Izdvojeno

Izdvojeno (4237)

Goran Salihović, pravosnažno smijenjeni glavni državni tužilac, kojeg je Tužilaštvo BiH prije nekoliko dana optužilo za zloupotrebu službenog položaja i ovlasti, spiskao je čak 80.103 KM više od dozvoljenog limita za reprezentaciju dok se nalazio na čelu ove institucije, a da uopće nije pravdao račune, ekskluzivno otkriva “Dnevni avaz”.

Koristio položaj

Većinu novca, kako je utvrđeno, Salihović je trošio u ugostiteljskim objektima u zemlji i inozemstvu, ali i u dane vikenda, praznika, kad se nalazio na godišnjem odmoru, čime je, kako je navedeno, pribavio sebi imovinsku korist koja premašuje 50.000 KM.

Salihović je, prema optužnici, potrošio ovaj novac za manje od tri godine, tačnije od 1. februara 2013., kad je stupio na dužnost glavnog tužioca, pa do 28. septembra 2016. godine, kad je suspendiran s ove pozicije prema odluci Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV).

Tužioci terete Salihovića da je potrošio 80.103 marke više od dozvoljenog limita iako je znao da su Odlukom o uvjetima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone regulirana prava, uvjeti i načini korištenja sredstava za reprezentaciju. Prema toj odluci, prema svim osnovama, maksimalni iznos reprezentacije mogao je iznositi 25.040 KM na godišnjem nivou.

Salihović je, međutim, iskorištavajući svoj službeni položaj, naređivao rukovodiocu Odjela za materijalno-finansijske poslove plaćanje računa sa stavke “reprezentacije”, i to tako da se na konto troškova prebace sredstva budžeta Tužilaštva BiH. Ova sredstva bila su određena za druge namjene, uključujući i novac namijenjen za materijalne troškove, troškove za ekshumacije, svjedoke, vještake...

Tužioci su istaknuli da je, da bi prikrio svoje nezakonitosti, sva svoja službena putovanja proglasio tajnima, pri tome ne dostavljajući ni izvještaje o utrošku sredstava, a hiljade KM trošio je u vrijeme godišnjeg odmora.

Obilazak Pariza

Samo u inozemstvu u nepune tri godine potrošio je ukupno 4.640 maraka bez opravdanja. U optužnici je navedeno da je u aprilu 2015., prilikom povratka sa službenog putovanja iz Pariza, koje je nezakonito proglasio tajnim, zakasnio na avion za koji je imao plaćene karte, jer je “turistički obilazio znamenitosti Pariza”. Potom je kupio nove avionske karte u iznosu od 3.874 KM pa je, po povratku u Sarajevo, zatražio da mu Tužilaštvo refundira sredstva, što je Odjel za materijalno-finansijske poslove i učinio. S njim su bili i tjelohranitelj, saradnik i prevoditeljica.

U restoranu “Robinzon” potrošio skoro 3.800 KM

Prema optužnici, Salihović je u dane vikenda i dok se nalazio na godišnjem odmoru u restoranu “Robinzon” u Lukavcu, nedaleko od svoje vikendice, potrošio ukupno 3.800 maraka na hranu i piće. Utvrđeno je i da je u januaru 2015., dok se nalazio na godišnjem odmoru, u Vinariji “Carski vinogradi” potrošio 702 KM, a u julu 2016. u restoranu “Radisson Blu Wien” čak 958 KM.

Svjedoči i optuženi Božo Mihajlović

Tužilaštvo u ovom predmetu planira saslušati ukupno 15 svjedoka i jednog vještaka ekonomske struke. Zanimljivo je da je među svjedocima i Božo Mihajlović, suspendirani tužilac, koji je bio Salihovićev zamjenik. Njemu se sudi u Sudu BiH u aferi “Nestali novac” zbog nestanka skoro 225.000 KM iz sefa Tužilaštva.

PIŠE: Miralem Aščić, Dnevni Avaz

Ivica Antunović (45) iz Gornjih Petrovića kod Živinica ubio je u ponedjeljak u popodnevnim satima u mjestu Gornje Živinice dvoje svojih komšija Iliju Antunovića (55) i Maru Tadić (72). On je nakon ubistva bio u bjekstvu i uhapšen je jutros oko 1:30 sati.

Prema informacijama iz dosadašnjeg toka istrage i uviđaja kojeg obavljaju dežurni tužilac i pripadnici Sektora kriminalističke policije MUP-a TK i OKP PU Živinice, Ivica je u ponedjeljak oko 16:30 sati na lokalnom putu, ispred svoje kuće, napao komšiju Iliju, zadao mu više uboda nožem i usmrtio ga. Nakon toga je bio u bjekstvu. Kada je lišen slobode istražiteljima i tužiocu je rekao da je također otišao u kuću komšinice Mare Tadić te joj je zadao više uboda nožem i usmrtio je. Policija je pronašla tijelo Mare Tadić u ranim jutarnjim satima.

Uviđaj u vezi sa ovim ubistvima je nastavljen i jutros.˝ Tužilac će izdati naredbe za obdukciju tijela, te za druga potrebna vještačenja. U toku su istražne radnje u cilju utvrđivanja svih okolnosti događaja˝, izjavio je glasnogovornik Tužilaštva TK Admir Arnautović.

Osumnjičeni je uz mjere osiguranja trenutno hospitaliziran u UKC-u Tuzla.

Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije poručio je podgoričkim vlastima na proslavi stogodišnjice Podgoričke skupštine kako je bolje da podignu spomenik Mussoliniju nego Titu.

Nova kontroverzna izjava ništa manje kontroverznog mitropolita SPC-a stigla je tokom proslave koju je organiziralo Srpsko nacionalno vijeće Crne Gore.

Iako su odluke Podgoričke skupštine iz 1918. godine proglašene ništavnim, prosrpski orijentirani Crnogorci slavili su 100 godina od prevrata u Crnoj Gori, kad je svrgnuta dinastija Petrović i ustoličena dinastija Karađorđević, dok je Kraljevina Crna Gora pripojena Kraljevini Srbiji.

Na proslavi obljetnice Podgoričke skupštine Amfilohije je izrazio zabrinutost zbog ponašanja pojedinih crnogorskih političara.

'Ne mogu ih prepoznati, naročito od 1991. pa naovamo. Zna se da je Đukanovićbio na Kosovu i da je s Miloševićem sudjelovao u ratu oko Dubrovnika. Samo Crnogorci mogu poništavati odluke stare 100 godina. Ne razumijem zašto se potežu pitanja stara 100 godina i na njima gradi budućnost Crne Gore. Kakav je duh iza toga? To je duh krvnih osveta, protiv kojih se borio Sveti Petar Cetinjski. Ja se nadam da će ovaj tragični događaj u Skupštini pomoći da se vratimo izvornoj Crnoj Gori, kralju Nikoli', kazao je, između ostalog, Amfilohije i ustvrdio kako aktualna crnogorska vlast gradi budućnost na bratoubilaštvu.

Miloradu Dodiku, predsjedavajućem Predsjedništva BiH, ponovo su upućenje prijetnje, a za razliku od prošlog puta - ovog puta prijećeno je i njegovoj porodici.

Kako je "Nezavisnim" potvrđeno u Kabinetu predsjedavajućeg predsjedništva BiH, na službeni broj Kabineta prijetnje su upućene oko 15.40, slične sadržine kao i prošli put. Na telefon se javila službenica zaposlena u Kabinetu.

Prema pozivnom broju, prijetnje su stigle iz Belgije, a osim prijetnji, upućene su pogrdne psovke predsjedavajućem Predsjedništva BiH i njegovoj porodici. Prema nezvaničnim informacijama, muški glas koji je govorio ekavicom poručio je da rat još nije gotov.

Prijetnje su odmah prijavljene Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).

Inače, ovo je drugi put u posljednjih sedam dana da se prijeti Dodiku, članovima njegovog kabineta i njegovoj porodici, a prvi put prijetnje su stigle iz Njemačke, kada je muški glas poručio kako će ih sve zapaliti zbog zastave RS, koja je istaknuta u Predsjedništvu BiH.

I prve prijetnje odmah su prijavljene SIPA, koja je odmah otpočela s istragom i identifikovala lice koje je uputilo prijetnje, a Tužilaštvu BiH nakon istrage dostavljen je odgovarajući izvještaj. Prema informacijama do kojih su došle "Nezavisne novine", ova prijetnja Dodiku i njegovim saradnicima najvjerovatnije će biti okarakterisana kao teroristički akt, a muškarac koji stoji iza tog čina identifikovan je zahvaljujući saradnji bh. policijskih agencija i njihovih kolega iz Njemačke.

"Riječ je o muškarcu porijeklom iz BiH, koji već duže vrijeme živi u Njemačkoj. Otkriven je veoma brzo nakon prijetnje zahvaljujući broju telefona s kojeg je zvao. Ako ga ne uhapsi njemačka policija, ta sudbina ga čeka kada se vrati u BiH", pojasnio je tada izvor "Nezavisnih".

Sam Dodik povodom prijetnji rekao je da se varaju svi koji misle da je naivan i da ne shvata šta se sve radi na početku njegovog mandata te da ga prijetnje ne mogu pokolebati da nastavi da štiti interese srpskog naroda koji ga je izabrao.

"Ne želim nikome da budem pokretna meta. Jedina policija kojoj vjerujem jeste policija RS", rekao je tada Dodik, naglašavajući da neće odustati od toga da ga čuva policija RS.

Ponudom Bosni i Hercegovini da dostavi Godišnji nacionalni program, NATO je praktično ponudio aktivaciju Akcionog plana za članstvo (MAP).

Generalni sekretar ovog vojnog saveza Jens Stoltenberg nije rekao da je MAP aktiviran, ali je ponudom da se Program dostavi lopticu prebacio u dio bh. igrališta.

Sada je odluka na Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

Nejasno je šta će NATO uraditi ako se Program dostavi preglasavanjem jednog od članova.

- Razgovarat ćemo o poduzimanju daljnjih koraka u razvoju odnosa NATO-a i BiH. Očekujem da će ministri podržati spremnost NATO-a da prihvati prvi Godišnji nacionalni program (ANP). To je bitan instrument koji pomaže državi da provede političke, ekonomske i odbrambene reforme. Sada je do BiH da odluči i prihvati ponudu - saopćio je Stoltenberg novinarima na brifingu u sjedištu ovog vojnog saveza.

On je kasnije, odgovarajući na direktno pitanje "Dnevnog avaza" znači li podnošenje ANP-a da je MAP aktiviran, odgovorio:

- BiH ima MAP.

Očito, odluka hoće li Akcioni plan za članstvo biti aktiviran ili ne sada je prebačena na vlasti u BiH. Odgovor na to daje Predsjedništvo BiH.

Kako bi smanjio manjak njegovatelja, njemački ministar zdravstva Jens Spahn najavio je pojačano useljavanje njegovatelja sa Zapadnog Balkana. No mnogi njegovatelji iz tih zemalja su već u Njemačkoj.

Joani Bocaj je 25 godina i već tri godine radi kao njegovateljica u jednoj bolnici u gradu Vlora na jugu Albanije. A da se nju pita, ne bi tu ostala još dugo. Već se priprema na to da uskoro napusti Albaniju i započne novi život u Njemačkoj. Za Düsseldorf je čula od jednog kolege. "Mislim da ću u Njemačkoj pronaći bolji život i bolju budućnost. Ovdje su plaće niske i nitko ne cijeni naš rad. Zato želim živjeti i raditi u Njemačkoj", kaže Joani, piše Deutsche Welle.

Njemačka ju čeka raširenih ruku. Dugo ignorirani problem manjka stručnog osoblja u sektoru njege je došao i do najviših političkih slojeva. U koalicijskom ugovoru demokršćansko-socijaldemokratske vlade stoji da bi diljem zemlje trebalo otvoriti 8.000 novih radnih mjesta u sektoru njege, a u međuvremenu se govori o najmanje 13.000 novih njegovateljica i njegovatelja.

Izobrazba u inozemstvu njemačkim novcem

No prema nekim procjenama ni to neće biti dovoljno kako bi zadovoljilo rastuće potrebe tog sektora. I pitanje je otkuda dovesti toliko njegovatelja. Jer već sad je 36.000 radnih mjesta u tom sektoru nepopunjeno. U mnogim domovima za starije i nemoćne vlada izvanredno stanje jer se nema tko adekvatno brinuti o štićenicima. Situacija je još dramatičnija u privatnom sektoru. Prema prognozama broj osoba koje će biti ovisne o tuđoj njezi će se s trenutnih 2,86 milijuna do 2060. gotovo udvostručiti na 4,5 milijuna.

Ministar zdravstva Jens Spahn je sada predložio konkretan plan za ublažavanje krize. Jedan od prijedloga se odnosi i na financiranje njegovatelja u inozemstvu njemačkim novcem. „Za ove potrebe je dodatno odobreno devet milijuna eura", rekao je Spahn. Budući njegovatelji u Njemačkoj bi u svojoj zemlji trebali naučiti i osnove njemačkog jezika kako bi, kako kaže Spahn, odmah na kraju izobrazbe mogli započeti s radom u Njemačkoj. Kao moguće zemlje za jednu ovakvu kooperaciju navode se Kosovo, Makedonija, Filipini i Kuba.

Poticanje iseljavanja s negativnim posljedicama

U zemljama Zapadnog Balkana koje su se našle na ministrovoj listi je ova inicijativa zasad primljene sa zadrškom. Makedonske vlasti primjećuju da ovakve inicijative potiču iseljavanje mladih, sposobnih i dobro obrazovanih građana. Iseljavanje je već na alarmantno visokoj razini. Ta strahovanja podržava i jedna studija humanitarne organizacije „Together for life" i socijaldemokratima bliske zaklade Friedrich Ebert s analizom stanja u Albaniji. Ta studija pokazuje da 78 posto liječnika želi napustiti zemlju, a 24 posto bi to učinilo odmah. Najvažniji razlozi su poznati: manjak ozbiljnog pristupa na radnom mjestu, premale plaće i loši radni uvjeti. Fatmir Brahimaj, predsjednik Albanske liječničke komore je svjestan bezizlazne borbe za stručnjacima. „Na znam otkuda uzeti novac kojim bi se zaustavio ovaj trend", kaže Brahimaj.

Bijeg od nedostatka perspektive

Slična je situacija i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana. U Srbiji, Bosni i Hercegovini ili na Kosovu deseci tisuća sjede na spakiranim koferima i čekaju na najbolju priliku da se domognu Zapada. Ispred konzulata se tvore duge kolone onih koji čekaju na useljeničke vize. Škole stranih jezika rade punom parom. Najpopularniji jezik je njemački, a zanimanje je toliko da se čak nude tečajevi u 23 sata navečer. Posredničke agencije također pune blagajne: za posredovanje jedne medicinske sestre, njemačke klinike plaćaju i po 5.000 eura premije. Oni koji traže posao plaćaju također.

Situacija je u Hrvatskoj slična. S obzirom na to da je zemlja od 2013. u Europskoj uniji, za većinu zemalja EU-a građanima Hrvatske ne treba radna dozvola. Čitavi dijelovi zemlje su opustošeni. Pritom mnogima nije samo do puke zarade, nego odlaze zbog društvenih i političkih uvjeta i opće atmosfere beznađa.

Njemačka profitira

Iz njemačkog ugla ovakva migracija radne snage znači dvostruku dobit. S jedne strane useljenici popunjavaju praznine na tržištu rada, a s druge zemlje dobiva stručnjake u čije obrazovanje nije uložila ništa. No budućnost je za neke u drugačijoj vrsti migracija. „Mislim da nema izlaza nego da sami obrazujemo ljude, i to u Africi, na dalekom Istoku ili istoku Europe", kaže Ulrich Lilie, predsjednik humanitarne organizacije Diakonie. I on zato pozdravlja inicijativu njemačkog ministra zdravstva. On se zalaže da se u proces obrazovanja radne snage za Njemačku uključe i nevladine organizacije ili humanitarne udruge poput njegove.

Ključ za win-win situaciju?

U makedonskom ministarstvu zdravstva vjeruju da su pronašli način kako da svi profitiraju od trenutnog stanja. Oni predlažu neku vrstu rotacije tijekom koje bi makedonsko zdravstveno osoblje neko vrijeme, recimo šest mjeseci, provodilo u Njemačkoj. Time bi liječnici stjecali nova znanja, ali i zaradili. Nakon toga bi se trebali vratiti u Makedoniju koja bi tako profitirala od novih iskustava svojih zdravstvenih radnika. U Makedoniji rješenje problema vide i u širem, regionalnom pristupu. "Mi mislimo da bi sve zemlje regije trebale zajednički pregovarati s Njemačkom i tako postići rotacijski princip", rekao je makedonski ministar zdravstva Venko Filipče za DW.

Joana Bocaj iz Vlore ne prati ove rasprave. Dok bude donesen neki dogovor, ona će vjerojatno već biti u Njemačkoj. Upravo je završila tečaj jezika i samo je pitanje dana kada će stići u Düsseldorf. Kao jedna od brojnih.

Joani Bocaj je 25 godina i već tri godine radi kao njegovateljica u jednoj bolnici u gradu Vlora na jugu Albanije. A da se nju pita, ne bi tu ostala još dugo. Već se priprema na to da uskoro napusti Albaniju i započne novi život u Njemačkoj. Za Düsseldorf je čula od jednog kolege. "Mislim da ću u Njemačkoj pronaći bolji život i bolju budućnost. Ovdje su plaće niske i nitko ne cijeni naš rad. Zato želim živjeti i raditi u Njemačkoj", kaže Joani.
Njemačka ju čeka raširenih ruku. Dugo ignorirani problem manjka stručnog osoblja u sektoru njege je došao i do najviših političkih slojeva. U koalicijskom ugovoru demokršćansko-socijaldemokratske vlade stoji da bi diljem zemlje trebalo otvoriti 8.000 novih radnih mjesta u sektoru njege, a u međuvremenu se govori o najmanje 13.000 novih njegovateljica i njegovatelja.

Izobrazba u inozemstvu njemačkim novcem

No prema nekim procjenama ni to neće biti dovoljno kako bi zadovoljilo rastuće potrebe tog sektora. I pitanje je otkuda dovesti toliko njegovatelja. Jer već sad je 36.000 radnih mjesta u tom sektoru nepopunjeno. U mnogim domovima za starije i nemoćne vlada izvanredno stanje jer se nema tko adekvatno brinuti o štićenicima. Situacija je još dramatičnija u privatnom sektoru. Prema prognozama broj osoba koje će biti ovisne o tuđoj njezi će se s trenutnih 2,86 milijuna do 2060. gotovo udvostručiti na 4,5 milijuna.

Sredinom novembra neki mediji su uzgred podsjetili na godišnjicu postavljenja reisu-l-uleme Sulejmana Kemure. Zvali su ga „crveni reis“ jer je imao najdulji staž u vrijeme komunizma. Bio je poglavar Islamske zajednice za Jugoslaviju od 1957. do 1975. kada je i umro. Od njega do sadašnjeg reisa Huseina Kavazovića promijenila se još četverica reisova i to Naim Hadžiabdić, Husein Mujić, Jakub Selimoski i Mustafa Cerić. Kemura je bio jedini reis rođen u Sarajevu, dok su, na primjer, Mujić i Kavazović Tuzlaci. Malo je zajedničkog Mujiću i Kavazoviću, a mogle bi ih karakterizirati dvije reference. Obojica su bili aktivni učesnici ratova, Mujić kao partizan u NOB-u, a Kavazović kao pripadnik Armije BiH. No, Mujić je možda najkraće vladao, svega dvije godine i smatra se najnepopularnijim reisom kojeg se nerado sjećaju. Mujićeva nepopularnost proizilazi iz njegovog podaničkog odnosa prema komunističkom režimu, tako da je jedini pristao da bude ustoličen u jedinoj Bajrakli džamiji u Beogradu. Ako nešto radikalnije Kavazović ne poduzme mogao bi postati gori i nepopularniji reis od Mujića. Bez obzira na to što je relativno mladi reis Kavazović imao skoro plebiscitarnu političku i medijsku podršku, a nakon što je njegov prethodnik Mustafa Cerić već bio iziritirao i prijatelje i neprijatelje, njegova popularnost strmoglavo pada. Baš koliko se Islamska zajednica poistovjetila sa režimom/SDA-om toliki je polučila animozitet naroda prema sebi.

NE RECI MAŠALA

A to je veoma teška spoznaja za Kavazovića jer se ovih dana vrše pripreme za izbore u Islamskoj zajednici. Koncem mjeseca za očekivati je da će se izabrati novi članovi Sabora Islamske zajednice koji će, opet naredne godine u ovo doba, birati samog reis-ul-ulemu.

Zanimljivo je kako će proteći tekući izbori jer od tog ishoda ovisi da li će Hasan Čengić ostati predsjednik Sabora ili će dobiti zamjenu. Za sada dvije stvari ukazuju na to da će Čengić abdicirati jer je bio ušao u konflikt sa Kavazovićem i jer je teško bolestan. Pored oboljenja jetre ima i druge zdravstvene probleme na nervnoj osnovi. Zato mu je najveća briga kako da ostvari svoj kontinuirani uticaj na vrh Islamske zajednice i osigura dolazak svog odanog nasljednika na čelo Sabora. Nakon afere u Mostaru oko verifikacije vakufske imovine u kojoj je Ramiz Jelovac, predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa IZ-e Mostar, ponizio dvojicu dosadašnji vjerskih prvaka Hercegovina Saliha ef. Čolakovića i Sejid ef. Smajkića, nazvavši ih uzurpatorima vakufa, u čemu ga je podržao osobno reis Kavazović javnim saopćenjem, spekulira se da se on sprema preuzeti Čengićevu fotelju u Saboru.

Već se vrše pripreme i za neke kadrovske rokade na muftijskom nivou što sve ukazuje na veliku pripremu (re)izbora reisa. Tako se spekulira da će sadašnji Banjalučki muftija Osman Kozlić biti postavljen za Evropskog muftiju čije će sjedište biti u jednom od džemata u Njemačkoj, a da će na njegovo mjesto biti postavljen Remzija Pitić, sadašnji Goraždanski muftija. On je došao u sukob sa Alijom Budnjom, moćnim biznismenom sa Ilidže čije je (begovsko) porijeklo iz Istočne Bosne. Budnjo ima velik uticaj na vjerske prvake, kao i na prvake SDA.

Za novog Zeničkog muftiju dolazi Mevludin Dizdarević, jedan od zeničkih imama koji je poznat po ostrašćenim agitacijama za stranku SDA.

Najodaniji muftija reisu Kavazoviću je Vahid Fazlović koji ga je naslijedio u Tuzli. Navodno on vodi kadrovsku politiku i njemu se ide na konsultacije. Tako radi i novoizabrani glavni imam u Sarajevu Kenan Musić koji ima ambiciju postati Sarajevski muftija. Sa sadašnjim muftijom Enesom Ljevakovićem, iako mu je brat Zijad, kao penzionirani direktor medrese, postavljen za glavnog savjetnika reisa Kavazovića, nisu baš zadovoljni imami, kao ni direktori Službi pri Rijasetu.

Dakle, ništa, ama baš ništa novo, svježe, afirmativno i optimistično u Islamskoj zajednici na što bi se moglo reći mašaAllah, a posebno kad su izbori u pitanju. Ovdje se odvija veći izborni inženjering od onog koji se desio na Općim oktobarskim izborima, samo što je tehnika krađe glasova drugačija jer su izbori takvi da su džematlijama predstavljeni kao farsa i improvizacija u kojima oni trebaju učestvovati samo radi hatara.

Međutim, izbori u Islamskoj zajednici su veoma važni za SDA, kao i za svaki pređašnji režim na način da je, vjerskog prvaka po pravilu birao i(li) postavljao vladar ili svjetski moćnik koji ima patronat nad Bosnom, odnosno Bošnjacima. Tako da je i danas to pitanje jednako važno za Ameriku i Njemačku, kao i za Tursku, Iran i S. Arabiju, kao što je isto tako važno za SDA kao što je bilo važno i za KPJ.

Ovi izbori bi ipak mogli biti nešto zanimljiviji u odnosu na prošle jer SDA više neće predstavljati vlast, odnosno neće skupa sa vrhuškom IZ-e sačinjavati ono što sam definirao kao bošnjaki režim.

SAMO ŽELJKO REISA SPAŠAVA

Reis Kavazović ipak ima jedan „džoker“ koji bi mogao obilježiti njegov mandat. Radi se o ugovoru Islamske zajednice sa državom BiH koji već desetak godina čeka na ratifikaciju od strane članova Predsjedništva. Iako su ga objavili neki mediji, koji su tajnim kanalima došli u posjed istog, ugovor se čuvao u tajnosti.

To je dokument koga je napisao Mustafa Cerić, a reis Kavazović vjerovatno nije dodao niti oduzeo ni jednog jedinog slova.

Željko Komšić je već najavio da će potpisati ovaj ugovor iako ga vjerovatno nikad nije ni vidio, a i da ga vidi teško da bi razumio o čemu se radi. Komšić to vjerovatno smatra svojim dugom jer su, i pored zvaničnog ograđivanja Kavazovića od njegove kandidature, imami masovno agitirali za njega.

A ovaj dokument je sraman zato što bi Država BiH, ako ga članovi Predsjedništva potpišu, verificirala najsramniji ustav na evropskom tlu u 21. stoljeću, u kome je čitavom jednom narodu oduzeto i NEOGRANIČENO AKTIVNO BIRAČKO PRAVO i OGRANIČENO PASIVNO BIRAČKO PRAVO, što znači da ovaj narod nikad, od 1945. do danas, nije ni imao svoju, narodnu vjersku organizaciju, tj. vjersku organizaciju koju bi taj narod birao i koja bi tome narodu odgovarala za svoj rad. To je REŽIMSKA a ne narodna, i ne islamska, više je antiislamska organizacija u kojoj podanici Komunističke partije, odnosno od 1992. podanici SDA, sami sebe biraju i imenuju na funkcije. Ako to Komšić potpiše, onda će on VERIFICIRATI antiislamsku praksu zgrtanja javnog, narodnog novca u ime vjere, ali ne i trošenje toga novca za vjerske namjene, jer su oba režima i postavljala vrh Islamske zajednice kako bi služio njima i njihovoj vlasti, a ne islamu i muslimanima; on bi verificirao praksu u kojoj jedna režimska klika ne odgovara ni narodu ni državi već sama sebi; da nije tako, ne bi se preko vrha Islamske zajednice prao novac koji je dodijeljen narodu. Ako potpiše ovaj dokument, Komšić će verficirati robovlasnički sistem zvani Islamska zajednica u kojoj režim ima pravo ne samo primiti, nego i istjerati s posla svakoga ko nije po volji njemu i njegovom režimu. Tako je vrh Islamske zajednice od 1945. do danas, do naprasne smrti doveo svakoga istinskog alima koji je želio da tu organizaciju postavi na islamske osnove: od Handžića do Smajlovića… Samo u Cerićevoj i Kavazovićevoj Islamskoj zajednici nema sindikata zato što je Udruženje Ilmije, koje se čak u vrijeme socijalizma borilo za bolji socijalni položaj imama i službenika Islamske zajednice, ugašeno tako što je Cerić za njegovog vječitog predsjednika postavio svoga šefa kabineta, a danas je šef kabineta čovjek-žena koji tu stoji samo kao voštana figura i nikada nije progovorio ni o jednom slučaju nasilja nad službenicima Islamske zajednice.

Ako to potpiše, Komšić će verificirati krađu vakufa i vitara od strane vrha Islamske zajednice jer se u ovom dokumentu traži da istražni organi ne mogu ući u Islamsku zajednicu u slučaju kriminalnih čina dok vrh Islamske zajednice ne obavi svoju istragu.

Ovo je Cerić-Kavazovićev trik da sakriju svoj antiislamski izborni sistem u kome sami sebe postavljaju i imenuju ostale funkcionere doživotno, ako treba i da im sve to država verifcira kako bi pao svaki pokušaj izmjene Neimarlija-Čengićevog ustava i kako se nikada ne bi smjele niti mogle istražiti krađe narodnog novca i afere te Čengićev dolazak na vlast i nelegalno, protuzakonito uzurpiranje vrha Islamske zajednice kako bi preko njega mogao vršiti svoje sumnjive finansijske transakcije; njegov ustav mu to omogućuje… I zbog toga su pustili da budu posljednji, nakon što je država potpisala korektne sporazume sa Katoličkom crkvom i Pravoslavnom crkvom …, i kako bi ispali kobajagi žrtve i od bošnjačkog naroda napravili kobajagi žrtve, a zapravo oni žele državu zloupotrijebiti i namamiti na tanak led i zauvijek se etablirati kao navodni vjerski predstavnici bosanskih muslimana i svih Bošnjaka u svijetu…

Ne, nema Kavazović ozbiljnog protukandidata koji bi smio drugačije voditi Islamsku zajednicu. Mogu kuloari kandidirati, recimo, Nedžada Grabusa, sadašnjeg muftiju u Sloveniji, ali on je svjestan i kad bi se htio kandidirati da je izborni inženjering u toku i da je samo pitanje volje da li Kavazović želi i dalje obnašati ovu funkciju i to na način kako je to i do sada činio. Ukoliko ne bude želio, bilo je takvih informacija da je naprosto želio pobjeći i da mu je „dosta svega“ i da mu više ni „pod ahmediju“ ne mogu stati svi problemi s kojima je okupiran. Toliko mu je ostalo slobode da se može dobrovoljno povući, ali na njegovo mjesto će biti doveden opet čovjek iz Tuzle, Vahid Fazlović.

PIŠE: Nedžad Latić, The Bosnia Times

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine saznala je imena protivnika u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine.

Voljom žrijeba, koji je održan danas u Dublinu, reprezentacija BiH svrstana je u grupu J sa selekcijama Italije, Finske, Grčke, Armenije i Lihtenštajna.

Kvalifikacije će se igrati od marta do novembra 2019. godine, a na EP će se plasirati po dvije reprezentacije iz 10 grupa. Preostala četiri učesnika EP-a bit će poznata nakon play-offa u kojem će nastupiti pobjednici grupa Lige nacija, među kojima je i bh. reprezentacija.

EURO 2020. igrat će se u 12 gradova i država: Rimu (Italija), Londonu (Engleska), Bakuu (Azerbejdžan), Bilbau (Španija), Kopenhagenu (Danska), Minhenu (Njemačka), Budimpešti (Mađarska), Dablinu (Republika Irska), Amsterdamu (Holandija), Bukureštu (Rumunija), St. Petersburgu (Rusija) i Glazgovu (Škotska).

Evropsko prvenstvo počet će 12. juna 2020. utakmicom u Rimu, a finale će biti odigrano 12. jula na "Wembleyju" u Londonu.

Pregled kvalifikacijskih grupa:

Grupa A: Engleska, Češka Republika, Bugarska, Crna Gora, Kosovo

Grupa B: Portugal, Ukrajina, Srbija, Litvanija, Luksemburg

Grupa C: Holandija, Njemačka, Sjeverna Irska, Estonija, Bjelorusija

Grupa D: Švicarska, Danska, Irska, Gruzija, Gibraltar

Grupa E: Hrvatska, Vels, Slovačka, Mađarska, Azerbejdžan

Grupa F: Španija, Švedska, Norveška, Rumunija, Farska Ostrva, Malta

Grupa G: Poljska, Austrija, Izrael, Slovenija, Makedonija, Latvija

Grupa H: Francuska, Island, Turska, Albanija, Moldavija, Andora

Grupa I: Belgija, Rusija, Škotska, Kipar, Kazahstan, San Marino

Grupa J: Italija, Bosna i Hercegovina, Finska, Grčka, Armenija, Lihtenštajn

Vicepremijer Kosova Enver Hoxhaj izjavio je da je sa zvaničnicima Hrvatske, Makedonije i Crne Gore razgovarao "o osnivanju pakta protiv Srbije".

"U nekoliko sam navrata, za vrijeme boravka u Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori, razgovarao sa čelnicima tih država da osnujemo jedan pakt koji bi se suprotstavio Srbiji i njihovoj agresivnoj politici", rekao je on zagrebačkom "Večernjem listu".

On tvrdi da je Srbija "faktor destabilizacije u regionu" i da "nastavlja agresivnu kampanju protiv Kosova na međunarodnom planu, te minira proces normalizacije".

"Kada ne izaziva krizu sa Kosovom, onda je izaziva sa Hrvatskom ili pak Makedonijom ili Crnom Gorom. Srbija ima dobre odnose samo sa Republikom Srpskom i ni sa kim drugim", rekao je Hoxhaj.

On kaže da je Vlada Kosova odlučila da poveća takse kako bi zaštitila svoje interese i najavio da će nove mjere uskoro biti objavljene.

"Ako neko misli da igra regionalnu prljavu igru, mora da zna da mi više nismo slabi. Ono što predsjednik Srbije Aleksandar Vučić igra oko razgraničenja i zamjene teritorija, njegov cilj nije Kosovo, već BiH, odnosno Republika Srpska", rekao je Hoxhaj.

On tvrdi da bi razgraničenje, odnosno razmjena teritorija, otvorila Pandorinu kutiju i da bi Vučić "sigurno pripojio Republiku Srpsku Srbiji".

"Zato svi mi u regionu moramo da budemo oprezni i sarađujemo zajedno", rekao je Hoxhaj i dodao da je to poručio predsjedniku i premijeru Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović i Andreju Plenkoviću.

U epskom meču za šampionski pojas u teškoj kategoriji WBC verzije poslije svih 12 rundi između Deontay Wildera i Tysona Furyja na kraju je bilo neriješeno. To znači da je Wilder uspio da odbrani titulu.

Fury je bio bolji u većem dijelu meča. Bio je konkretniji, vrijedno je skupljao bodove i čekao da na taj način privede meč kraju. Međutim, u posljednjoj 12. rundi Wilder je agresivno krenuo, svjestan da samo jednim dobrim udarcem, po mogućnosti nok-autom, može da preokrene meč. Odmah je oborio Furyja, koji je bio prilično uzdrman. Međutim, Britanac je ipak ustao i više nije padao. Ali je trpio ozbiljan pritisak i na kraju, ispostaviće se, prosuo u ta tri minuta sve što je gradio u prethodnih 11 rundi.

Sudije su bile podijeljene. Sudija iz Meksika glasao je 115:111 za Wildera, Sudija iz Kanade 114:110 za Furyja, a sudija iz Velike Britanije 113:113. Na taj način šampion je ipak ostao Wilder.

''Bila je velika borba. Ovo moramo da ponovimo i to u Americi, ali to i nije toliko važno'', rekao je Wilder na kraju.

Amerikanac čuva uspješno titulu u WBC verziji od 2015. godine.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH