Izdvojeno

Izdvojeno (2004)

Nogometni savez Bosne i Hercegovine oduzeo je licencu tuzlanskoj Slobodi za učešće u Premijer ligi naredne sezone, potvrđeno je za Faktor iz izvora bliskih klubu iz Rudarske 2.U četvrtak će se u Vogošći održati žrijeb Premijer lige BiH, a iz Saveza su obavijestili Tuzlake telefonskim pozivom da njihova delegacija nije obavezna prisustvovati žrijebanju. Tako će umjesto Slobode, navodno, na papiriću biti upisano “x”.Na Tušanj zvanična odluka još nije stigla, a očekuje se da Tuzlaci ulože žalbu. Rok za to je osam dana. Sloboda najavljuje i pravnu borbu, a spremni su ići i na Međunarodni sportski sud u Lausanni (CAS), piše Faktor.ba.

“Sloboda je davno dobila licencu, samo ne znamo da nam je nisu ukinuli”, rekao je Mujkanović na početku razgovora za Oslobođenje i dodao:”Jesu zvali nezvanično telefonom, ali to za nas nije akt. Čekamo njihovu odluku da vidimo šta piše u njoj, da dobijemo pravni dokument. E sada što oni misle da to preduhitre i da požure, ne znam gdje im se žuri. Moraju nam poslati originalno rješenje da je to tako. Sve u svemu, mi ćemo poduzeti sve pravne radnje za zaštitu svojih prava, idemo dalje, pa ćemo vidjeti ko će kome šta nadoknađivati”.

Mujkanović ističe da će se njegovi saradnici i on boriti do kraja da dokažu da su u pravu.”Do kraja ćemo se boriti da dokažemo da smo mi u pravu, a ne oni. Ako to dokažemo, uslijediće mnoge radnje da se poduzmu protiv svih onih koji su kumovali tome. Vidjećemo kako će se to na kraju završiti. Čekamo originalno rješenje, ne želimo prihvatiti telefonski poziv. U suštini, ako bude tako, ima pravni lijek za to. Ne znamo kako će se izvršiti žrijebanje bez Slobode koja je bila peta, kako će tu novu ekipu tretirati. Znamo da je jučer bila komisija, a jutros su imali sastanak. Nama treba pisani dokument, a mi ćemo iskoristiti sve pravne akte da zaštitimo interese kluba”.

Podsjetimo, Prvostepena komisija za licenciranje N/FSBiH je u prvom roku odbila Slobodu izdati licencu, da bi na Drugostepenoj komisiji Crveno-crni dobili licencu, uz određene uvjete.Licencu za učešće u narednoj sezoni dobio je banjalučki Borac.

U entitetu Republika Srpska opozicija već odavno javno traži odgovor na pitanje gdje je završilo 800 miliona maraka (400 miliona eura) iz zvorničkog Birča uz dodatak da je zbog stečaja, samo dvije banke u ovom entitetu, „nestalo“ više od 300 miliona maraka (150 miliona eura).

Dakle više para nego što se čitava BiH kao država „ubija“ da dobije kao kredit od MMF-a, nikako ne uspijevajući da ispuni tražene uslove za to. A, šta je tek sa ostalim parama, u cijeloj državi, koje se samo sporadično svakodnevno spomenu u kojekakvim aferama i pronevjerama zamagljenim u dnevnopolitičkim nadmetanjima naših vladajućih interesnih skupina?

A sve se u ovoj državi još jedino vrti oko para i oko toga kako doći do pozicije sa koje će se doći i do para ili kako uzeti još, i još, što više para. Ali, i kako ekonomske teme i sve teme vezane za pare učiniti što dosadnijima građanima i što prije skrenuti pažnju javnosti sa njih.

Sve ostalo su igrokazi za narod sa poentom priče da se sve čini u ime, i za narod. Primjera ima jako mnogo, nakupljenih još od završetka rata i para od međunarodne pomoći koja se slila u BiH, za koju se nikada nije utvrdilo gdje je završila, pa do današnjih dana i silnih milijardi nestalih u vidu magle.

Uspostavljen je sistem da je bavljenje politikom najpoželjnije i najprofitabilnije zanimanje u državi i da je to direktna ulaznica za rješavanje egzistencije, ali i budućnosti kompletnih familija. I sve to je upakovano u sistem. Sistem demokratije, vladavine prava i evropskih integracija.

Sudski procesi

Živimo u državi u kojoj je veliki broj ključnih političara, od vrha države pa do kantona, bar jednom sudski procesuiran, ali ne i adekvatno kažnjen. Da bi poslije toga ti isti uložili ogroman trud u sistemsko osmišljavanje suzbijanja korupcije i kriminala. Primjera u kojima naočigled svih nestaje naš novac odlazeći u nečije džepove ima mnogo, ali uzmimo samo jedan.

Recimo, svi su bili saglasni da je BiH itekako potreban Zakon o javnim nabavkama kako bi se spriječila korupcija i kriminal u ovoj oblasti u kojoj se svakodnevno obrću ogromne pare. Rečeno učinjeno, a otišlo se i korak dalje pa je formirana i Agencija za javne nabavke koja ima nadzornu ulogu da sve bude po zakonu.

Kao rezultat svega dobili smo situaciju da svi pričaju o javnim nabavkama kao oblasti izuzetno podložnoj kriminalnim radnjama u kojoj se godišnje stotine miliona maraka slijevaju u privatne džepove, a nerijetko i u džepove onih koji bi trebalo upravo da suzbijaju kriminal u javnim nabavkama. Iako je sve činjeno da bi svih 3.035 organa koji sprovode javne nabavke bili obavezni da svake godine napišu i objave precizan i detaljan plan javnih nabavki za tu godinu, a na kraju godine da podnesu javan izvještaj o njihovom izvršenju, rezultat je poražavajući.

Gotovo petina ugovora o javnim nabavkama koji su sklopljeni lani i preklani u BiH zaključena je pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja, odnosno u četiri oka, a njihova vrijednost premašila je 313 miliona maraka. Više od 50 odsto javnih nabavki vrši se putem tajnih pregovaračkih postupaka bez objave, tako da to ima velike posljedice, jer se cijene robe i usluga uvećavaju za 60 odsto u odnosu na ponude na tržištu.

Pljačka budžeta

Iz Udruženja građana “Tender” tvrde da se primjenom Zakona o javnim nabavkama i podzakonskim aktima omogućuje godišnja pljačka budžetskih sredstava od 1,2 milijarde do četiri milijarde maraka (600 miliona do dvije milijarde eura), koliko se godišnje troši u javnim nabavkama robe, usluga i radova.

Nadležni u BiH su priznali da su veliki udio netransparentno dodijeljenih ugovora, neisticanje obavještenja za javne nabavke malih vrijednosti i neefikasno rješavanje žalbi najveće boljke u oblasti javnih nabavki u BiH.

Sasvim razumljivo, s obzirom da su sadašnja rješenja po kojima kršenje postupaka javnih nabavki sankcioniše sud za prekršaje, koji je preopterećen predmetima poput neplaćanja računa, pa predmeti često završe u zastari, veoma stimulativna za podsticanje kriminala u ovoj oblasti.

Postupci javnih nabavki godinama su pod lupom mnogih domaćih i stranih institucija, te nevladinog sektora iz kojeg stalno stižu upozorenja da je stanje u toj oblasti u BiH veoma loše, da korupcija cvjeta i da u privatnim džepovima završavaju desetine, pa i stotine miliona maraka godišnje.

Iz Delegacije EU u BiH upozoravaju da su javne nabavke posebno osjetljive na korupciju. BiH, doduše, bilježi napredak u transparentnosti javnih nabavki, ali on nije dovoljan i neophodno je preduzeti mjere za sprečavanje korupcije na koju su nabavke posebno osjetljive, upozoreno je u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH u 2016. godini.

Začepiti rupe

Zato je nekoliko nevladinih organizacija, uz pomoć Ambasade SAD-a i USAID-a, došlo do prijedloga 18 amandmana čijim bi usvajanjem bile začepljene brojne rupe koje omogućavaju zloupotrebu javnih sredstava. Amandmane su predstavili parlamentarnim grupama u BiH, međutim oni nikada nisu ugledali svjetlo dana jer, kako je to obrazloženo, nije bilo političke volje.

Dušanka Majkić, član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH, iz entiteta Republika Srpska pak, misli drugačije. Ona ističe da BiH ima dobar pravni osnov kada je riječ o javnim nabavkama, ali da je problem implementacija tog zakona. A političke volje nije bilo iz jednostavnog razloga. Kada bi amandmani nevladinih organizacija bili usvojeni, za koje je većina političkih partija nekoliko puta javno obećala da će to učiniti, svi postupci javnih nabavki bi bili potpuno transparentno objavljivani na portalu Agencije za javne nabavke sa svim podacima, a javne nabavke bi mogle ići bez tendera samo u izuzetno rijetkim i specijalnim slučajevima, i to isključivo uz pismenu saglasnost Agencije, u koju bi javnost imala uvid.

U suštini, nameće se jedno ključno pitanje. Kakva je to država u kojoj je potrebna politička volja da bi se poštovali postojeći i da bi se donosili novi zakoni koji sprečavaju kriminal kojim se nanosi godišnja šteta u iznosu skoro polovine budžeta jednog od entiteta? Da li je to nedostatak volje ili usaglašenost vladajućih stranaka u kriminalnim radnjama? Pri čemu se te teme, kao dosadne i neatraktivne, potiskuju na margine interesovanja javnosti kao da se radi o desetinama hiljada, a ne stotinama miliona maraka i nameću neke sasvim druge, marginalne, ali narodu gladnom hljeba i igara itekako prijemčive.

U nastavku suđenja za zloupotrebe prilikom zapošljavanja u “Elektroprivredi BiH”, svjedokinja Optužbe je govorila o tome kako je njen suprug posredovao, u vezi sa zaposlenjem, između optuženog Ramiza Karavdića i Seada Keserovića.

Svjedokinja Optužbe Nermina Alihodžić je kazala kako je njen tetak, optuženi Ramiz Karavdić, u proljeće prošle godine nazvao njenog supruga i upitao ga ima li koga da zaposli u “Elektroprivredu”.“Prema onom što mi je Ismet rekao, Ramiz ga je pitao da li poznaje nekog koga bi zaposlili u ‘Elektroprivredu’. Bili smo začuđeni, ali kasnije smo komentarisali kako Sead Keserović ima sina električara. Moj muž Ismet je pričao sa Sejom i on je, kao, pristao da zaposli jednog”, izjavila je Alihodžić.

Prema njenim riječima, “bila je priča da je potrebno 16.000 maraka da se zaposli taj neko”. Nakon toga, Sead Keserović je, kako je kazala svjedokinja, učestalo zvao njenog supruga Ismeta.“Pred kraj juna prošle godine, Ismet i ja smo trebali do grada. Ramiz je rekao Ismetu da pokupi dokumente od Keserovića, što je i uradio”, kazala je svjedokinja.

Sanjin Bandović, advokat optuženog Karavdića, pitao je svjedokinju ima li saznanja o tome šta je Sead Keserović predložio njenom mužu, što je ona negirala. Također je pitao u čijem prisustvu je svjedokinja davala iskaz Tužilaštvu Kantona Sarajevo tokom istrage, na što je Alihodžić rekla da je tu bio prisutan i njen muž, piše detektor.ba.

Karavdić je optužen s Amirom Zukićem, Safetom Bibićem te Nedžadom i Senadom Trakom za udruživanje radi činjenja krivičnih djela u vezi s primanjem nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem te protuzakonito posredovanje.

U optužnici je navedeno da su Zukić i Bibić tokom 2016. godine organizovali grupu kojoj su se pridružili Nedžad i Senad Trako te Karavdić, koji su pronalazili osobe spremne da daju novac za zaposlenje u podružnicama “Elektrodistribucije” pri “Elektroprivredi BiH”. Nakon toga su, koristeći svoj utjecaj, preko Eseda Džananovića, koji se tereti za zloupotrebu položaja, realizirana nezakonita zapošljavanja u “Elektroprivredi”, stoji u optužnici.

Ista optužnica tereti Asima Sarajlića i Mirsada Kukića za primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, Seida Fazlagića zbog pomoći počinitelju nakon izvršenog krivičnog djela, dok je Zukić optužen i za nedozvoljeno držanje oružja.

Drugi svjedok Optužbe Jasmin Mujkić kazao je da je zaposlen u “Elektrodistribuciji” u Zavidovićima te da radi s Ismetom Alihodžićem i Seadom Keserovićem.“Sead mi je pričao kako će zaposliti sina u ‘Elektroprivredi’ za 16.000 maraka. Rekao sam mu da ne dira malog iz Luksemburga i da je to puno para. Rekao mi je da mu je Ismet Alihodžić našao nekog za to. Nakon mjesec mi je rekao da od toga nema ništa”, izjavio je Mujkić.Na ovom ročištu je rečeno i da je optuženi Fazlagić potpisao sporazum o priznanju krivnje, te da će postupak u odnosu na njega biti razdvojen.Nastavak suđenja zakazan je za 27. juni, piše detektor.ba.

Nogometaš Aleksandar Ignjatović (29) doputovao je u utorak u Tuzlu i popodne je prisustvovao treningu Slobode.Stoper koji je u karijeri igrao za Radnički iz Niša, čačanski Borac, Novi Pazar, te Feyenoord i Budapest Honved, bit će jedno od najvećih pojačanja Tuzlaka u narednoj sezoni.

Ignjatović danas nije trenirao s ostalim igračima, nego je od stručnog štaba dobio nalog da trči punih 40 minuta, što je izdržao prilično dobro.Novi igrač Slobode u srijedu će biti podvrgnut ljekarskim pregledima i testiranju, nakon čega se očekuje potpis dvogodišnjeg ugovora za ekipu s Tušnja.

Pregovori Slobode s Amarom Rahmanovićem (Celje) nisu urodili plodom, traju sa Anelom Husićem (Mladost, Kakanj), a očekuje se dolazak Emira Halilovića (Spartak, Trnava).

‘Crveni’ tim Slobode pobijedio ‘plavi’ golom Smajića

Druga interna utakmica dva sastava Slobode odigrana je danas na Tušnju po velikoj vrućini, ali uz veliko angažovanje svih igrača.„Crveni“ tim ovoga puta bio je bolji od „plavog“ rezultatom 1:0, a jedini pogodak postigao je Edis Smajić u 25. minuti.

„Crveni“ tim su činili: Erić, Beganović, Salihović, Mujkić, Đorđilović, Đukić, Jahić, Hodžić, Smajić, O. Stjepanović, Fazlić, Muminović, Stjepanović

„Plavi“ tim je bio u sljedećem sastavu: Hodžić, Todorović, Salkić, Zukić, lazevski, Grahovac, Hairlahović, Selamović, Zilkić, Tandir, Omerović, Čizmić, Ordagić, Kalezić

Prije tri dana „plavi“ su bili bolji od „crvenih“ pobijedivši sa 2:1. Nakon ove dvije interne utakmice, Sloboda će 24. i 27. odigrati i dvije kontrolne, nakon kojih će biti poznat spisak putnika za Kupres, gdje će od 29. juna do 1. jula biti obavljene bazične pripreme, rečeno je Feni.

O kupovinama za potrebe Predsjedništva Bosne i Hercegovine pisali smo često, a sada donosimo spisak najinteresantnijih nabavki ove institucije.

Kupovali su se skupocjeni automobili, stilski namještaj, ćilimi, lusteri... A građani sve plaćali.

U nastavku pročitajte najzanimljivije stavke iz Pregleda kapitalnih ulaganja po vrstama i projektima od 1. januara 2016. do 31. decembra 2016. godine.

Na garnituru za sjedenje Predsjedništvo BiH je potrošilo 24.453 KM, a na četiri lustera 11.816 KM. Ćilim i staza sa držačima plaćena je blizu 50.000 KM, tačnije 48.418 KM.

Deset laptopa plaćeno je čak 27.820 KM, a šest računara 10.418 KM.

Od ostale opreme izdvajamo: Oprema za prenos podataka i glasa - 7.149 KM, 19 komada mobitela koštala su 6.984 KM, Elektronska oprema - 36.211 KM, a AVC oprema 34.836 KM.

Na vozila je potrošeno vrtoglavih 387.083 KM.

U Predsjedništvo BiH je ugrađena oprema za 6.060 KM, a kupljena je i fotografska oprema za 941 KM. Svjetlosno zvučna signalizacija koštala je 3.600 KM.

U Predsjedništvu se razmišlja i o sigurnosti, pa je Zeder plaćen 1.600 KM, a sigurnosna brava 1.100 KM.

Inventar je plaćen 68.686 KM, a govornica 585 KM.

Tri koplja za zastave plaćena su 1.474 KM, a 25 komada stolnjaka sa nadstolnjakom i salvetom - 5.400KM.

Za kraj se mogu izdvojiti tri komada rezača za papir plaćena 1.281 KM, fotokopir aparat - 7.897 KM, a pod stavkom 'Ostala oprema' stoji iznos od 9.179 KM.

Nestalo 126 osoba

20 Lip 2017 Written by

Najmanje 126 osoba se vodi kao nestalo nakon potonuća broda koji je iz Libije ka Italiji Sredozemnim morem prevozio migrante, javlja Anadolu Agency (AA).

Glasnogovornik Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Flavio Di Giacomo saopćio je kako se brodolom dogodio u libijskim vodama Sredozemnog mora i da su spasilačke ekipe na mjestu nesreće pronašle i spasile četiri osobe.

Pozivajući se na izjave preživjelih, Giacomo je kazao da je brod potonuo nakon što su krijumčari ukrali motor plovila.

Većina nestalih migranata porijeklom je iz Nigerije i Sudana.

Agencija Ujedinjenih nacija za migracije ranije je saopćila da je u prva četiri mjeseca ove godine preko Sredozemnog mora u Evropu došlo 44.209 migranata i izbjeglica. Najveći broj njih stigao je u Italiju, zatim u Grčku, Kipar i u Španiju.

U istom periodu, u brodolomima je život izgubilo ili nestalo ukupno 966 migranata na sredozemnoj ruti koja povezuje sjever Afrike i jug Italije.

Jedan neimenovani zastupnik i član Zakonodavno pravne komisije u Predstavničkom domu PFBIH dobio je u prošloj godini naknade od 3.465 KM iako nije prisustvovao nijednoj sjednici ove komisije.Ovaj podatak objavio je Ured za rviziju institucija FBIH, ali bez objave identiteta navedenog parlamentarca. Također, federalni revizori su utvrdili da su naknadestručnim suradnicima isplaćene su u iznosu od 55.876 KM,ali da niko nikoga nije uvjetovao da prisustvuje sjednicama radnih tijela, piše radiosarajevo.ba.

Ured je konstatirao da nije vršeno ni umanjenje mjesečnog iznosa paušala izabranim dužnosnicima Predstavničkog doma za 10 posto za svako odsustvovanje sa sjednice doma ili radnog tijela, kako je definirano člankom 8. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH.”Obračun plaća za profesionalne zastupnike vršen je bez evidencija prisustva na poslu.Također je utvrđeno za dio računarske opremei opreme za prijenos podataka i glasa (mobiteli) u inventurne liste nisu uneseni inventurni brojevi. Tako navodimo za primjer za knjigovodstveno iskazana 23 komada tableta, koji koriste zastupnici jednog od Klubova, prezentirana je samo obavijest predsjednika Kluba da ih koriste članovi istog bez pojedinačnih zaduženja”, nalazi su federalnih revizora.

Jutros je u Bosni i Hercegovini sunčano. Lokalno po kotlinama u centralnom i istočnom dijelu Bosne ima magle.

Temperature zraka izmjerene u 8 sati (°C): Bjelašnica 9; Bugojno 11; Sokolac 13; Sarajevo 14; Drvar, Jajce i Livno 15; Sanski Most i Srebrenica 16; Banjaluka, Bihać, Zenica i Zvornik 17; Grude, Prijedor i Tuzla 18; Doboj 20; Bijeljina, Gradačac, Stolac i Trebinje 21; Mostar 22; Neum 23 °C.

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. U planinskom dijelu zemlje u drugoj polovini dana se očekuje umjeren razvoj naoblake. Vjetar slab promijenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 27 i 33°C.

U Sarajevu prije podne sunčano. U drugom dijelu dana sa umjerenom naoblakom. Najviša dnevna temperatura zraka oko 28°C, prenosi Federalni hidrometeorološki zavod.

Ako ste se pitali kolike su prosječne neto plaće u Federaciji BiH, portal Poslovni svijet napravio je najnovije istraživanje na tu temu.

Navedeni podaci su izvučeni iz baze Federalnog zavoda za programiranje razvoja koji se tiču socioekonomskih pokazatelja po općinama u Federaciji bih za 2016. godinu.

Najviša prosječna neto plaža u Federaciji BiH u prošloj godini bila je u sarajevskoj općini centar i iznosila je 1.197 KM, dok je najniža registrovana u Doboj-istoku u visini od 532 KM.

Općina Doboj-istoj je na neslavnoj prvoj poziciji zamijenila Gračanicu, u kojoj je prosječna plaća u 2015. godini iznosila 524 KM.

U Općini centar u Sarajevu je, piše Poslovni svijet, smješten i najveći broj državnih institucija. U odnosu na 2015. godinu prosječna neto plaća u 2016. je niža za 37 KM.

Druga po redu s najvišom prosječnom neto plaćom u prošloj godini je općina Ravno, koja pripada Hercegovačko-neretvanskom kantonu sa 1.161 KM, što je povećanje u odnosu na 2015. za 35 KM.

Posmatrano po kantonima, najviša prosječna neto plaća u prošloj godini bila je u Kantonu Sarajevo 1.018 KM, ali je, nakon Centra, druga općina s najvišom prosječnom plaćom općina Novo Sarajevo sa 1.115 KM, a slijedi općina Stari grad u Sarajevu sa 1.027 KM.

Općina s najnižom plaćom u KS je Ilijaš, gdje je prošle godine prosječna plaća iznosila 638 KM.

U Zeničko-dobojskom kantonu najviša prosječna plaća bila je u Kaknju - 969 KM i viša je u dnosu na Zenicu za 124 KM.

Najniža prosječna plaća u ZDK bila je u Žepču - 545 KM, a zatim u Olovu - 613 KM.

Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, očekivano najviša prosječna plaža u prošloj godini bila je u Tuzli - 874 KM, a slijede Banovići sa 844 KM.

Najniža plaća u tom kantonu je bila u Doboj-istoku 532 KM.

Podaci za Srednjobosanski kanton su pokazali da je najviša prosječna neto plaća bila u Dobretićima - 913 KM, dok je u Travniku iznosila 661 KM. U tom kantonu su inače najniže plaće u FBiH.

U Hercegovačko-neretvanskon kantonu najviša plaža bila je, kao što je već rečeno, u općini Ravno - 1.161 KM, a zatim u Gradu Mostaru 1.042 KM. U Jablanici prosječna plaća iznosila je 942 KM, a u Konjicu 766 KM.

U Livanjskom kantonu u Bosanskom Grahovu prosječna neto plaća bila je 1.006 KM, u Livnu 905 KM, a Kupresu 902 KM.

U Unsko -sanskom kantonu je zabilježeno da je u Bihaću prosječna plaća 929 KM, a u Velikoj Kladuši 738 KM.

Ovaj gotovo bizaran običaj u Srbiji zavladao je prije nekoliko godina kada su na jugu zemlje sve češće sklapani brakovi između snahe i svekra ili između zeta i punice kako bi penzije i dalje punile kućni budžet nakon smrti punice i svekra.

Bizarno zvuči, ali neimaština je ta koja ih je zapravo natjerala da se međusobno “orode” i počine krivično djelo tzv. tazbinskog srodstva i brakova sklopljenih iz koristoljublja.

U Leskovcu prije nekoliko godina vjenčali su se snaha i svekar priznavši da je to zbog njegove penzije. Pošto je on bolestan, a ona s još „vrućim” razvodom od njegovog sina u džepu, matičar ih je vjenčao.

Također, u Nišu snaha od 43 god. udala se za svekra od 72 god. ne bi li naslijedila penziju od 800 eura.

Jedna devizna penzionerka (78) udala se za 22 godina mlađeg zeta, a on se neposredno prije toga razveo od njene kćerke i sada svi zajedno žive u istoj kući.

Ovih dana ponovo je aktuelan sličan slučaj u jednom selu u Vojvodini, gdje se snaha preudala za 30 godina starijeg svekra kako bi naslijedila svekrovu penziju od 750 eura nakon njegove smrti.

Ovakvih slučajeva je sve više u Srbiji, a građani im pribjegavaju da bi obezbijedili finansijsku stabilnost.

Ovakve brakove niko ne spriječava
Ovakve brakove niko ne spriječava i ne kontrolira, iako pravnici tvrde da je riječ o prijevari za koju može da se dobije kazna zatvora u trajanju do pet godina.

Po Zakonu o porodičnim odnosima matičar ne bi smio da ozvaniči ovakav brak dok sud to prethodno ne odobri. S druge strane, mnogi matičari priznaju da su i pored sumnje uvijek pristajali da ozakone takve brakove, iako su i oni i kumovi kao svjedoci zapravo saučesnici u krivičnom djelu.

A prema istom zakonu ovakvi brakovi su ništavni jer su sklopljeni isključivo iz koristi, pa PIO fond može da traži poništenje braka i pokrene tužbu za prevaru.

Međutim, postoji još jedna novina od ove godine. Ako supružnici nisu imali zajedničku djecu, a zakonita supruga je u trenutku muževljeve smrti imala manje od 53 godine, onda ona neće moći da naslijedi porodičnu penziju.

Udovci, pak, ispunjavaju uslov za porodičnu penziju samo ako su u momentu ženine smrti imali navršenih 58 godina života.

Ako malo razmislimo, na zapadu je oduvijek postojao sličan trend da se sklapaju bračne veze među bliskim srodnicima kako bi se sačuvao porodični imetak.

I to ne samo među bogatijim slojem. U Srbiji, tek od prije tri, četiri godine primjećeni su masovniji slučajevi brakova iz koristi ovog tipa.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH