glavni urednik

glavni urednik

Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu nije donijela očekivane rezultate, a novu, o kojoj se ovih dana počelo pregovarati u Sloveniji, ne treba donositi u zatvorenim krugovima, kažu analitičari za Al Jazeeru.

U Brdu kod Kranja prošle sedmice održan je sastanak koji su organizirale ambasade Njemačke i Velike Britanije u Bosni i Hercegovini s predstavnicima desetak stranaka iz te zemlje s ciljem definiranja nove reformske agende, koja bi trebala biti aktuelna u sljedeće četiri godine. Nastavak je to njemačko-britanske inicijative za provođenje neophodnih reformi u Bosni i Hercegovini, a, kako je navedeno, novi pregovori trebali bi biti održani u sljedećih mjesec dana.

Krajnji rezultat trebao bi biti dokument koji će sadržavati prioritetne tačke nove reformske agende u prvih 100 dana rada vlada u Bosni i Hercegovini. Kao prioriteti su navedeni rasterećenje realnog sektora, poboljšanje poslovne klime, reforma zdravstva i drugi faktori bitni za živote građana i cjelokupnu političku i ekonomsku klimu u zemlji. Sastanku su prisustvovali predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke i drugih monetarnih institucija.

Zatvoreni krugovi

Izvršna direktorica think-tanka “Populari” Alida Vračić smatra da je problem s eventualnom novom reformskom agendom za Bosnu i Hercegovinu identičan kao i prije četiri godine jer se strateški važni dokumenti, koji se tiču svih građana te zemlje, ponovo donose i o njima se raspravlja u vrlo zatvorenim krugovima. To, kaže, mora prestati.

Lažni veterani

Bodo Weber, analitičar u Vijeću za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu, kaže da je reformska agenda dovela do ograničene discipline u javnoj potrošnji, konsolidiranju javnih budžeta, ali da je sve stalo kad je riječ o strukturnim reformama koje bi se zaista usprotivile sistemu patronaže.

To se, navodi Weber, dogodilo jer Evropska unija nije imala hrabrost zaista upotrijebiti instrument finansijskog uvjetovanja.

“Nova agenda trebala bi sadržavati uspostavljanje vladavine prava i nezavisnog sudstva u domenu privrede. Osim toga, trebala bi obuhvatiti sve strukturne reforme izbjegavane u prethodnoj agendi, od reforme zapošljavanja u javnom sektoru preko restrukturiranja javnih preduzeća do ozbiljnog nadzora nad subvencijama za lažne veterane”, ističe Weber.

“Za očekivati je, naročito nakon iskustva sa zakonima o radu i akcizama, da građani pokažu otpor prema svim rješenjima koja nisu transparentna. U tom kontekstu čak i dobra rješenja i prijedlozi ostaju ili nerealizirani ili nemaju dobar odjek. Drugo, mnogo važnije pitanje je kako se postavljaju prioriteti koje Bosna i Hercegovina mora rješavati te na osnovu kojih podataka odlučujemo šta ćemo raditi prvo, a šta može čekati”, kaže Vračić.

Imajući u vidu nezaustavljiv odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine, smatra ona, svaki novi plan mora osmisliti bolji i kvalitetniji ambijent i uvjete za one koji ostaju.

“Servisi (zdravstveni, infrastrukturni, edukacijski) u nepovratno su lošem stanju, što svakoj ozbiljnoj vladi mora biti prvi i najvažniji prioritet. Besmisleno je pričati o boljem ekonomskom okruženju kada najbolji odlaze, doktori i učitelji, mladi i ljudi s porodicama. Dalje, plan svake ozbiljne vlade ili grupe vlada mora biti što hitnije rješavanje enormnog zagađenja u Bosni i Hercegovini. U konačnici, da bi bilo kakva reformska agenda zaživjela, mora biti realistična i odražavati stvarne probleme građana Bosne i Hercegovine”.

Reforma javne uprave

Politički analitičar iz Sarajeva Adnan Huskić kaže da je problem s reformskom agendom to što su sve one mjere koje su išle ka tome da se racionalizira i smanji javna potrošnja, reformira javna uprava i koje imaju veze s tim da se ekonomija u Bosni i Hercegovini oslobodi političke stege uglavnom podbacile.

“Bez obzira na sve naše kritike o tome kako je ona donesena i kako je jako malo urađeno na pripremi agende, činjenica je da jako malo izašlo iz nje. Mi nismo imali objedinjenu strategiju u smislu u kojem se pravcu treba ići kada su u pitanju socio-ekonomske reforme. Ništa nije urađeno po pitanju reforme javne uprave. Naše političke elite su se pokazale iznimno vještim kada je u pitanju izbjegavanje hvatanja u koštac s tim problemom”, ističe Huskić.

Dodaje da će, ako se nova agenda, “ali ovaj put bezuslovno”, ne bude bavila reformom javne uprave i korupcijom, druge mjere donijeti samo djelomično zadovoljenje.

“Ključni razlog za donošenje reformske agende je bio to što politika gospodari cjelokupnim sistemom. Čak se više ne libi da to kaže. To je problem. Da je to sistem koji je održiv i da to može funkcionirati, pa hajde, ne bi se niko ni brinuo zbog toga šta je Bosna i Hercegovina, je li to ekonomski feudalna država ili ne. Problem je što mi imamo generalnu politiku gdje više trošimo nego što generiramo. U tom cijelom procesu oni dodatno opterećuju jedino vitalno u Bosni i Hercegovini, a to je privatni sektor, koji koliko-toliko funkcionira. Stranci su to dobro identificirali. Kazali su: ‘Nemate pare, one vam trebaju, a mi ih imamo.’ Zbog toga su na tim sastancima uvijek Međunarodni monetarni fond i EBRD. Dali su nam reforme koje trebamo provesti da bismo dobili te pare. To je ideja”, ističe Huskić.

Ruski i turski krediti

U međuvremenu, kaže on, dogodilo se još nešto.

“Kada su se počela dešavati prva klizanja kada je u pitanju MMF, počela su se tražiti druga rješenja. [Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda] Milorad Dodik govorio je o dva ruska kredita, a [aktuelni član bh. Predsjedništva] Bakir Izetbegović je govorio da ima zainteresirana banka u Turskoj. Sve više se počeo tražiti novac sa strane od ovih, kako mi kažemo, ‘novih međunarodnih aktera’ na bh. sceni. Ne znam može li po pitanju ovog problema konkretno reformska agenda bilo šta da kaže, ali njen fokus mora biti na rashodima. Nijedna od stranaka na vlasti nije htjela ići u reformu javne uprave, da sebi ne napravi problem na narednim izborima. Problemi će, ako se ovo nastavi, biti demografske prirode. Ti možeš ljudima reći: ‘Evo, Bosna i Hercegovina će za 50–60 godina dostići nivo Evropske unije.’ Na to ljudi jedino mogu reći: ‘Doviđenja i uživajte u tom blatu i tome što ste sami napravili'”, kaže Huskić.

Reformska agenda utvrđuje glavne planove Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i entitetskih vlada za socijalno-ekonomske i s njima vezane reforme. Povećanje poreza, akciza, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, strukturne reforme u oblasti radnog zakonodavstva, jačanje fiskalnog sistema, reforma javne uprave, politike zapošljavanja u javnom sektoru, unapređenje poslovne klime i konkurentnosti, reforma socijalnih davanja, restrukturiranje javnih preduzeća, reforma zdravstvenog sektora i vladavina prava samo su dio aktuelne reformske agende.

Dragan Čavić, lider NDP-a, nakon sjednice Predsjedništva ove stranke rekao je da započinju razgovore sa SNSD-om te poručio da svako ima pravo da mu se ova odluka ne sviđa.

Naglasio je da je sve vrijeme podržavao politiku Saveza za promjene, ali da to birači nisu prepoznali i da su ostvarili slab izborni rezultat, te da je odlučeno da od danas nisu dio tog saveza, jer on praktično i ne postoji.
"Neću da budem politički Don Kihot i svako ima pravo da mu se ova odluka ne sviđa", rekao je Čavić naglašavajući da je već imao kontakte sa Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a.

Čavić je naglasio da će u narednom periodu razgovarati i sa ostalim političkim partijama koje će činiti jezgro buduće skupštinske većine te da će u svim tim razgovorima insistirati na principima koji se odnose na vladavinu prava, ekonomiju i socijalna prava.

Na pitanje novinara da li je tačno da će za podršku vladajućima neko iz NDP-a dobiti mjesto direktora u jednom javnom preduzeću iz elektroenergetskog sektora, Čavić je rekao da nije, a negirao je da je imao i ponudu da bira koje će ministarsko mjesto u Vladi RS, izuzimajući MUP RS.

"To tek treba da bude predmet razgovora", rekao je Čavić.

On je rekao da je Predsjedništvo NDP-a jednoglasno donijelo odluku o tome da ne budu dio Saveza za pobjedu te da će tek nakon razgovora organi stranke donijeti konačnu odluku o eventualnom ulasku u vlast.

"Nakon razgovora i sa drugim strankama organi stranke će donijeti konačnu odluku poslije koje će svaki član stranke biti obavezan da se povinuje toj odluci", rekao je Čavić.

Govoreći o ranijim izjavama o tome da izbori nisu bili regularni, Čavić je rekao da su OEBS i Srbija prihvatili izborne rezultate te da je ono što je objavljeno i konačno stanje i pokazuje ko je dobio podršku naroda.

Pored NDP-a, koji u Narodnoj skupštini ima četiri poslanika, vlast će činiti SNSD, DNS, SP, Ujedinjena Srpska i još nekoliko poslanika koji će vrlo vjerovatno napustiti SDS.

Semir Fejzić (SDA), kojeg je Vlada Federacije na inicijativu premijera Fadila Novalića nedavno imenovala za direktora Razvojne banke FBiH, osim što je u očitom sukobu interesa, uopće ne ispunjava uvjete da bude imenovan na tu poziciju.

Prekršen moratorij

Kako saznajemo, Fejzić nema potrebnu školsku spremu da bude direktor banke. On je, naime, diplomirani inžinjer rudarstva i nema završen ekonomski fakultet koji je potreban da bi bio imenovan, a prije toga i predložen za ovo važno rukovodeće mjesto.

Dokaz tome je da je tetić ministra u Vladi Salke Bukvarevića (SDA) nedavno dostavio Upravi banke „svježu“ diplomu Više poslovne škole iz Banje Luke?!

To znači da je nezakonito imenovan na ovu vrlo važnu poziciju, baš kao i u Nadzorni odbor banke, još 2011. Upitno je kako je s diplomom inžinjera rudarstva imenovan i za direktora poslovnice u Tuzli, i to dok je trajao Vladin moratorij na zapošljavanje.

Fejzić je tada dobio i ugovor na neodređeno, iako je svega godinu radio po ugovoru o djelu, što je evidentno iz dokumenata koje je poslao Upravi.

Da je Fejzić tek nedavno završio Višu poslovnu školu u Banjoj Luci, govori i podatak koji je objavljen u „Službenom listu FBiH“ 19. maja prošle godine. Još tada je objavljena lista eksperata za izbor ostalih rukovodećih državnih službenika, na kojoj se našlo i Fejzićevo ime. Ali, na tom je spisku precizirano da je Fejzić diplomirani inžinjer rudarstva.

Direktor BKC-a

Listu je potpisao Refik Begić (SDA), direktor Agencije za državnu službu FBiH, i tu se nigdje ne navodi ni da je diplomirani ekonomista niti da im Višu poslovnu školu. To znači da je do diplome došao prije nešto više od godinu, ali opet nepotrebne da bude čelnik banke. Indikativno je da je Fejzić s diplomom inžinjera rudarstva prije imenovanja u Razvojnu banku obavljao i dužnost direktora Bosanskog kulturnog centra Tuzla.

Šta će reći članovi Nadzornog odbora

Sada je na članovima Nadzornog odbora hoće li prihvatiti saglasnost Vlade za imenovanje Fejzića. No, prije toga potrebno je utvrditi sve činjenice, kao i dokaz je li i kada podnio ostavku na mjestu direktora poslovnice u Tuzli. Naročito je sporno zašto je to Novalić krio od pojedinih ministara i zašto se SDA žuri da Fejzića uhljebi na ovu poziciju. Pogotovo što su iznenada sklonili nepodobnog Salku Selmana.

IZVOR: Dnevni Avaz

Fadil Novalić, premijer Federacije, nezakonito je obrađivao lične podatke penzionera kojima je uoči izbora poslao pisma na kućne adrese, a koja su, ustvari, sadržajem bila dio izborne kampanje za SDA. Premda su svi koji iole poznaju Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH već znali da Novalić nije imao nikakav osnov tražiti, a ni dobiti stotine hiljada ličnih podataka penzionera od Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, sada je to i zvanično potvrđeno.

Čeka se Zavod
Novalić je, naime, odgovorio na zahtjev Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH da dostavi objašnjenje o pravnom utemeljenju svog postupka. No, u Agenciji, koja je osim po službenoj dužnosti u ovom slučaju postupak pokrenula i po prigovorima penzionera, ostali su zapanjeni premijerovim odgovorom. Petar Kovačević, direktor Agencije, kazao je za „Avaz“ da je teško naći suvisli komentar na ono što je kao odgovor o veoma ozbiljnom zakonskom postupanju poslao Novalić.

- Mi smo od Novalića tražili da navede pravni osnov za takvu obradu ličnih podataka, a nevjerovatno je da on čak nije u svom dopisu ni spomenuo Zakon o zaštiti ličnih podataka, što pokazuje da i ne poznaje zakon. Dalje, on tvrdi da to što je uradio s ličnim podacima penzionera ne predstavlja obradu ličnih podataka i to je zabrinjavajuće. Obrada jeste bila protivzakonita i mi ćemo s postupkom ići do kraja i donijeti rješenje u ovom slučaju - kaže Kovačević.

Također, Kovačević je kazao i da Agencija još čeka odgovor iz Zavoda PIO FBiH o tome koliki je tačan broj ličnih podataka penzionera koje su ustupili Novaliću.
Lažne tvrdnje

Inače, sve prigovore penzionera na Novalićev postupak Agencija je svrstala u predmet „Amra Zulfikarpašić i ostali“. Riječ je uglednoj profesorici u penziji Amri Zulfikarpašić, koja je i javno izrazila ogorčenje time što joj je Novalić poslao pismo kao očigledan dio izborne kampanje za SDA, a prigovor je podnijela i Agenciji. Tu činjenicu Novalić je pokušao okrenuti u svoju korist, pa je Agenciji napisao da je Zulfikarpašić „svoje podatke lično učinila dostupnim javnosti, o čemu svjedoče njeni intervjui i medijski istupi“.

Zulfikarpašić, međutim, jeste istupala javno, ali tek nakon što je dobila na kućnu adresu pismo od premijera. Ono što je skandalozno jeste da se iz Novalićevog odgovora iščitavaju bahatost, drskost i poruka da on može doći do bilo čijih podataka u FBiH i zloupotrijebiti ih samo zato što je premijer.

Prešutio ko će snositi troškove slanja pisama

Novalić je u odgovoru ocijenio i da mu se svi građani kojima je pisao mogu direktno obratiti. No, premijer nije dostavio svoju kućnu adresu na koju bi mu penzioneri mogli pisati. A nije rekao ni ko će penzionerima snositi troškove slanja pisma, jer njima je svaka marka bitna i svaki trošak preračunavaju u hljeb, mlijeko i lijekove.

Stranka za BiH u posljednjih nekoliko dana napravila je dva kontradiktorna poteza koji poništavaju političku logiku i etiku: U Tuzli je Stranka za BiH pristupila koaliciji lijevih stranaka koju predvodi SDP, a koja je rezolutno protiv SDA. Samo koji dan kasnije u Zenici je S BiH stala uz stranke desne orijentacije SDA i HDZ, koje su protiv ljevice i SDP-a.

Stranka za BiH koju je nakon završetka rata osnovao Dr. Haris Silajdžić nastala je kao izraz nezadovoljstva politikom SDA i trebalo je da predstavlja alternativu, ali i mogućnost političke opcije za stranku centra na području cijele BiH.

Nakon povlačenja iz politike Dr. Harisa Silajdžića, stranku su preuzimali razni politički mešetari, koji su je uz članstvo dominantno političkih karijerista doveli do toga da, u isto vrijeme i na istom prostoru jedne države može koalirati sa dvije suprotstavljene političke opcije. Od kantona do kantona! Da, može se i tako, ako se pogaze svi principi, logika i etika i ostane samo interes političkog lumpenproletarijata koji u političkom mešetarenju traži za sebe sitnog ćara.

Tako je Stranka za BiH postala - Stranka od kantona do kantona! Prilagodljiva svakoj podlozi, kao svojevremeno na reklami za gume!

Dvije uhapšene osobe nakon akcije u Rogatici predate su u nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, potvrđeno je za N1.

U zajedničkoj akciji nekoliko bh. policijskih agencija, sinoć su u Rogatici uhapšene tri osobe, od kojih su dvije kriminalistički obrađene u Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), dok je jedna osoba puštena na slobodu.

Kako nezvanično saznajemo, prilikom pretrage na Sokocu uočeno je i crno vozilo Range Rover. Isto vozilo s istim ukradenim tablicama primijećeno je u Sarajevu na dan ubistva dva pripadnika MUP-a KS krajem prošle sedmice i kasno sinoć je prevezeno u krug SIPA-e.

Nezvanično saznajemo i da je jedna o dvije uhapšene osobe već ranije bila hapšena u okviru akcije "Volan".

Akcija Volan je najveća dosadašnja istraga u Bosni i Hercegovini usmjerena protiv autokriminala. U julu prošle godine državno tužilaštvo saopštilo je da je u saradnji sa policijskim agencijama uspjelo 'razbiti' četiri organizovane kriminalne grupe koje se sumnjiče za krađe automobila na području Kantona Sarajevo, Tuzlanskog, te Hercegovačko-neretvanskog i Zapadno-hercegovačkog kantona još od 2011. godine.

Gotovo godinu nakon prvih hapšenja u akciji “Volan” podignuta je optužnica protiv 27 osoba koje dolaze iz oba bh. entiteta. Terete se da su naoružani i maskirani krađe izvršavali specijalističkim alatom i priborom, uz upotrebu radio-stanice podešene na policijske frekvencije kako bi pratili kretanja policije. Ukradena vozila, više od 200, skrivana su uglavnom na području Sarajeva, Lukavice, Pala, Sokoca, a od vlasnika vozila kasnije je iznuđavan otkup.

Optuženi su se na ročištima pred Sudom BiH u avgustu izjasnili da nisu krivi.

Akcija će biti nastavljena. U akciji su učestvovali SIPA i MUP RS uz asistenciju MUP-a KS.

Načelnik općine Srebrenik Nihad Omerović od subote više nije član Stranke demokratske akcije i ubuduće će funkciju obavljati kao nezavisni načelnik.

Naime, na sjednici Općinskog vijeća Srebrenik načelnik Omerović je obavijestio vijećnike da više „ne pripada takvoj SDA“, a njegov stav podržalo je i nekoliko SDA-ovih vijećnika.

Dan nakon što je Omerović objelodanio svoju odluku, Izvršni odbor SDA Srebrenik donio je odluku o njegovom isključenju iz stranke, kao i trojice vijećnika koji su ga ovom prilikom podržali.

- Nažalost, ja sam isključio SDA, a ne oni mene. Razlozi su gubljenje svih demokratskih principa u radu stranke, privatno djelovanje uske grupacije njenih članova, nepotizam, zapošljavanje članova familija bez ikakvog reda i zakona. Meni više nije bilo mjesto s takvim ljudima. Poznato je da sam na to šta rade pojedinci u SDA Srebrenik uvezani s pojedincima u KO SDA TK upozoravao i najviše predstavnike stranke u Sarajevu, ali su svi ostali gluhi na to. Ja svoj obraz ne dam ni za čije privatne interese i definitivno u takvoj SDA meni nije mjesto - kazao nam je načelnik Omerović.

Ostavku je u subotu na sjednici Općinskog vijeća podnio i predsjedavajući Ibrahim Zukić, inače prvi čovjek SDA Srebrenik i odani kadar SDA, zbog preuzimanja funkcije federalnog poslanika. U pokušaju da umjesto Zukića ponovo bude izabran kadar SDA, ispostavilo se da je ova stranka ostala bez većine u Općinskom vijeću, a time i bez vlasti u općini Srebrenik.

Načelnik općine Srebrenik Nihad Omerović nakon napuštanja SDA oštro je demantirao glasine koje, kaže, „šire poznati stranački smutljivci“, da postaje član bilo koje političke partije. Inače, riječ je o načelniku koji je na proteklim općinskim izborima u općini Srebrenik dobio dvostruko više glasova od stranke koja ga je kandidirala.

Na prijedlog Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona određen je jednomjesečni pritvor za Omera Đikanovića, čuvara skladišta u firim Murex Špionica kod sSrebrenika zbog osnovane sumnje da je odgovoran za krivična djela teška krađa i paljevina.

Đikanović se tereti da je sredinom septembra u večernjim satima opljačkao sef u poslovnim prostorijama Murexa, koje je tu noć trebao čuvati, te da je nakon toga, želeći da zametne tragove, podmetnuo požar u skladištu, što je rezultiralo materijalnom štetom višom od milion KM.

Istui noć se Đikanović odvezao službenim automobilom u nepoznatom pravcu, da bi prošle sedmice, a mjesec dana od događaja za koji se tereti, bio uhapšen u Višegradu, odakle je kanio pobjeći u Srbiju.

Istraga je još uvijek u toku u ovom predmetu, a dosad nema naznaka da je Đikanović imao saradnike u činjenju ovih krivičnih djela.

I dok je prosječna plata u BiH 888 KM, najviše pojedinačno mjesečno primanje u ovoj godini koje je u BiH nekom isplaćeno po osnovu radnog odnosa iznosi 466.783 KM, a isplaćeno je u Banjaluci u oblasti finansijskog poslovanja, potvrdili su za "Nezavisne" u Poreskoj upravi RS.

Prostom računicom dolazimo do podatka da je ovaj pojedinačni iznos, koji je isplaćen ove godine u BiH, oko 43 puta veći od prosječnog godišnjeg primanja građana s prosječnom platom.

"Drugi po visini iznos isplaćen je takođe u oblasti finansijskog poslovanja u Banjaluci, a iznosi 459.390 KM", navode u Poreskoj upravi RS, te dodaju da su i prvi i drugi po visini iznosi isplaćeni u februaru ove godine.

Istakli su da treći najveći iznos isplaćen u RS u ovoj godini iznosi 61.514 KM, te da je isplaćen u maju ove godine u oblasti aktivnosti u vezi sa nekretninama, iznajmljivanjem i poslovnim aktivnostima.

Prema podacima Poreske uprave FBiH, najveća neto plata u Federaciji u ovoj godini iznosila je 293.185,93 KM, a isplaćena je u septembru u djelatnosti bankarstva.

"S obzirom na to da su navedeni iznosi plate isplaćeni u jednom mjesecu, može se pretpostaviti da oni pored mjesečne redovne plate sadrže i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarilo to lice u tom mjesecu", ističu u Federalnoj poreskoj upravi.

Prema njihovim podacima, druga najviša neto plata isplaćena u FBiH iznosi 236.556 maraka, a isplaćena je u djelatnosti osiguravajućih društava.

"Treća najveća neto plata isplaćena je u farmaceutskoj i hemijskoj industriji i iznosi 201.737 KM za jun", ističu u Federalnoj poreskoj upravi.

Predrag Duduković iz Udruženja ekonomista SWOT istakao je da ovakvi iznosi plata iskrivljuju sliku o prosječnim platama u RS.

"Od plata iz realnog sektora većina ljudi na ovim prostorima i živi i one bi se trebale uzimati kao relevantne za posmatranje standarda ljudi. Ove vrlo visoke plate poboljšavaju ukupan prosjek plata i onda se iskrivljuje slika kolike su zaista plate u RS od kojih se živi", pojasnio je Duduković.

Naglasio je da plate u realnom sektoru nisu ni blizu prosječne plate u RS.

"Ne samo ova najviša plata koja je isplaćena, nego inače plate u finansijskom sektoru imaju daleko veći prosjek od onog prosjeka koji je u RS", istakao je Duduković.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za "Nezavisne" da podaci o najvišim platama u BiH djeluju nepojmljivo prosječnom građaninu, čiji su prihodi, kako kaže, znatno ispod statističkog prosjeka.

"Ovo ukazuje na nekoliko činjenica, a prije svega na to da je statistički iznos prosječne plate nerealan i ne odgovara stvarnosti većine zaposlenih", smatra Gavran.

Naglasio je da odsustvo ekonomske politike koja potiče održiv i uravnotežen razvoj i socijalnu pravdu dovodi do daljeg socijalnog raslojavanja i povećavanja imovinskih, socijalnih i svih drugih razlika.

"Činjenica da je navedeni ekstremno visok iznos prihoda isplaćen u RS, u kojoj realno ima mnogo manje radnih mjesta s relativno visokim platama u odnosu na FBiH, ukazuje na potencijalno još drastičniji raspon između siromašne većine i bogate manjine", upozorava Gavran.

Naveo je da je ovakvo stanje tipično za nerazvijene zemlje u kojima malobrojnije elite upravljaju svim bogatstvim, a obični građani jedinu nadu vide u iseljavanju.

Da Matiji Bećkoviću danas neko ubaci kamen u usta, kao u bunar, 'buć' bi se čulo tek 2028. godine, zato što je prazan, anahron, antiintelektualan...

"Nema slobode za neprijatelje slobode", tvrdio je Anđeo Smrti, jakobinski vođa Louis Antoine Leon de Saint-Just.

"Kod nas je demokratija za sve. Osim za destruktivne elemente. Ne trudimo se da demokratiju učinimo dostupnom i njima", rekao je Josip Broz Tito američkim novinarima tokom posjete Vašingtonu godine 1971.

Biće da se tom logikom vodila crnogorska vlast kada je zabranila ulazak u Crnu Goru Matiji Bećkoviću, Aleksandru Rakoviću, Čedomiru Antiću i Dejanu Miroviću. Vlasti su kasnije objavile izbor iz onoga što su njih četvorica pisali i govorili.

Ali, ovo nije vrijeme revolucionarnog terora, nego ocvale, trule, no još uvijek žive liberalne demokratije. Koja slobodu mišljenja i govora u principu stavlja visoko na listi svojih vrijednosti i, u principu, štiti. Osim ako oni koji dave i komadaju one koji slobodno pišu i misle nemaju naftu, kao Saudijci. Ili ako pozive za "zviždanjem" i otkrivanjem korupcije u sitemu odveć ozbiljno shvate, kao Julian Assange i Edward Snowden, pa onda korupciju počnu pronalaziti u nosiocima demokratije, umjesto u njenim neprijateljima, kako je izvorno zamišljeno.

Razrada Irinejeve teze o sličnosti CG i NDH
Ako imaš i trunku vjere u tu demokratiju, a ja, eto, još uvijek imam, ono što je neko govorio i pisao o državi i naciji ne smije biti povod za represivne mjere. Može vas to što su oni pisali vrijeđati, nervirati, gaditi vam se, ali njima ulazak u zemlju zbog toga nije trebao biti zabranjen. Čestitam crnogorskim vlastima: od velikosrpskih nacionalista napravili ste martire slobodne riječi.

Da: njihova ideologija je zločinačka, o čemu svjedoče humke i spaljeni gradovi tamo gdje je njihova "slobodna misao" oružjem djelovala. Da, taj nacionalizam je u Crnoj Gori gušio, zabranjivao, tukao sve što je bilo crnogorsko, antiratno i proevropsko. Ali, tim prije nezavisna Crna Gora, koja je materijalizovana pobjeda ideje koju je velikosrpski nacionalizam pokušao ugušiti devedesetih, ne smije postati ista kao njen neprijatelj. Bećković, Raković i Antić (Mirovićev opus ne poznajem, iako poznajem njega – bili smo drugovi u djetinjstvu, zbog čega ću njega isključiti iz nastavka ovog teksta: ako ima potrebe za raspravom, jer kristalno je jasno gdje stoji on, a gdje stojim ja, ta će rasprava, što se mene tiče, biti u četiri oka) tvrde kako su Srbi i Crnogorci etničko isto. I propuštaju najvažnije: da crnogorski antiratni indipendisti i velikorspski nacionalisti nisu etičko isto. Tako mora i ostati.

Bećković i Raković rado ističu svoje "crnogorsko poreklo" – to ih, valjda, čini ekspertima za Crnu Goru. Sipaju teze o navodnom crnogorskom fašizmu, navodno naslijeđenom od Sekule Drljevića, i razrađuju Irinejevu tezu o sličnosti Crne Gore i Nezavisne Države Hrvatske. Ostajući pritom slijepi na to da je njihov odnos prema Crnoj Gori usporediv sa odnosom koji je Adolf Hitler imao prema svojoj domovini Austriji: u pitanju je ista mržnja prema ideji austrijske, odnosno crnogorske nezavisnosti, ista urgencija da se domovina/postojbina pripoji matici naci(onalističkog) projekta – tamo Njemačkoj, ovamo Srbiji.

Pjesnik iz 'Druge lige istok'
Pritom, niti jedan od njih ne saopštava ništa što ne govori ili ne misli Demokratski front i Socijalistička narodna partija – koji uredno sjede u crnogorskom parlamentu. Na današnjem stepenu tehnološkog razvoja, zabrana fizičkog ulaska ne znači ništa, pa je stvar utoliko bizarnija: tamo gdje su bili pozvani da govore, "zabranjeni" će svakako govoriti putem video linka. Ili će se tamo ukazati njihov hologram. Crnogorske vlasti su, pretpostavljam, htjele pokazati odlučnost i snagu. Bojim se da su pokazali slabost.

Jesu li Bećkovićeve izjave ekstremnije od Amfilohijevih? Teško. Pa zašto je onda Bećkovićev govor opasnost za Crnu Goru, dok crnogorsko tužilaštvo odbacuje sve prijave protiv Amfilohija, jer u njima ne prepoznaje govor mržnje, niti opasnost po pravni poredak? Nije li jasno da je mjera zabrane ulaska u zemlju za četvoricu izazvana Amfilohijevom novom divljom gradnjom na Rumiji, gdje je najprije, bespravno, helikopterom spustio crkvu, a onda tu građevinu, opet bespravno, obložio kamenom, nakon čega je inspekcija, dakle vlast, saopštila da nema osnova za uklanjanje objekta?

Pa se onda pravna država Crna Gora, umjesto tamo gdje je slučaj pravno čist, na primjeru nezakonite gradnje, odlučila pokazati tamo gdje je vrlo dvojbeno, na polju govora i mišljenja?

Napokon, zašto je Bećković uopšte bitan? Pjesnik koji je u Jugoslaviji bio "Druga liga istok", pjesnik kojeg je velikosrpski nacionalizam proizveo u svog barda? Kome smetaju Bećkovićevi tragikomični pokušaji da bude duhovit, iako je nešto približno duhovito zadnji put rekao oko 1974. godine?

Prazan, anahron, antiintelektualan
Bećković, koji je po jednoj stvari istinski Crnogorac: po nadmenoj praznini, po tome što je gordi hodajući bezdan, što je sudbina svih koji pokušavaju govoriti "iz glave cijelog naroda"? Da Bećkoviću danas neko ubaci kamen u usta, kao u bunar, "buć" bi se čulo tek 2028. godine. Zato što je prazan, anahron, antiintelektualan, zato što je sav iz dosjetki i sam dosjetka, Bećković je idelan protivnik, koji je crnogorskom nezavisnošću, ulaskom u NATO i priznanjem Kosova poražen i nokautiran. I kao takav, dobrodošao.

Ako su već odlučile da se bave pitanjem nacionalnog identiteta, umjesto zabranama, crnogorske vlasti bi se trebale pozabaviti predstojećim popisom stanovništva i mogućnošću da, nakon ukrajinske, i Crnogorska pravoslavna crkva dobije tomos od Carigrada. No, umjesto toga, one, preko Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, koja je i dalje tek filijala Srpske akademije nauka i umetnosti, pa se kao takva ne usuđuje beknuti ništa što bi uznemirilo maticu, prodaju maglu takozvanog "ustavnog patriotizma".

I, prije svega, za dobrobit svih svojih građana, bez obzira na njihov nacionalni identitet, ta bi vlast trebala pokušati što prije uvesti zemlju u Evropsku uniju. To je najbolji odgovor koji Crna Gora može dati velikosrpskom nacionalizmu.

PIŠE: Andrej Nikolaidis

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH