Izdvojeno

Izdvojeno (4648)

Strašno: 128.000 djece u BiH je gladno, bez odjeće, obuće, obrazovanja, tuđe njege... Oko 100.000 djece ugroženo je porodičnom situacijom, a oko 40.000 mališana živi u porodicama koje nemaju nikakve uvjete za život.

Javne kuhinje

Ovo su zvanični podaci Agencije za statistiku BiH. Da je situacija užasna, upozoravaju i socijalni radnici i humanitarne organizacije, koji kažu da mnoga djeca ne dobivaju nikakvu pomoći i nisu uključena ni u jednu statistiku niti istraživanje.

Koliko djece u BiH na spavanje ode gladno, najbolje znaju u dječijim javnim kuhinjama, u kojima su svaki dan redovi za bilo kakav obrok.

- Od prošle godine broj korisnika naše kuhinje se udvostručio. Imamo oko 1.000 korisnika, a od toga je 200 djece do 15 godina starosti. Djeci su najpotrebniji obrok, pelene, bejbi hrana, odjeća i obuća. U najtežoj su situaciji porodice s više djece – kazala nam je Nataša Bjelobrk iz banjalučkog udruženja „Mozaik prijateljstva“.

Djeca s kanticama u ruci, koja čekaju na hranu, svakodnevno se mogu vidjeti i ispred Dječije narodne kuhinje u Lukavcu. Obrok iz ove javne kuhinje trenutno dobiva oko 220 mališana i njihovih roditelja.

Nemaju sredstava

Amir Bašić, koordinator programa u „Save the Childrenu“, smatra da bi, prije svega, država hitno morala donijeti strategiju za suzbijanje siromaštva.

- Nije dovoljno samo povećati dječiji doplatak. Vidimo da to ne rješava problem siromaštva, već stvara ovisnike o socijalnoj pomoći. Postavlja se i pitanje koliko je djece od ovih 128.000 s ruralnih područja gdje nema centara za socijalni rad, nevladinih organizacija... Naši centri za socijalni rad nemaju ni dovoljno ljudi ni sredstava da pomažu djeci koja žive izvan većih urbanih centara – rekao je Bašić.

Pravno nevidljivi

- Veliki broj romske djece pravno je nevidljiv i nema ih u ovim statistikama. Mnogi se ne rađaju u porodilištima, ne prijavljuju se. Nažalost, kasnije se povezuju s trgovinom ljudima – kaže Amir Bašić.

Dragan Mektić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine oštro je reagovao na izjave Gordane Tadić, glavne tužiteljice Tužilaštva BiH. On je komentarisao savjete novinarima koje je danas uputila na pres- konferenciji, a dao je i svoj sud na njene izjave o aferi vrbovanja.

Ministar sigurnosti nije birao riječi:

"Glupost koji niko nije izvalio u posljednjih 50 godina. Pa neće novinar koji radi neku istraživačku priču, dođe do informacije, prvo ići u Tužilaštvo pa onda objavljivati tekst. Pa gdje je ona to vidjela. Pa to nije normalno. Morim da prestane sa brukom i sramotom. Ne sramoti samo u Bosni i Hercegovini nego ode sramota izvan Bosne i Hercegovine. Ko obavezuje novinara da prije nego što će objaviti tekst to ispriča Tužilaštvu? Gdje to ima. Zna li ona šta je demokratija, šta su slobodni mediji", kazao je Mektić u uvodu.

Podsjećamo, Gordana Tadić je kazala danas da novinari trebaju prvo doći u Tužilaštvo ili u neku od policijskih agencija - da se sve informacije provjere. U suprotnom uznemiruju se građani BiH.

"Novinarskim tekstovima se uznemiravaju građani? Pa novinari istražuju i objavljuju istinu. Ona uznemirava time javnost. Ko je uznemiren? Ja eto, ne da tražim, nego molim Tužilaštvo da prestane brukati ovu državu. To je bruka i sramota. Pogotovo što će navodno ići u Sloveniju istraživati nešto i u Hrvatsku. Koja obavještajna služba će im dati podatke? Pa to je međunarodna bruka. Neka se predstanu brukati. Dovoljno se obrukala u ovom slučaju što su se petljali, a nisu trebali. Oni sa ovim slučajem nemaju ništa. Ovo je jedna zakonska aktivnost bila, prije svega Obavještajne agencije. Obavještajna agencija je radila u skaldu sa svim zakonima ove zemlje. To što su se upetljali - to je bio njen lični interes da spašava svoju familiju", rekao je Mektić reporterki N1, Milici Vučetić

"Šta će ona u Sloveniji, kome će ona u Sloveniju? Oni su izgubili kompas, oni ne znaju. Ja sam mislio da se bave lopovskim interesima, oni sad i ne znaju. Koja će njima obavještajna služba da da podatke. Nemojte da nas brukaju na međunarodnom planu. Daj da rade ono što im je posao", izjavio je Mektić.

Gordana Tadić je odgovarajući na pitanja reporterke N1 kazala da afera oko vrbovanja nije smjela doći do Tužilaštva BiH i da nije smjela izaći u javnost. Mektić joj je poručio:

"Šta ona zna. Šta se ona petlja u posao obavještajne organizacije. To nije njen posao. Ona o tome ne zna ništa."

Pozdravila je također odluku Predsjedništva BiH, čiji su članovi zadužili su Ministarstvo vanjskih poslova BiH da uputi protestnu notu Hrvatskoj zbog aktivnosti i postupaka Sigurnosno-obavještajne agencije Republike Hrvatske prema državljanima Bosne i Hercegovine prilikom njihovog boravka ili tranzita kroz tu zemlju.

"Pozdravila odluku Predsjedništva - a ona obustavila istragu. Pa glupira se. Ne može gluplje nego što je izašla sad u javnost. Ovo je dno svakog dna. Ovo je pokazalo svu suštinu gluposti kojima se bavi Tužilaštvo. Ona se bavi samo nekim drugim, ko šta može, ko šta ne može. Ne radi samo svoj posao i ono što je njena obaveza. Od nje se očekuje da procesuira slučajeve organizovanog kriminala i korupcije. To neka radi. Ona se petlja u sve osim u ono što treba da radi", kazao je Mektić.

"Moj apel Tužilaštvu - da nas više ne sramoti. Upetljali su se u nešto o čemu nemaju blage veze i što nije njihov posao. Ja razumijem da ona ima potrebu da zaštiti svoje bliske rođake i familiju, ali ovo je ozbiljna priča i posao. Predsjedništvo, kao ozbiljna institucija je reagovalo kako je reagovalo. A to što su oni pokušali da posuše taj slučaj i predmet, to je njihova sramota. Neka se ušute, ništa ne govore, neka se odmaknu od ovog slučaja nemaju oni veze s tim", zaključio je Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Govoreći o istragama o obavještajnoj aferi, Gordana Tadić, glavna tužiteljica Tužilaštva BiH imala je poruku i za novinare. Poručila im je da se u budućnosti sa prikupljenim dokazima - obrate prvo Tužilaštvu BiH ili nekoj od policijskih agencija.


"U Tužilaštvo je trebalo doći nakon što se sve provjeri, ili u neku od policijskih agencija - a nikako u medije. Ovakve stvari koje mogu dovesti do uznemirenja građana, do štete po građane, do štete po građane koji se nalaze u tim zemljama je veoma loša poruka za sve one koji se nalaze u drugim državama. Novinari u tom segmentu, poštujem vašu profesiju, ja ću se u narednom periodu sve češće oglašavati, jer vidim da moram objašnjavati određene stvari, mora se voditi računa o bezbjednosti naših građana", kazala je, pa dodala:

"Vidjeli ste da je afera diplome, koja se kod nas vodi kao predmet, prouzrokovala to da su u Njemačkoj diplome naših građana dodatno provjeravane i da će naši građani doći u daleko težu poziciju u odnosu na druge".

"Zato mislim, kada se rade takve stvari, istraživačko novinarstvo, da treba sarađivati sa Tužilaštvom, sva saznanja dostaviti nama, doći direktno nama, otvoreni smo za saradnju. Ja primam sve od građana, do svih onih koji mi se najave", izjavila je.

Novinari imaju pravo da ne otkrivaju izvor. Kako mislite da prvo dođu u Tužilaštvo, upitala je reporteka N1?

"Mi u ovim predmetima nismo tražili izvor, niti bismo tražili izvor. Poštujemo konvencije, sve novinare, ne bismo ni tražili izvor. Ako imaju određena saznanja, određene činjenice i dokaze, oni se donose u Tužilaštvo ili policijske agencije, a koje bi mogle imati ovakve reperkusije - a ne da se objavljuju u medijima. Tek nakon provjere moglo bi doći do objavljivanja tačnih podataka. Ovo sada je izazvalo određene nejasnoće u zemlji", ocijenila je Tadić.

Pozdravila je odluku Predsjedništva BiH. Podsjećamo, članovi Predsjedništva BiH zadužili su Ministarstvo vanjskih poslova BiH da uputi protestnu notu Hrvatskoj zbog aktivnosti i postupaka Sigurnosno-obavještajne agencije Republike Hrvatske prema državljanima Bosne i Hercegovine prilikom njihovog boravka ili tranzita kroz tu zemlju.

"Smatram to sada ispravnim. To je bio pravi put. Međutim, sva ona saznanja koja su imali - trebali su u to doba biti podnijeta Predsjedništvu, da li starom ili novom sazivu, da li da se ide sa notom - a ne da dolazi do ovih situacija", kazala je.

"Ja predlažem svim novinarima, i svima nama koji radimo - vidite da je teška situacija, svi treba da doprinosimo da u BiH imamo stabilnost, stabilnost u regiji, morate vjerovati u Tužilaštvo da ćemo postupati ispravno bez obzira ko bio počinilac krivičnog djela", kazala je Tadić.

Glavna tužiteljica komentarisala je i izručenje dva državljana BiH, borca tzv. Islamske države iz Sirije u BiH, koje bi trebalo uslijediti tokom aprila.

"To je specifična situacija. Sada se vraćaju borci sa stranih ratišta. Imat ćemo uskoro izručenje dva borca za kojima je raspisana crvena potjernica. Mi smo spremni da završimo posao i on je pri kraju. Mi smo jedina institucija koja može procesuirati ovu vrstu krivičnih djela, i druge vrste. Svi oni koji se oglašavaju da će oni procesuirati i hapsiti, njihova obavještavanja radi ličnih promocija dovedu do loših posljedica",ocijenila je Tadić.
Novinarima nije bilo jasno na koga je tačno mislila Tadić kada je govorila da niko drugi u BiH ne može hapsiti, te su upitali za dodatno pojašnjenje.

"Zna se ko radi na tim predmetima. Gonjenje počinilaca krivičnih djela bilo koje vrste je u nadležnosti Tužilaštva BiH. Prema tome, niti bilo koja ministarstva ili bilo ko drugi ne može govoriti da će hapsiti. Uskoro ćete dobiti saopštenje vezano za ove predmete", odgovorila je glavna tužiteljica.

IZVOR: N 1

Predsjednik udruženja ReStart Srpska poslao je jutros elektronsku poštu najvažnijim institucijama Republike Turske (Predsjedniku Turske, Premijeru Turske, Ministarstvu spoljnih poslova, Ministarstvu pravde i ambasadi Republike Turske u Sarajevu) u vezi sa davanjem egzekvature (odobrenja za konzularnog predstavnika) za Sinišu Mihailovića.

Dopis prenosimo u cjelosti:

- Moje ime je Stefan Blagić i predsjednik sam organizacije Restart Srpska. Mi smo organizacija koja se bavi ljudskim pravima i političkim i ekonomskim procesima, a naš dosadašnji rad možete provjeriti na veb stranici restartsrpska.org.

Pišem Vam usljed prijedloga Predsjedništva Bosne i Hercegovine za imenovanje Siniše Mihailovića, urednika informativnog programa javnog medijskog servisa Radio - televizije Republike Srpske, za konzula BiH u Istanbulu.

U najboljem interesu obje države je da pažljivo razmotrite potencijalno imenovanje, kao i da analizarate i razmislite o davanju egzekvature ovoj osobi, a objasniću Vam i zašto.

Prije svega, Mihailović ima veoma nasilnu prošlost, koja se reflektuje u više fizičkih napada koje je izvršio. Najskorije sam i sam bio žrtva njegove nasilne prirode, kada me je napao nekoliko metara od dva policajca i zadao mi lakše tjelesne povrede. Zbog ovog napada, tražio sam od pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova da podnesu krivičnu prijavu tužilaštvu u Banjaluci. Krivični zakon u našoj zemlji predviđa dvogodišnju kaznu zatvora za ovo krivično djelo, a ja još uvijek čekam da proces otpočne. U prilogu vam šaljem moju zvaničnu izjavu policiji, kao i medijske članke o ovom slučaju.

Takođe, zbog činjenice da je Mihailović objavio moje lične podatke (JMBG, adresu, broj lične karte itd.), podnio sam i tužbu protiv njega. Kompletnu tužbu možete pronaći u prilogu.

Međutim, ovo je samo početak. Za tursku vladu mnogo ozbiljnija činjenica je da je Mihailović, kao urednik informativnog programa RTRS-a vodio negativnu kampanju protiv turske države tokom svoje profesionalne karijere. Na primjer, na sajtu RTRS-a možete pronaći značajan broj tekstova i video priloga koji šire negativan uticaj o političkom i društvenom djelovanju vaše zemlje, a naročito Vašeg predsjednika. Najznačajnija je indirektna javna podrška Fetulahu Gulenu (predstavljajući Erdogana kao istinskog diktatora), koju je Mihailović dopuštao kroz tekstove i video priloge Dževada Galijaševića i drugih "analitičara" objavljivane na navedenom mediju.

Ali ovo nije sve. U interesu dobrih odnosa između BiH i Turske, veoma je važno spomenuti i lične stavove kontroverznog novinara, koji je, po pisanju jednog srpskog blogera, osnivač Facebook stranice "Dnevna doza Doboja", koja se ismijavala bivšem gradonačelniku Doboja nazivajući ga turskim slugom, a Doboj turskim gradom, u najpežorativnijem smislu.

S obzirom na sve ove činjenice, iskreno se nadam da ćete pažljivo razmotriti davanje egzekvature Siniši Mihailoviću, pošto je jasno da postoji ogroman broj razloga zašto narodi BiH i Turske mogu trpjeti teške posljedice njegovog potencijalnog angažmana na mjestu konzula, stoji u dopisu.

Audi Q7“, koji je 2008. godine kupljen za 219.900 KM za tadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikolu Špirića, prodan je pet godina poslije za 34.218 KM. Optuženima za prevaru i zloupotrebu položaja u vezi sa ovom nabavkom počinje suđenje sljedećeg mjeseca na Osnovnom sudu u Brčko distriktu.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Na Osnovnom sudu u Brčko distriktu će polovinom maja biti održano prvo ročište u predmetu koji se vodi protiv firmi „Transjug L“ iz Donjeg Žabara i „Brčko Gas“ iz Brčkog te njihovih bivših direktora. Njima se stavlja na teret prevara i zloupotreba položaja u vezi sa nabavkom vozila za Nikolu Špirića, bivšeg predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH).

U januaru ove godine je potvrđena optužnica Tužilaštva Brčko distrikta protiv Duška Sofrenovića i Sime Brkića, nekadašnjih direktora firmi „Transjug L“ i „Brčko Gas“ zbog nabavke i servisiranja terenskog automobila „Audi Q7 FSI Quattro tiptronic“. Vlasnik ovih firmi je Đorđa Kojić, Špirićev stranački kolega iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je prije devet godina pisao kako je na tenderu pobijedila firma“ Transjug L“ sa rokom isporuke odmah. Međutim, umjesto odmah, auto je isporučen skoro tri mjeseca poslije, uz napomenu da nedostaje rezervna oprema. Taj nedostatak i probijanje ugovorenog roka nisu utjecali na konačnu cijenu.

Sofrenoviću je stavljeno na teret lažno prikazivanje karakteristika koje su tražene tenderom za ovo vozilo za koje je firmi „Transjug L“ iz državnog budžeta plaćeno 219.900 KM. Brkiću je stavljeno na teret da je u servisnoj službi „Brčko Gasa“ odgovoran za sačinjavanje lažnog zapisnika o montiranju originalnih dijelova na „Audi Q7“ koji su nedostajali prilikom isporuke ovog vozila.

Kojić, vlasnik firmi, kaže da su njegovi direktori potpuno samostalni u radu i da njemu nisu poznati detalji tog tendera jer se javljaju na mnoge druge. Špirić ne želi razgovarati o ovoj temi, uz obrazloženje da on nije vršio nabavku.

Prema navodima iz izvještaja o stanju voznog parka sačinjenog četiri godine nakon kupovine, „Audi Q7“ se često kvario zbog čega je 2013. godine prodan na licitaciji za 34.218 KM.

Polovni dijelovi na „novom“ vozilu

Tajništvo Vijeća ministara BiH je na tenderu 2008. godine tražilo terenski automobil sljedećih karakteristika: motor od minimalno 257kW/350ks, zapremine 4.172 ccm, quattro pogon, tiptronic mjenjač te boja automobila mora biti metalik crna. „Audi Q7“ je odgovarao ovakvim karakteristikama.

Na tender su se javile tri firme: „Brčko Gas“ i „S-Auto“ iz Brčkog te „Transjug L“ iz Donjeg Žabara. Sve tri firme su vlasništvo Đorđa Kojića i ponudu su dostavile na isti dan. Razlika je bila u cijeni i roku isporuke.

„Brčko Gas“ je ponudio cijenu 225.316 KM sa rokom isporuke od 90 do 120 dana nakon potpisivanja ugovora, „S-Auto“ 220.452 KM uz rok isporuke od mjesec dana, a „Transjug L“ 219.900 KM i isporukom odmah.

Tenderska komisija je ocijenila da je ponuda firme „Transjug L“ najbolja nakon čega je Zvonimir Kutleša, tadašnji tajnik Vijeća ministara BiH u svom izvještaju napisao da je „zadovoljena konkurencija i postupak nabavke vozila izvršen na transparentan način i proveden u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH“.

On je sa direktorom tog preduzeća Sofrenovićem 28. jula 2008. godine potpisao kupoprodajni ugovor.

Prema navodima iz optužnice, u vrijeme potpisivanja ugovora firma „Transjug L“ nije imala ovaj automobil. Sofrenović ga je, kao direktor preduzeća, kupio tek tri mjeseca nakon potpisivanja ugovora od firme „Brčko Gas“ za 134.250 KM. Nakon toga su ga isporučili Vijeću ministara BiH i zaradili 85.650 KM. Sofrenović nije htio novinarima CIN-a komentarisati optužnicu .

Optužnica otkriva i što se dešavalo nakon prodaje automobila, odnosno 2009. godine kada je „Audi Q7“ dovezen na servis u preduzeće „Brčko Gas“ radi ugradnje nedostajuće opreme. Na novog „Audija Q7“ ugrađen je panoramski krov sa polovnog vozila kojeg je Kojićev „Brčko Gas“ uvezao za tu namjenu iz Njemačke. Prema optužnici, u jednoj privatnoj autolimarskoj radnji u Brčkom krov je sa tog polovnog automobila odsječen i postavljen na službeni automobil dok veći dio ostale nedostajuće opreme i nije ugrađen.

Potom je 12. marta 2009. godine u servisnoj službi preduzeća „Brčko Gas“ sačinjen lažni radni nalog i zapisnik o demontiranju i montiranju dijelova, s ciljem da se lažno prikaže da su u vozilo ugrađeni svi originalni dijelovi koji su nedostajali prilikom isporuke. Oni su zatim takvu dokumentaciju poslali Vijeću ministara BiH kao dokaz o navodnom ispunjenju ugovornih obaveza.

U optužnici je navedeno da su zbog takve nepravilne ugradnje krova izgubljena vozna svojstva, karakteristike i performanse te da je vozilo postalo nesigurno za vožnju, a i dalje mu je nedostajala određena oprema tražena tenderom. Brkić ne želi komentarisati optužnicu. Novinarima CIN-a je rekao da će na sudu objasniti situaciju.

Istragu ovog slučaja je radila Agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Sredinom 2009. godine podnijela je Tužilaštvu BiH Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu u kojem je prijavila osam fizičkih i dva pravna lica za krivična djela nesavjestan rad u službi, prevaru i falsifikovanje ili uništavanje službene isprave. Tužilaštvo je u oktobru 2013. godine obavijestilo SIPA-u da je obustavilo istragu za prijavljena lica iz institucija BiH, dok je dio spisa ustupilo na rad Tužilaštvu Brčko distrikta BiH.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske (RS), kojim je predviđeno uspostavljanje rezervnog sastava entitetske policije.

Dok nadležni ovaj zakon pravdaju potrebom podizanja nivoa sigurnosti zbog povećanog priliva migranata, opozicija u ovom bosanskohercegovačkom entitetu na to gleda kao na davanje većih ovlaštenja policiji i zastrašivanje građana, a svoju zabrinutost zbog ovog zakona iskazale su i međunarodne institucije i strane ambasade.

Obrazlažući potrebu za donošenjem ovog zakon ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač pojašnjava da je to u svrhu podizanja sigurnosti uslijed povećanog priliva migranata.

“Moramo napraviti neke korake da budemo spremni da odgovorima na povećan broj ilegalnih migranata u Republici Srpskoj i da dalje održimo nivo bezbjednosti i zaštite imovine naših građana na nivou na kom je on sada. To jedino možemo da uspijemo sa rezervnim sastavom. Iz tog razloga u ovom zakonu je prijedlog rezervnog sastava. To je nešto što nam je neophodno da imamo jednu novu, dodatnu snagu. Ako bi mi sada iz našeg aktivnog sastava isključili par stotina ljudi i pošaljemo ih negdje na granicu, narušićemo bezbjednost u našim gradovima što opet ne smijemo da dopustimo”, pojašnjava Lukač.

Poslanica Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini RS-a Jelena Trivić ističe da to, čime ministar pravda ovaj zakon, nigdje u Zakonu ne stoji.

“Samo u jednoj rečenici je navedeno ovako: ‘Zbog različitih bezjednosnih izazova Zakonom se utvrđuju formalno-pravni uslovi za uspostavljanje rezervnog sastava policije. To će svakako doprinijeti podizanju bezbjednosti na viši nivo’. Ako se ovo tiče migrantske krize, koji je to obim migrantske krize, koji nivo migrantske krize, kolika je to opasnost?, postavlja pitanje Trivić.

Poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini RS-a Nebojša Vukanović smatra da stvarni cilj donošenja ovog zakona nije sigurnosne prirode, niti borba protiv kriminala, već dodatno zastrašivanje naroda i širenje terora. On se pita zašto se predviđa formiranje rezervnog sastava policije kada, kako kaže, ne funkcioniše ni ova postojeća.

“Kako je moguće da MUP (Ministarstvo unutrašnjih poslova RS) ima 5.000 policajaca, a da ne mogu da uhvate nijednog korumpiranog čovjeka. Sva se privreda raspala, država gubi milione maraka, svaki dan osvane jedna nova afera i, nažalost, niko se ne nađe iza rešetaka”, ocjenjuje Vukanović.

Za opoziciju u RS-u, osim potrebe za rezervnim sastavom, sporna su i široka ovlaštenja koja se daju policiji i pripadnicima rezervnog sastava.

Posebno je opoziciji sporan član 39 koji policijskom službeniku daje mogućnost da liši slobode osobu ako postoje osnova sumnje da je počinila krivično djelo i ako postoji bilo koji razlog naveden u Zakonu o krivičnom postupku RS-a.

Trivić upozorava da se ovim Zakonom dodaje 15. ovlaštenje službenim licima MUP-a “koje nije jasno definisano”.

“Moram reći da je lišenje slobode definisano jako nedorečeno, nesistematično, ostavlja puno prostora za tumačenje i mislim da će ovako definisano rješenje biti problem ne samo za građane, koji će osjećati strah, a trebali bi osjećati od svoje policije sigurnost, već će napraviti problem i policijskom službeniku, koji će imati sada preširoko i nedovoljno dobro definisano ovlaštenje i imaće dilemu kako da postupi”, smatra poslanica PDP-a, Jelena Trivić.

Ambasada SAD: Dodatno informisati o namjeni rezervnog sastava

Povodom Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima oglasili su se i Misija OSCE-a, Delegacija Evropske unije u BiH, ali i Ambasade SAD-a u BiH.

Misija OSCE-a u svom saopštenju smatra da bi vlasti RS-a trebale voditi računa o mogućoj negativnoj percepciji uvođenja rezervnog sastava policije te apeluje na nadležne da rade na izgradnji povjerenja unutar RS-a te BOsne i Hercegovine.

Iz Delegacija Evropske unije i Kancelarija specijalnog predstavnika EU u BiH istakli su da pomno prate dešavanja sa najavljenim izmjenama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a.

Tako navode da će relevantno zakonodavstvo, kao i praksa policijskih snaga biti razmotreni tokom predstojećih stručnih misija, koje će sagledati saradnju u sprovođenju zakona te status, autonomnost i odgovornost policijskih snaga u cijeloj zemlji.

Ambasada SAD-a u BiH zatražila je dodatne informacije o namjeni ovog rezervnog sastava, ističući da ima u vidu činjenicu da su neke od nadležnosti izvan kruga djelovanja Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a.

Kancelarija Visokog predstavnika u BiH poručila je da sa partnerima u međunarodnoj zajednici razmatra ovo pitanje.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je opravdana zabrinutost raznih faktora u Bosni i Hercegovini zbog najava o formiranju rezervnog sastava entitetskog MUP-a, ako se uzmu u obzir odnosi u BiH.

“S obzirom da u BiH takva vrsta jačanja onoga što ćemo nazvati oružanim snagama, a u ovom slučaju i jačanja policije, izaziva određenu vrstu bojazni i to je potpuno opravdan strah. Na drugoj strani, sama činjenica da su mnoge stvari u ovom zakonu i u ovom procesu zamagljene, nisu dovoljno transparentne, naravno da otvaraju pitanja oko različitih spekulacija, različitih teorija zavjere i sklapanja raznih intriga koje mogu stajati u pozadini donošenja ovakvih zakona”, ukazuje Tanja Topić.

Rezervni sastav policije trebalo bi činiti 20 odsto pripadnika od ukupnog broja redovnog sastava, a to znači da bi ih moglo biti oko hiljadu, ali su nadležni istakli da će u startu biti regrutovano tek stotinjak pripadnika kako bi prošli obuku i dobili opremu.

Kako je ranije najavio entitetski premijer Radovan Višković, sredstva za rezervni sastav policije biće planirana u budžetu za narednu godinu.

Marija i njene drugarice pjevale su u crkvenom horu i često pomagale seoskom svešteniku oko službe i svakodnevnih obaveza.

Imala je 12 godina kada je primjetila da se sveštenik prema njoj ponaša "neprimjereno".

"Sve češće je počeo da me mazi, pokušavao da me zadrži u crkvi, postavljao pitanja koja su neprikladna i za mene i za njega. Da bi na kraju uradio to što je uradio", prisjeća se ona.

Zbog krivičnog djela obljube nad djetetom pomenuti sveštenik osuđen je na pet godina zatvora pred jednim od sudova u Srbiji.

Marija danas ima 19 godina i jedna je od šest građana Srbije i Bosne i Hercegovine koji tužili Srpsku pravoslavnu crkvu zbog pedofilije pred Visokim sudom u Londonu.

"SPC nije stvorila mehanizam da zaštiti mlade i sve one ljude prema kojima su sveštenici bili nasilni i maltretirali ih", objašnjava predmet tužbe za BBC na srpskom advokat tužitelja Mladen Kesar.

Dok se čeka odluka suda da li će prihvatiti slučaj, Srpska pravoslavna crkva se za sada ne izjašnjava povodom ove tužbe.

Na pitanja BBC-ja na srpskom za komentar povodom ovog slučaja iz Srpske pravoslavne crkve nisu odgovorili do objavljivanja ovog teksta.

Britanski sudovi mogu da prihvate tužbe iako tužitelji dolaze van bitanskog područja, pod uslovom da se pokaže veza sa Velikom Britanijom - u ovom slučaju to bi bio ogranak SPC u Britaniji kojim, prema ustavu srpske crkve, upravlja Patrijaršija, objašnjava advokat Kesar.

Tužitelji se nadaju da će ovaj postupak ohrabriti crkvene zvaničnike da "očiste redove od takvog ponašanja i kriminaliteta", poput sistemske borbe protiv pedofilije koja je najavljena sa najviših državnih pozicija u Katoličkoj crkvi.

"Vjerujem, ali ne idem u crkvu"

Tišinu sunčanog proljetnog dana u malom južnobanatskom selu povremeno prekida zvuk automobila koji prolaze glavnom ulicom.

Dio druma pokriva hladovina koju pravi visoki crkveni toranj bogomolje iz 19. veka.

Ograda crkvenog dvorišta zaključana je katancem, a preko puta su prodavnica i škola.

"Meni je u početku sve to bilo normalno. Pomazi te po kosi, poljubiš mu ruku i pričestiš se", kaže Marija.

Crkva je za djecu u selu bila mjesto čestih okupljanja, a roditelji nisu imali razloga za brigu kada su tamo, prisjeća se Marija.

Poslije službe bi obično neko od djece otišao do prodavnice po grickalice i sok i onda bi zajedno, u društvu sveštenika, sjedeli i pričali u prostorijama crkve.

Mariju je sveštenik sve češće zadržavao kada svi odu, kako bi "pomogla i počistila".

Nerijetko mu je pomagala i dok je svetio vodicu i sekao kolač mještanima u selu. Takva vrsta crkvenih aktivnosti joj je bila zanimljiva tada, prisjeća se ona.

"Međutim, obrlati te oko malo prsta. Prema mom mišljenju, on je to svjesno uradio jer je znao da sam ja bila bez roditelja, živjela sa bakom i dekom i imala probleme sa drugom decom.

Znate, djeca se manje druže sa vama ako odrastate bez roditelja", kaže Marija.

Nakon traumatičnog događaja problemi su tek počeli, kaže ona.

"Opale su mi ocijene, počela sam da pušim i bježim od kuće. Gledala sam samo da mislim na nešto drugo, jer to je bio veliki teret za mene", priča Marija.

Iz straha nikome ništa nije govorila. Bojala se da joj neće vjerovati.

Međutim, njeni staratelji - baka i deka - primetili su da se ponaša drugačije.

Jednog hladnog februarskog dana, kada Marija nije došla iz škole, započeli su potragu po selu.

Čuli su da je neko njenu školsku torbu vidio kod popa.

"Prvo nije htio da nam otvori vrata, bio je zbunjen. Onda je priznao da je torba kod njega ali da ne zna gdje je ona. Poslije smo saznali da ju je odvezao do obližnje varoši i ostavio tamo", kaže Marijin deda za BBC na srpskom.

Iako je Marija tada poricala da se "sa popom nešto desilo", odlučili su da prijave slučaj socijalnoj službi.

Ubrzo su se uključili i drugi nadležni organi, te je urađeno medicinsko vještačenje.

Njihove sumnje su potvrđene. Suđenje je trajalo dugo, a optuženi je sve poricao.

Prema presudi u koju je BBC na srpskom imao uvid, sveštenik je osuđen na pet godina zatvora zbog krivičnih dela obljuba nad detetom i obljuba nad detetom u pokušaju.

"Iz Srpske pravoslavne crkve niko nikada nije dolazio, niti zvao telefonom poslije svega. Ama niko se nije ni pojavio. Krstu svaka čast, ali prema crkvi kao crkvi danas nemam nikakav odnos", kaže Marijin deka.

Iako su čuli da je sveštenik raščinjen, dodaje on, sveštenik se u mantiji "motao po selu i oko crkve" i u toku suđenja - sve dok nije otišao na odsluženje kazne u zatvor.

Ni Marija više ne ide u crkvu.

"Ja vjerujem u Boga, ali ne idem u crkvu. Više nemam taj osjećaj povezanosti sa crkvom i lijepim stvarima koje se u crkvi rade", navodi ona.

Odgovornost crkve

Kakva je odgovornost crkve i ima li je u Marijinom i sličnim slučajevima?

Njeni pravni zastupnici u Londonu tvrde da ima.

"Crkva je znala za takvo ponašanje i nije učinila ništa da bi stvorila mehanizme nadzora, kažnjavanja, odstranjivanja ljudi iz njihovih redova i zaštite lice koja su bila žrtve", objašnjava advokat Kesar.

On dodaje da se ovakvi slučajevi nisu desili "preko noći ili jedanput", te da u šest slučajeva koji su predmet tužbi ima primjera iz Srbije, Bosne i Hrvatske.

Tvrdnju da se Srpska pravoslavna crkva već dugo "suočava sa slučajevima pedofilije" ponavlja i Bojan Jovanović, jedan od pokretača tužbe u Londonu.

Kao bivši sveštenik SPC - jerođakon Serafim - u eparhiji zvorničko-tuzlanskoj u Bosni i Hercegovini, Jovanović je krajem 1990-tih godina radio kao veroučitelj u Bijeljini, ali i u vladičanskom dvoru penzionisanog episkopa Vasilija Kačavende.

Kačavenda je godinama unazad dovođen u vezu sa pedofilijom, o čemu je Jovanović više puta javno govorio u medijima, ali i pred Sinodom SPC, najvišim crkvenim telom.

"Svjedočio sam o tim događajima, kako se dovode maloljetnici iz manastira, škola, kako se vrši podvođenje djece", kaže Jovanović za BBC na srpskom.

Optužbe na račun Kačavende - da ga je seksualno uznemiravao i tražio da podvodi decu - Jovanović je detaljno iznio u knjizi "Mafija u crkvi", izdatoj 2014. godine.

Uprkos tome, Kačavenda do danas nije krivično odgovarao.

Kada su 2012. godine u javnost isplivali snimci bivšeg vladike u intimnom odnosu sa mlađim muškarcem, Kačavenda je "zbog bolesti" podnio ostavku.

Policija se nije javno izjašnjavala o vjerodostojnosti tih snimaka.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej je dvije godine kasnije u izjavi za Kurir rekao da su kružile razne priče o Kačavendi.

"...Priča uvijek ima. Čim smo dobili dokaze, protiv vladike zvorničko-tuzlanskog preduzete su određene mjere, odnosno, penzionisan je", rekao je patrijarh.

Upravo ovu izjavu aktuelnog patrijarha, ali i slične koje su dali drugi episkopi, advokat Kesar uzima kao dokaz da je crkva "imala saznanja" o pedofiliji.

"SPC se pravi da problema nema i ignoriše ga. Zato je kao organizacija koja te ljude postavlja, školuje i premešta iz parohije u parohiju odgovorna za pogreške koje su sistemske", kaže Kesar.

Umjesto ignorisanja problema, crkva mora uspostaviti sistem kojim će zaštiti svoje vjernike, posebno djecu, dodaje on.

Prema pisanju nedeljnika Vreme iz 2013. godine, ostavci Kačavende prethodila je i istraga Sinoda na osnovu žalbe trojice đaka cetinjske Bogoslovije da ih je episkop seksualno napastvovao, te da ih ucjenjuje.

Optužbe za pedofiliju u SPC:

Odgovornost pojedinih vladika koji su prijavljeni za pedofiliju u Srbiji do danas nije utvrđena pred civilnim sudovima. Ova tri slučaja su izazvala veliku pažnju javnosti:

Vladika vranjski Pahomije (svetovno ime Tomislav Gašić) optužen je 2002. godine za seksualno zlostavljanje dvojice maloljetnika. Posle višegodišnjeg postupka, 2006. je oslobođen zbog zastare predmeta.

U martu 2013. godine, Osnovno tužilaštvo u Vranju pokrenulo je predistražni postupak protiv Pahomija, nagon novih optužbi za seksualno zlostavljanje. Godinu dana kasnije, Tužilaštvo utvrđuje da nema razloga za pokretanje krivičnog postupka.

Tokom postupaka, Pahomije je ostao na poziciji episkopa vranjskog, što je funkcija koju i danas obavlja.

Okružni sud u Novom Sadu je 2006. godine osudio nekadašnjeg starešinu manastira Hopovo Ilariona (svetovno Jovan Mišić) na godinu dana zatvora zbog navođenja maloletnih dečaka na "nedozvoljene polne radnje". Godinu dana kasnije Vrhovni sud vraća proces na početak, ali suđenja nije bilo jer je predmet zastareo.

Slučaj bivšeg vladika Zvorničko-tuzlanskog Vasilija Kačavende nikada nije dospeo do suda. Posle višegodišnjih optužbi za pedofiliju i podvođenje maloletnih dečaka, Kačavenda podnosi ostavku "zbog bolesti" kada u javnosti dospeva snimak na kome je on intiman sa jednim mladićem.

Ostatk teksta čitajte ovdje: https://www.b92.net/bbc/index.php?yyyy=2019&mm=04&dd=18&nav_id=1532151

IZVOR: B 92, Oslobođenje

Biskup banjalučki Franjo Komarica izjavio je danas da ga raduje da će naredne sedmice doći do susreta poglavara Katoličke crkve pape Franje i predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, ističući da očekuje da će biti riječi i tome da gotovo nema 95 posto katolika u odnosu na njihov broj prije rata na području tog bh. entiteta.

"Znamo godinama kakva je situacija s katolicima u ovoj zemlji i šta se s njima dogodilo za vrijeme rata i nakon tog perioda i da danas imamo manje od polovice katolika od onog broja koji je bilo prije rata na području cijele BiH", rekao je Komarica.

Poznato je, kaže, da u bh. entitetu Republika Srpska nedostaje gotovo 95 posto katolika od onog broja koji je bio prije rata.

"Vjerujem da, ako i o čemu bude razgovora između Svetog oca i njegovih saradnika i političkog predstavnika BiH, bit će pitanje gdje su katolici i zašto se nije i politički, pravno i ekonomski omogućilo da se vrate oni koji su to željeli", istakao je Komarica.

Dodao je u izjavi novinarima u Banjoj Luci da ima još oko 4.000 zahtjeva porodica katolika koji čekaju da se vrati na područje ove biskupije, ali niko im ne želi pomoći.

"Pri tom susretu morat će biti postavljeno pitanje šta kanite s BiH bez jednog konstituvnog naroda i Katoličke crkve koja ima duge korijene", rekao je monsinjor Komarica.

Podsjetio je da Katoličkoj crkvi nije vraćena imovina i da su slali zahtjeve da se to omogući, kako bi pomogli osobama u stanju socijalne potrebe.

Biskup Komarica i Milorad Dodik, koji je tada bio na funkciji predsjednika RS razmijenili su oštre izjave prošle godine, kada je Komarica takođe kritikovao vlasti RS, rekavši za austrijski list Kurir kako su skoro sve katoličke crkve i druga crkvena imovina uništeni u proteklom ratu u BiH, da se njihova obnova sporo odvija "zbog birokratije Milorada Dodika koji ne daje dozvole ili se molbe prikazuju kao nekompetentne".

Dodik je na to zaprijetio Komarici kako više ne smije spominjati "ni njegovo ime, niti ime RS", na šta je zatim reagovao i nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, koji je pozvao da se zaustave Dodikove prijetnje i kazao: "Nas 90 posto katolika u Republici Srpskoj nema. Neko je ipak kriv za to. Dodik to ne može negirati".

Predsjedništvo BiH je prihvatilo poziv prеdsјеdnikа Rеpublikе Тurskе Recepa Tayipa Erdogana za zvаničnu , uzvratnu pоsјеtu Predsjedništva BiH Rеpublici Тurskој, 2. maja 2019.gоdinе.

Erdogan je u posjati Bosni i Hercegovini bio u maju prošle godine i tada se sastao sa prošlim sazivom Predsjedništva BiH, a danas je odlučeno da u uzvratnu posjetu odtutuju sva tri člana Predsjedništva BiH.

Kantonalni odbor SDP-a Tuzla je započeo proces prikupljanja potpisa skupštinskih zastupnika za podršku budućoj programskoj Vladi.

Do kraja sedmice bi trebalo biti poznato da li će takva Vlada biti formirana te da li će određeni broj zastupnika nacionalnih stranaka podržati takvu Vladu.

SDP-ova programska Vlada, za sada, ima samo podršku tri od pet stranaka bivšeg Građanskog bloka. Čeka se DF i SBIH.

"Svi naši zastupnici, naših deset zastupnika je potpisalo tu incijativu, potpisali su zastupnici iz Naše stranke i SBB-a. Proces nije završen, zato što u petak nastavljamo sa SBIH i DF-ovom, da i oni potpišu ako žele", kaže Enver Bijedić, predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a Tuzla.

A zbog ranije potpisanih sporazuma sa SDA,DF i SBIH najvjerovatnije neće podržati SDP-ovu vladu. Kažu da je SDP, koji je do sada predvodio koalicione razgovore građanskih stranaka u TK-u, najviše odgovoran za izgubljeno vrijeme.

"Krivi su oni koji imaju najveći broj mandata, to je jasno. Ja sam apelovao mnogo puta na te političke strane, prvenstvenona SDP da užurbano formira vlast u TK-u jer ući ćemo i u zastoj rada skupštine", smatra Mahir Mešalić, predsjednik Kluba DF-a u Skupštini TK-a.

"I ta potencijalna 19 ne može osigurati podršku u Klubu Bošnjaka tako da ni teoretski nije moguće da se konstituiše Skupština i imenuje Vlada sa tom strukturom", rekao je Mirnes Gušić, predsjednik Kluba SBiH u Skupštini TK-a.

Programske vlade nema bez podrške određenog broja zastupnika nacionalnih stranaka. Da li je već određeni broj zastupnika PDA dao podršku programskoj Vladi, u SDP-u nisu željeli komentarisati.

Dževad Hadžić, predsjednik Kluba SDP-a u Skupštini TK-a kojeg je Kantonalni odbor SDP-a zadužio da prikluplja potpise zastupnika odbio je danas da to komentariše tvrdeći da proces osiguravanja podrške programskoj Vladi još nije okončan. Ranije je nagovijestio mogućnost koaliciije sa određenim brojem zastupnika nacionalnih stranaka.

"Ne da pravimo programsku vladu tako što ćemo potpisivati, ne znam sa SDA, nego sa određenim brojem zastupnika, nećemo sa PDA, nego sa određenim brojem zastupnika", tvrdi Dževad Hadžić, predsjednik Kluba SDP-a u Skupštini TK-a.

Gradonačelnik Tuzle i Gradska organizacija SDP-a protive se koaliranju sa nacionalnim strankama. Također, kažu da nije prihvatljiva saradnja sa određenim brojem zastupnika nacionalnih stranaka koji bi se samo formalno proglasili nezavisnim kako bi podržali programsku Vladu.

"Jasan je stav i Gradske organizacije SDP-a i moj stav da ne treba koalirati sa SDA i PDA", kategoričan je Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle (SDP).

Sve bi, dakle, trebalo biti poznato u petak kada će definitivno biti jasno da li će programska Vlada biti formirana, ko će činiti novu skupštinsku većinu i da li će određeni broj zastupnika nacionalnih stranaka biti dio nove vlasti.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH