do kraja godine poprave svoj učinak i ponovo utonu u višegodišnji zimski san...

PIŠE: A. Gutić (zurnal.info)

Državni sekretar SAD Majk Pompeo (Mike) i ministarstvo vanjskih poslova SAD posjeduju vjerodostojne informacije da je gospodin Nikola Špirić bio uključen u javnu korupciju i ostvario korist od iste, uključujući ostvarivanje nepropisne koristi tokom obavljanja javnih funkcija i ometanje javnih procesa tokom svog mandata kao člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Kada državni sekretar posjeduje vjerodostojne informacije da je neki zvaničnik bio uključen u značajne koruptivne aktivnosti, Odjeljak 7031(c) (Department of State, Foreign Operations, and Related Programs Act of 2018) nalaže da taj zvaničnik i članovi njegove neposredne porodice budu označeni kao osobe kojima nije dozvoljen ulazak u SAD - saopćeno je "Avazu" iz Ambasade SAD u Sarajevu.

Iz ove institucije poručili su i da "govoreći općenito, korupcija nanosi značajnu štetu ekonomiji, društvu i sigurnosti, omogućava postojanje organiziranog kriminala te potkopava povjerenje u vladavinu prava i vlast".

- To direktno utječe na nacionalne sigurnosne, ekonomske i vanjskopolitičke interese kako Sjedinjenih Američkih Država tako i partnerskih zemalja.

S obzirom na okolnosti ovog konkretnog slučaja, vjerujemo da je važno da vlasti i javnost Bosne i Hercegovine budu upoznati s time koliko ozbiljno Sjedinjene Američke Države shvataju problem javne korupcije i uključenost gospodina Špirića u koruptivne aktivnosti.

Vlada Sjedinjenih Američkih Država i dalje ukazuje na važnost postojanja zakona u BiH koji sprečavaju korupciju i pružaju podršku jakim i neovisnim policijskim i pravosudnim institucijama potrebnim za bilo kakav ozbiljan korak u borbi protiv korupcije - rečeno nam je u Ambasadi SAD.

Međunarodni monetarni fond (MMF) neće isplatiti narednu tranšu aranžmana Bosni i Hercegovini jer su bh. vlasti donijele mjere koje nisu bile dogovorene u pismu namjere sa ovom međunarodnom finansijskom institucijom. Zbog odluke da Republika Srpska poveća plate u javnom i privatnom sektoru, a Federacija BiH poveća beneficije za ratne veterane, Bosna i Hercegovina je ostala bez 75 miliona eura.Entitetske vlade ovakve odluke su donijele uprkos tome što su potpisale dokument u kojem su dale pristanak da neće biti povećanja plata u javnom sektoru, ali i promjena koja se odnose na socijalna i sva druga izdvajanja iz budžeta, bez da se konsultuju sa MMF-om.

Ekonomski analitičari ocjenjuju kako se ovakve odluke dovode u vezu sa izborima u oktobru i procjenom entitetskih vlasti kako će im to obezbijediti socijalni mir i glasove na biračkim mjestima. Aleksa Milojević, ekonomski analitičar, ocjenjuje da se radi o predizbornom triku, jer novca nema za trajna povećanja ovim kategorijama stanovništva.”Ovo što su vlade izdvojile novac za ratne veterane i javni sektor će im višestruko uzeti nakon izbora zbog toga što novaca nema, i ovo je dio predizborne kampanje kojeg će narod skupo platiti, kroz povećanje poreza ili cijena”, ističe Milojević.Za Antu Domazeta, profesora na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ugrožavanje aranžmana sa MMF-om nanosi mnogo veću štetu nego što je tranša od 75 miliona eura.

Profesor Domazet smatra kako aranžman sa ovom međunarodnom finansijskom institucijom za Bosnu i Hercegovinu znači povjerenje poslovne i finansijske javnosti u zemlji i svijetu.”Svako ko kaže da će naći izvore sredstava negdje drugo je kratkovid. Najvažnija stvar je štititi aranžman sa MMF-om kao dokaz da je Bosna i Hercegovina na kursu reformi i kao osnovu povjerenja međunarodne javnosti”, poručuje Domazet.

Aranžman MMF-a, kako ističu iz ove finansijske institucije, i dalje važi i produžen je do ljeta 2020. godine. No, navode i kako ih najviše plaši da će zbog dvije mjere entitetskih vlada, donesenih mimo pisma namjere, doći do moguće korupcije.”Ono što su vaše vlasti potpisale u pismu namjere je smanjenje javnih troškova. Oni su preuzeli obavezu da će veliki dio dodatnih prihoda usmjeriti u investicije i obrazovanje, a manje u potrošnju. Ovo što se desilo nije u skladu s tim. Dalje možemo ići tek kada naša misija obavi detaljne razgovore o novonastalim okolnostima”, kazao je u intervju za banjalučke Nezavisne novine Francisko Parodi, stalni predstavnik MMF-a u BiH.

Sa ovakvim stavom se slaže i ekonomski analitičar Admir Čavalić, sa tuzlanskog Ekonomskog fakulteta. Prema njegovim riječima, mjere entitetskih vlada spadaju u sferu politike, a ne ekonomije.”Ove mjere narušavaju povjerenje kod MMF-a u smislu da će sljedeće entitetske vlade moći kontrolisati efekte datih mjera. Povećanje nadnica sa jedne strane, i novog zakona o borcima, sa druge strane, se ne može dešavati u jeku predizborne kampanje”, navodi Čavalić.

Međunarodni monetarni fond je poručio da će o dodjeli novca razgovarati nakon što prođu izbori i bude formirana nova vlast u Bosni i Hercegovini.U maju ove godine Vijeće ministara BiH je usvojilo informaciju Ministarstva finansija i trezora prema kojoj je javni dug do kraja 2017. smanjen za više od šest posto u odnosu na godinu ranije.No, najveći dio duga se koristi za popunjavanje budžetskih deficita, a ne za unapređenje ekonomije i stvaranje novih radnih mjesta.

Tokom posjete premijerke Željke Cvijanović i njenih saradnika Bijeljini, kada su 24. avgusta otvoreni radovi na kanalu Dašnica u centru grada, bilo je i tajnih sastanaka, koji su ustvari bili glavni, jer se na njima "tvrdio pazar" za podršku Bošnjaka u Janji kandidatima koalicionog bloka SNSD-a, DNS-a i SP-a za predsjednika i srpskog člana u Predsjedništvu BiH Željki Cvijanović i Miloradu Dodiku.

Sastanak,koji je treba ostati u tajnosti, održan je u bijeljinskom motelu "Monako", a glavni akter te priče bio je ministar finansija Zoran Tegeltija, koji drži republičku kasu u svojim rukama.

Pored Tegeltije, sastanku, kome su kumovali Vojin Mitrović (SNSD) i Milan Dakić (DNS), prisustvovali su i bivši načelnik Šamca Savo Minić i dvojica uglednih Bošnjaka iz Janje Sead Trnovac, član uprave FK "Podrinje" iz Janje i Salih Sakić.

Kako tvrdi izvor BN TV, Tegeltija, koji inače pretenduje za novog premijera, bio je više nego raspoložen da dvojici Bošnjaka "ispuni želje" za podršku Cvijanovićki i Dodiku.

U pitanju je oko hiljadu bošnjačkih glasova a za podršku Dodiku i Cvijanovićevoj obećano je Trnovcu i Sakiću blizu 200 hiljada KM i to da Dakić iz DNS-a i Mitrović iz SNSD-a obezbijede po 30 hiljada KM, a Vlada RS 50 hiljada za FK "Podrinje" iz Janje.

Takođe, obećano je i 70 hiljada KM za kupovinu bošnjačkih glasova u Janji na dan izbora.

Zanimljivo je da su ova dvojica Bošnjaka iz Janje podržali Miću Mićića na posljednjim lokalnim izborima u Bijeljini i slove za njegove bliske prijatelje.

Nikola Špirić, poslanik SNSD-a u Predstavničom domu Paramenta BiH stavljen je na crnu američku listu po odluci State departmenta.

Špriću se na teret stavlja da je "uključen u zaradu od javne korupcije, uključujući i prihvatanje neprikladnih koristi u zamjenu za njegove aktivnosti na javnoj funkciji i miješanje u javne procese".

Uskoro opširnije...

Postupajući tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka, nakon ispitivanja osumnjičenog Marka Čolića (1987) iz Banja Luke, zatražio je određivanje mjere pritvora zbog postojanja osnovane sumnje da je zajedno sa za sada, nepoznatim licima ili više njih, počinio krivično djelo Ubistvo u pokušaju, odnosno napada na novinara Vladimira Kovačevića.

"Upotrebnom teleskopskih palica i fizičke snage osumnjičeni je zajedno sa za sada nepoznatim licima ili više njih, dana 26. 08. 2018. godine oko 20.40. sati, u ulici Banović Strahinje, Grad Banja Luka, nanio teške tjelesne povrede u predjelu glave i tijela oštećenom Vladimiru Kovačeviću iz Banja Luke", navodi se u soapćenju Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka.

Tužilac je stavio prijedlog za određivanje mjere pritvora zbog postojanja osnovane bojazni da će osumnjičeni ometati krivični postupak uticajem na svjedoke i saučesnike, i iz razloga vanrednih okolnosti jer je riječ o krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora od najmanje pet godina ili teža kazna, a koje je posebno teško s obzirom na način izvršenja ili posljedice krivičnog djela i što bi puštanje na slobodu osumnjičenog rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda-uznemirenju javnosti.

O prijedlogu za određivanje mjere pritvora odlučiće Sudija za prethodni postupak Okružnog suda u Banja Luci.

Po nalogu Tužilaštva BiH provedena je akcija lišenja slobode osumnjičenog i pretresa objekata zbog korupcije. Slobode je lišen Izet Nizam, koji je pod istragom i osumnjičen je za koruptivna kaznena djela za vrijeme dok je obnašao funkciju zamjenika direktora Službe za poslove sa strancima BiH.

„Policijski djelatnici SIPA, po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju, na području Sarajeva, lišili su slobode osumnjičenog Izeta Nizama rođenog 1963. u Bosanskoj Dubici“.

Uporedo sa lišenjem slobode izvršeni su pretresi osumnjičenog, kao i ukupno tri stana koja su u njegovom vlasništvu ili ih koriste njegovi srodnici.

„Osumnjičeni je pod istragom i osumnjičen je da je, u periodu od 2011. do 2015. godine, dok je obnašao dužnost zamjenika direktora Službe za poslove sa strancima BiH, protuzakonito uzimao novac, robu i usluge, od stranih državljana i osoba za koje su vođeni postupci vezani za boravak stranaca i druga statusna pitanja, kako bi zloupotrebom položaja, pogodovao donošenju odluka u korist navedenih osoba.

Prema rezultatima istrage, vršenjem koruptivnih kaznenih djela, osumnjičeni je ostvarivao imovinsku korist.

Osumnjičeni je pod istragom zbog kaznenog djela primanje dara ili drugog oblika koristi iz članka 217. KZ BiH“.

Nakon lišenja slobode, osumnjičeni će biti priveden postupajućem tužitelju, koji će nakon ispitivanja osumnjičenog donijeti odluku o daljim aktivnostima u predmetu.

Stomatolozi u BiH eksperimentiraju sa modelom medicinskog turizma "all inclusive" i sa italijanskim pacijentima su imali zanimljiva iskustva, piše između ostalog štampa na njemačkom.

Neue Zurcher Zeitung u tekstu pod nazivom "Radije turistički boravak nego brušenje zuba" piše: "Medicinski turizam je branša koja cvjeta i ostvaruje privredni rast u pojedinim zemljama jugoistočne Evrope. To ne važi samo za plastičnu hirurgiju iz estetskih razloga i promjenu spola, kojima doktori u Beogradu godinama zarađuju veliki novac. I skupe protetičke radove neki zapadni Evropljani za smiješne pare u odnosu na njihove zemlje na Zapadu obavljaju u Srbiji ili Bosni i Hercegovini. Zubari su kreirali nove ponude za strane pacijente. Jedna od njih se zove 'all inclusive'. Pacijentu zubarska ordinacija plaća putovanje i boravak. Samo stomatološke usluge on mora platiti na licu mjesta. Tu je nekad uključen i pravi turistički program sa obilaskom grada. S obzirom da je sposobnost za uživanje u kulinarskim specijalitetima veća prije zubarske intervencije, turistički dio putovanja obavlja se prije stomatološkog.

Kada u Beogradu sve ide kao po loju, zašto ne bi i kod nas, pomislilo je nekoliko zubara u Banjaluci. Ovaj grad turistički ima manje da ponudi nego Beograd ili Sarajevo. Pa ipak leži na Vrbasu koji teče ispod istorijske tvrđave. Tu veličanstveno stoji i obnovljena džamija Ferhadija, sagrađena u 16 vijeku i minirana u ratu. A i ćevapi su legendarni. Dakle, više je razloga za dolazak u Banjaluku od samo zubobolje. Pošto su se beogradski stomatolozi koncentrirali na njemačko tržište, zubari iz Banjaluke su krenuli na italijansko, objavljujući u Italiji reklame i ponude za popravku zuba.

I zaista. Talijani su počeli dolaziti u Banjaluku. Putovanje plaćeno, hotel isto tako. Pogledali su grad, probali ćevapćiće i odmarali se na Vrbasu. Onda su pustili stomatologe da im pogledaju zube. Nakon što im je doktor objasnio kako će sanirati njihove zube, oni bi rekli "va bene" i "meglio domani" - bolje da to radimo sutra. Naredni dan ne bi se pojavili. Doktor bi čekao pacijenta, a on bi već bio na putu kući. 'All inclusive' - ali bez stomatološkog tretmana", piše Neue Zürcher Zeitung.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH