Izdvojeno

Izdvojeno (3852)

Glavna državna tužiteljica upozorila SIPA-u da policijskog komesara MUP-a HNK-a mogu saslušati samo u svojstvu svjedoka i to u prisustvu tužitelja Tužilaštva BiH. Lasićevo saslušanje tek kada se Gordana Tadić vrati sa godišnjeg odmora. Naredba o provođenju istrage protiv Lasića nikad nije donesena

Službenici SIPA-e dostavili su Tužilaštvu BiH „Izvještaj o prikupljenim saznanjima u vezi sa zbivanjima na Ivan-sedlu“,kada su 18. maja ove godine naoružani pripadnici MUP-a HNK-a, po naredbi komesara Ilije Lasića, zaustavili kolonu autobusa sa migrantima. Oni su odlukom Vijeća ministara BiH, trebali biti prebačeni u izbjeglički centar Salakovac kod Mostara. Prema informacijama Žurnala, nijedan od „učesnika u događaju“ nije prijavljen za krivično djelo, mada je i državni ministar sigurnosti Dragan Mektić još istog dana akciju Lasićevih policajaca okarakterisao kao „državni udar“.

PRVO GODIŠNJI ODMOR, PA SASLUŠANJE

Iako se događaj desio prije skoro tri mjeseca, Tužilaštvo BiH još uvijek nije donijelo naredbu o provođenju istrage protiv policijskog komesara Ilije Lasića. Naprotiv, v.d. glavne državne tužiteljice Gordana Tadić izdala je pripadnicima SIPA-e uputstvo da Lasića ne saslušavaju dok se ona ne vrati sa kolektivnog godišnjeg odmora, te da se on može isključivo saslušati u svojstvu svjedoka, a ne ispitati u svojstvu osumnjičenog. Da je Tužilaštvo donijelo formalnu naredbu o provođenju istrage, te Lasiću dodijelilo status osumnjičenog, on više ne bi mogao obavljati funkciju policijskog komesara, jer prema Zakonu o zaštiti tajnih podataka, ne bi mogao imati pristup povjerljivoj dokumentaciji. Time je glavna državna tužiteljica Gordana Tadić praktično sačuvala Lasića na ovoj poziciji, što je od strateške važnosti čelnicima HDZ-a BIH. Podsjećamo, Tadićeva je prva rodica HDZ-ovog zamjenika državnog ministra sigurnosti Mije Krešića, koji rukovodi Odborom za sigurnost pri Hrvatskom narodnom saboru.

PROVJERE ZA ZABORAV SLUČAJA

Da je Tadićeva ovaj slučaj namjeravala zataškati, dokazuje i saopćenje Tužilaštva BiH izdato na dan blokade na Ivan-sedlu.

„Iako je v.d. glavnog tužitelja predsjedavajuća Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija, nije bila pozvana na održavanje Koordinacionog sastanka, koji je održan u ponedjeljak u Vijeću ministara“, glasilo je saopćenje Tužilaštva BiH, na dan kada su, odlukom Vijeća ministara BiH, migranti iz Sarajeva trebali biti prebačeni u Salakovac.

Time je tužiteljica Tadić praktično opravdala sve postupke čelnika MUP-a HNK-a koji su istog dana izdali skoro identično saopćenje kao Tužilaštvo BiH i u kojem su tvrdili da ih Ministarstvo sigurnosti BiH nije upoznalo o prebacivanju migranata.

Da će predmet ostati samo na „prikupljanju saznanja“, potvrdilo je i samo Tužilaštvo BiH koje je tada saopćilo da je „dežurni tužitelj dao instrukcije za vršenje potrebnih provjera u svezi sa okolnostima ovog događaja“. Tri mjeseca kasnije „potrebne provjere“ još uvijek traju, a SIPA-i je sugerisano da umjesto izvještaja o počinjenom krivičnom djelu dostavi izvještaj o prikupljenim saznanjima.

Piše: Avdo Avdić, Žurnal.info

Savezna Republika Njemačka podržat će BiH sa 190.000 eura u obilježavanju i registraciji oružja, najavljeno je.

Otpravnik poslova Ambasade Njemačke u Bosni i Hercegovini Christian Sedat i projekt menadžer organizacije "The Halo Trust“ u BiH Alexander Maier danas će potpisati ugovor o dodjeli sredstava, kojim će Njemačka u 2018. godini na raspolaganje staviti sredstva u visini od 190.000 eura za stopostotni popis zaliha u skladištima vojnog oružja, za njihovo označavanje i registraciju.

Tokom projekta Oružane snage Bosne i Hercegovine se obučavaju za obilježavanje i registraciju oružja, a cijeli proces prati EUFOR.

Njemačka je prošle godine za isti projekt obezbijedila sredstva od oko 150.000 eura. Projekt "Obilježavanje oružja" počeo je prošle godine, a završava 2019. godine, saopćeno je iz Ambasade Njemačke u BiH.

Zalažem se za razgraničenje sa Albancima, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

"Da imamo teritoriju za koju se ne zna ko je kako tretira i šta kome pripada - to je uvek izvor potencijalnih sukoba i problema", kazao je Vučić u izjavi novinarima u Šidu.

"Ja se zalažem i to ne krijem, svakako se zalažem i to je politika koju predstavljam, a da li će ona dobiti podršku naroda ili ne, ali ja se zalažem za razgraničenje sa Albancima", rekao je on.

Da li će uspjeti u razgraničenju, naveo je on, “ne zavisi od nas“.

"Za tango je potrebno dvoje".

Rješenje za Kosovo, “ako ga bude“, istakao je, “mora da bude sveobuhvatno, a ne jednostavno, niti uprošćeno, kako neki zamišljaju“.

Vučić ne želi 'otvarati karte'
Rekao je da, “za razliku od (Hashim) Thacija i (Ramush) Haradinaja i pojedinih zapadnih predstavnika, i onih u domaćoj javnosti koji sve znaju, a nisu nijednom razgovarali niti prisustvovali bilo kakvim razgovorima, ne želi da iznosi neke stvari, jer bi time rušio našu poziciju i “otvarao karte““.

“Nisam neodgovoran i neću da izlazim sa “veličanstvenim patriotskim izjavama““, rekao je Vučić.

Kazao da će nedvosmisleno reći šta misli kada bude bilo blizu nekog “opipljivog rješenja“.

Predsjednik Kosova Hashim Thaci izjavio je ranije neće biti podjele Kosova niti autonomije za Srbe.

Predstojeći Opći izbori te utjecaj drugih država na dešavanja u Bosni i Hercegovini zaokupirali su pažnju čak i svjetskih medija. Tako Foreign Policy donosi tekst u kojem upozoravaju na rastući utjecaj Rusije na, kako kažu, snage srpskih separatista.

Foreign Policy tako podsjeća da je Rusija iskoristila vakum na Balkanu, nastao povlačenjem SAD-a i skretanjem pažnje Washingtona sa ove regije.

- Glavna meta nije Hrvatska, koja je članica Evropske unije i NATO-a. Nije ni Srbija, koja ima dugu historiju veza sa Moskvom. Kremlj je fokusiran na BiH, zemlju saveznicu Zapada koja je ipak osjetljiva na destabilizaciju, naročito uzimajući u obzir nadolazeće izbore u oktobru – navodi se u tekstu.

Podsjećaju na dvoentitetsko uređenje BiH te upozoravaju da ruska politika konstantno ohrabruje separatističke snage u našoj zemlji, a značajnu ulogu u tome, ističu, ima i promoviranje pravoslavlja.

- Sljedećeg mjeseca u Banjoj Luci će biti postavljen kamen temeljac za novu pravoslavnu ckrvu u čast ruskog cara Nikolaja Drugog – podsjeća Foreign Policy.

Najznažnija saradnja između bosanskih Srba i Rusije uspostavljena je, tvrdi ovaj magazin, kroz sigurnosne snage entiteta RS. Podsjećaju da taj entitet ne može imati svoju vojsku, ali da mogu imati svoju policiju, koja, kako kažu, ima čvrste veze sa Moskvom. S tim u vezi napominju da su 2016. godine, tokom posjete ruske delegacije Banjoj Luci, vođeni razgovori o uspostavljanju partnerstva RS-a i Rusije po pitanjima koja uključuju prikupljanje obavještajnih podataka, borbu protiv terorizma i internet kriminala. Također je dogovoren dolazak ruskih policijskih instruktora.

- Od tada ruski obavještajci, bivši pripadnici FSB-a, često daju instrukcije u kurseve policiji RS-a te na Fakultetu bezbjednosnih studija u Banjoj Luci – navodi se u tekstu.

Osoblje fakulteta, tvrdi Foreign Policy, ne skriva prosuske poglede te u tom kontekstu navode primjer dekana Predraga Ćeranića, za kojeg kažu da je bivši obavještajac. U izjavi za ovaj magazin je Ćeranić pojašnjava da se odnosi Rusije i Zapada reflektiraju i na Balkan.

Foreign Policy ističe da ne dolaze samo Rusi u RS, već i da vojni i policijski službenici idu u Rusiju. Navode primjer bivšeg kapetana Tihomira Jovanovića iz Banje Luke, koji trenutno radi kao instruktor na jednoj moskovskoj vojnoj akademiji, a njegov sin studira teologiju i diplomatiju u Moskvi te je involciran u aktivnosti Pravoslavne crkve u RS-u, Srbiji i Rusiji.

Pod izgovorom borbe protiv terorizma, RS je, podsjećaju, u posljednje vrijeme jačala policijske snage na način da taj proces podsjeća na potpunu militarizaciju, nerijetko pomaganu od Rusije. U tom kontekstu navode i 2.500 pušaka koje je MUP RS-a kupio prije nekoliko mjeseci te otvaranje novog trening centra u kasarni Zalužani kraj Banje Luke.

Također postoji i ideja o osnivanju ruskog "humanitarnog centra", po uzoru na onaj koji je osnovan u Nišu u Srbiji. Iako se zvanično radi o centru čiji je cilj pomaganje pri prirodnim nesrećama, sumnja se da centar u Nišu služi kao ruski obavještajni centar te kao nezvanična vojna baza. Rusija je za službenike tog centra čak zatražila diplomatski status.

Entitet RS i Rusija su uspostavili i čvrste veze preko organizacija vojnih veterana.

- Takve organizacije su bile involvirane u regrutiranje lokalnog stanovništva za ukrajinsko i sirijsko ratište u okviru ruskih privatnih vojnih kompanija, poput Wagner grupe – navodi se u tekstu.

Ističu ulogu predsjednika entiteta RS Milorada Dodika, kojem je najbolja šansa da ostane na vlasti zapravo predstavljanje kao zaštitnika autonomije RS-a od "unitarističkog Sarajeva" i njegove podrške sa Zapada. Političke protivnike naziva zapadnim agentima, dok sebe, podsjeća Foreign Policy, javno povezuje sa Rusijom.

- Dodik stalno ističe Ruse kao najbliže prijatelje Srba te ih poziva da zauzmu snažniju ulogu u regiji. Rusija, sa svoje strane, insistira na održavanju disfunkcionalnog političkog statusa quo jer on garantira autonomiju bosanskih Srba – piše Foreign Policy.

Političke i ekonomske veze Moskve i Banja Luke, dodaje ovaj magazin, su još uvijek simbolične. Međutim, utjecaj Rusije na BiH bi mogao ojačati ukoliko Dodik pobijedi na predstojećim izborima za Predsjedništvo BiH.

- Postepena strategija Rusije vjerovatno neće uključivati bilo kakve iznenadne poteze. Ali može na kraju dovesti do toga da Sarajevo, ili njegova zapadna podrška, intervenira kako bi spriječili otcjepljenje Banje Luke od ostatka BiH – u tom slučaju, eskalacija Rusije može postati neizbježna i nepredvidiva. Zapad može na kraju otkriti da je prekasno za intervenciju – zaključuje se u tek

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je spreman dramatičan plan opozicije u Srpskoj za 6. oktobar, dan pred opšte izbore u BiH, kako bi bili poništeni izbori u Banjoj Luci.

Dodik je rekao da u Banju Luku dolazi 50 kamiona izbornog materijala za banjalučku regiju i da je plan da oni budu oteti.

– Oni imaju namjeru da otmu te kamione, dovoljno je da jedan zauzmu. Ako to ne uspiju, onda će 6. oktobra, dan pred izbore, izaći na miting da nešto govore politički, a onda će stranci u Sarajevu reći da je to narušavanje izborne tišine, poništavaju se izbori u Banjaluci i samo se Banja Luka pravi slučajem – istakao je Dodik za RTRS.
Milorad Dodik gubi izbore, pa izmišlja budalaštine, komentar je predsjednika PDP-a Branislava Borenovića na izjavu predsjednika RS o navodnom planu koji se sprema za dan pred Opšte izbore u BiH - 6. oktobar.

"Dodik postaje ozbiljan psihijatrijski slučaj. Predlažem mu hitan pregled ili ovde kod nas preko Vrbasa, a može i u Jakešu (op.a Bolnica za hroničnu psihijatriju) ili na Sokocu, i tamo imaju dvije klinike baš za takve bolesti", poručio je Borenović u izjavi za Vijesti.ba.
Podsjećamo, na potralu RTRS-a objavljen je dio intervja sa predsjednikom RS, koji će biti emitovan večeras na ovom javnom servisu.

"Sva priča o tome da se neće održati izbori ide za tim da se održi ta priča. Planira se zauzimanje 50 kamiona izbornog materijala. Ili bar jedan da zauzmu, isto je. Ako to ne uspiju, 6. oktobra će izaći na miting", rekao je Dodik i naglasio da je namjera izazivanje intervencije stranaca kako bi se poništili rezultati izbora i Banjaluka postala "slučaj".

Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu (SPUS) već dva mjeseca radi u tehničkom mandatu nakon što je 5. juna članovima kompletnog rukovodstva istekao mandat. No, izbor novih čelnika nije ni na vidiku, jer zbog žestoke borbe za pozicije još nije zakazana ni Skupština na kojoj bi se birali novi članovi.

Odani kandidat

Razlog je taj što dvije frakcije u SPUS-u, obje bliske vladajućoj SDA, žele za predsjednika ponovo imenovati sebi odanog kandidata, ali zbog različitih mišljenja i raslojavanja u SDA, nijedna struja ne želi zakazati Skupštinu dok ne osigura potrebnu većinu.

Na jednoj strani su Merim Serdarević i Haris Zahiragić, bivši čelnici SPUS-a, koji na ovu poziciju sada žele ugurati Hamzu Vahida El-Dina, predsjednika Asocijacije studenata Fakulteta za saobraćaj i komunikacije, kako bi on, po Zahiragićevim instrukcijama, kao i Serdarević, ispunjavao studentsko-stranačke želje.

I Serdarević i Zahiragić aktivisti su i članovi SDA. Zahiragić je i član Upravnog odbora UNSA-e i budući kandidat SDA na izborima za Skupštinu KS, koji radi po navodnim instrukcijama Sebije Izetbegović, čelnice KCUS-a.

S druge strane, a nauštrb studenata, struja koju predvodi Ahmed Nurković, bivši čelnik SPUS-a i član Asocijacije mladih SDA, želi na ovo mjesto imenovati Adlu Mulić, studenticu Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu (FIN).

Ona, navodno, uživa i podršku Rifata Škrijelja, rektora Univerziteta u Sarajevu i aktivnog člana SDA. Škrijelj, uz pomoć Nurkovića, ne želi za predsjednika SPUS-a Zahiragićevog čovjeka, jer strahuje da bi ga Izetbegovićka vrlo lako mogla smijeniti.

Kodeks oblačenja

Zbog ovih frakcija u SDA, koja je ovladala SPUS-om, više je nego očito da je Studentski parlament postao političko tijelo ove stranke u predizbornoj funkciji. Dokaz za to je i nedavni prijedlog o kodeksu oblačenja na UNSA-i, čije je glasanje odgođeno za septembar, a predlagači su SDA junoše.

Koga je i gdje uhljebila SDA

Da je Studentski parlament u rukama vladajuće SDA, govori i podatak da je Zahiragić, kao bivši čelnik SPUS-a, zaposlen u Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Serdarević, čelnik SPUS-a u tehničkom mandatu, dobio je posao na TV Sarajevo, a Bekir Rovčanin, predsjednik Skupštine SPUS-a, u Domu zdravlja Stari Grad. Naravno, sve uz pomoć stranke čiji su odani aktivisti.

Šta je Škrijelj radio u Teheranu

Dok traju očita politička preslagivanja u SPUS-u, rektor UNSA-e Rifat Škrijelj nedavno je bio u posjeti Islamskoj Republici Iran, gdje je potpisao sporazum o saradnji s tamošnjim državnim univerzitetom. Indikativno je da se radi o državi koja je pod američkim sankcijama, čime je dodatno ugrožena prepoznatljivost UNSA-e. Posjeta Iranu, kojom se Škrijelj javno hvalio, nanijela je ovoj instituciju samo štetu.

Koncept podjele postojećih država, odnosno zemalja koje su priznate u svojim granicama, najviše odgovara Rusiji zbog pitanja Krima, kaže za 'Zašto' kolumnista Vlatko Sekulović o tome zašto i ko je započeo priču o romeni granica Kosova.

Skretanje pažnje
Imam utisak da je ta priča, pre svega, nametnuta spolja. Mislim da od tih velikih sila, koje su zainteresovane za tematiku Kosova, je očigledno da Rusija ima nekakav interes. Taj koncept podele postojećih država, odnosno zemalja koje su priznate u svojim granicama, najviše odgovara Rusiji zbog pitanja Krima.

A što se tiče unutrašnjih faktora, mislim da je to jedan način da se skrene pažnja sa suštine, a suština je ta da je Srbija vodila rat za Kosovo i da je taj rat izgubila 1999. godine, da je kapitulirala i da je time de facto i de jure izgubila suverenitet nad Kosovom.

Negativan presedan
Mislim da podela Kosova nije realna jer bi značila opet podelu granica na prostoru bivše SFRJ. Ne zaboravimo da je Kosovo bilo jedna od federalnih jedinica, doduše ne u statusu republike, ali imalo je status federalne jedinice maltene kao i republika.

Promena granica Kosova uvela bi presedan koji bi mogao biti veoma negativan po pitanje unutrašnje stabilnosti, pre svega Makedonije i Bosne i Hercegovine. U tom smislu smatram da podela Kosova nije prihvatljiva, ne samo sa stanovišta Evropske unije i drugih sila, već i sa stanovišta i interesa država koje postoje na prostoru bivše SFRJ.

Ljudska prava i slobode
Čitajući ono što je rekao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, imam utisak da on naginje nekakvom rešenju. Ono što je navedeno u ovom poslednjem Vučićevom govoru jeste da se pokušava spasiti ono što se spasti može, njegovim rečnikom govoreći, odnosno da se garantuju određena ljudska prava i slobode za Srbe koji žive na Kosovu bez obzira gde se nalazili, da li se nalazili na severu Kosova ili se nalazili južno od Ibra.

Nacionalizam
Mislim da je Ivica Dačić (koji se zalaže za podelu Kosova, prim. aut.) poslednji koji bi trebalo bilo šta da priča o tome iz prostog razloga što je i njegova partija umnogome doprinela da se dođe u ovu situaciju u kojoj se danas nalazimo. Ne zaboravimo da su oni odbijali bilo kakve dogovore, pregovore, ne samo sa Albancima nego pre toga i sa Bošnjacima i sa Hrvatima. Oni su uvek nastupali sa nekih maksimalističkih pozicija, u suštini uvijena koncepcija 'Velike Srbije', tako da i ovo što danas oni govore jeste sama emanacija toga. I oni ne bi stali na tome, i ako bi dobili sever Kosova, oni bi i dalje nastavili sa politikom izazivanja nestabilnosti na Kosovu.

U konceptu srpskog nacionalizma, koji zagovora Socijalistička partija Srbije, ne postoji ništa drugo osim Kosova kao sastavnog dela Srbije i to se potom prenosi i na sve ostale teritorije koje oni podrazumevaju pod 'Velikom Srbijom'.

U novoj akademskoj godini na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru neće biti upisa studenata na Odsjek za bosanski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka (FHN).

Tjeskobni profesori

Takvu odluku donio je Senat Univerziteta, s obzirom na to da se na prvi rok javio mali broj kandidata, i to, prema nepotvrđenim informacijama, svega dvoje.

Zato je već danima, kako saznajemo, atmosfera među profesorima ovog odsjeka krajnje tjeskobna.

Iako ne kriju da Odsjek već nekoliko godina kuburi s malim brojem upisanih studenata, i to zbog sve manjeg broja maturanata u srednjim školama, ali i zbog tržišno neatraktivnog zanimanja, kao što je to uostalom slično i na drugim javnim univerzitetima u BiH, ipak ih je odluka Senata jako pogodila.

- Pretpostavljamo da bismo na drugom roku dobili dovoljan broj studenata, ali Senat Univerziteta, s rektorom na čelu, tu mogućnost nije nam dozvolio. Uostalom, i da se na drugom upisnom roku nije javio dovoljan broj kandidata, svakako ne bismo upisali prvu godinu. Zašto je onda čak i pokušaj upisa bosanskog jezika onemogućen - naveli su nam u pisanoj izjavi s Odsjeka prof. dr. Dijana Hadžizukić i doc. dr. Edim Šator.

Podsjetivši na to da je u Srbiji borba za pravo na bosanski jezik dovedena do kraja, a u Republici Srpskoj već godinama se bore za pravo na nastavu na bosanskom jeziku, profesori Hadžizukić i Šator izrazili su žaljenje što Univerzitet, kako su naveli, ne vidi potrebu očuvanja ovog studija u Hercegovini.

- Naš univerzitet jedini je u ovom dijelu BiH na kojem se može izučavati bosanski jezik. U vrijeme konstantnog osporavanja bosanskog jezika, javni univerziteti su institucije koje bi trebale obrazovati mlade kadrove koji će se baviti istraživanjem bosanskog jezika i književnosti i ukazivati na njegovu opstojnost i naučnu utemeljenost - podvukli su Hadžizukić i Šator.

Posebna briga

Rektor Elvir Zlomušica kazao nam je, također, da ga žalosti činjenica da iz godine u godinu opada interes mladih ljudi za studiranje bosanskog jezika i književnosti.

- Bosanski jezik i historija trebaju nam biti posebna briga. Bosanski jezik, kao predmet, imamo na drugim fakultetima i nastavnici imaju normu, čak i preko norme. Naravno da razmišljamo kako dalje i postoje ideje da od sljedeće godine pokrenemo Odsjek za bosanski jezik i novinarstvo ili neku drugu kombinaciju, kao i institut za bosanski jezik - kazao nam je rektor Zlomušica.

Mnogo veći interes

- Želimo vjerovati da čelni ljudi Univerziteta ubuduće neće studente bosanskog jezika posmatrati na osnovu njihove tržišne vrijednosti ili cijene njihovog obrazovanja, te da će studenti bosanskog jezika i književnosti imati punu nastavu bez obzira na broj upisanih u prvu godinu. U ovakvim slučajevima ne smije se gledati na ekonomsku isplativost studija, jer su bosanski jezik i književnost mnogo više od kratkoročnih finansijskih interesa - navode profesori Hadžizukić i Šator.

Angažovanje lobističke kuće "Twin Rocks Global" koju je nedavno za potrebe promocije u Sjedinjenim Američkim Državama angažovao SNSD kako bi promovisali Milorada Dodika i Željku Cvijanović dobilo je novu dimenziju zahvaljujući izvještaju američkog magazina Mother Jones.

U podužem članku posvećenom lobističkim aktivnostima kako kažu "srpske separatističke partije koju podržava Rusija, a čiji je lider sankcionisan od strane Ministarstva pravde" otkriven je i ključni detalj, a to je koliko će koštati usluge koje će pružati ova kompanija. Inače, "Twin Rocks Global" su prošlog mjeseca osnovali bivši savjetnici u Trumpovoj kampanji Jason Osborne i Mike Rubino.

"Osborne je rekao Mother Jonesu da je Dodikova partija, Savez nezavisnih socijaldemokrata, pristala na verbalni dogovor da plate $10,000 mjesečno za tri mjeseca Twin Rocks Global, kompaniji sa limitiranom odgovoršnoću koju su on i Rubino formirali proteklog mjeseca. Firmina registracija za Stranog agenta navodi kako će pružiti "strateško vođstvo i savjet u vezi sa vladinim poslovima i odnosima s javnošću unutar Sjedinjenih Država", piše Daniel Friedman u članku pod naslovom "Bivši pomoćnici Trumpove kampanje lobiraju za bosansku pro-rusku separatističku partiju".

Osborne je američkim novinarima otkrio kako je tokom nedavne posjete Washingtonu premijerke RS-a za nju organizovao sastanke sa sa senatorom Rogerom Wickerom (R-Miss.), koji je predsjedavajući Američke Helsinške komisije, federalne agencije koja promoviše ljudska prava i demokratiju u Evropi. Također je dogovorio sastanak između Cvijanović i zastupnika Dane Rohrabachera (R-Calif.), koji predsjedava Podkomitetom za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa za Evropu, Euroaziju i nadolazeće prijetnje i koji često podržava etničke grupe u traženju uspostave nezavisnih država. Rohrabacher je poznat po svojim prijateljskim pogledima na Rusiju, često ga nazivaju "Putinovim omiljenim kongresmenom" i FBI ga je upozorio kako bi ga ruski špijuni mogli smatrati potencijalnim izvorom obavještanih podataka.

Trenutni lobisti SNSD-a su odbacili bilo kakvu vezu sa sastankom koji je u Washingtonu Željka Cvijanović imala sa nekadašnjim glavnim savjetnikom Donalda Trumpa, Stevom Bannonom, koji je iz Bijele kuće otpušten prošle godine. Osborone, koji kaže da nije bio uključen u zakazivanje sastanka sa Bannonom, kaže kako je Cvijanović umanjila veze njene partije sa Rusijom i da je istakla želje za jačim vezama sa Sjedinjenim Državama. Ona želi uspostaviti "novu liniju komunikacije koja tamo nije postojala ranije", on kaže, "ona želi sjesti i ispričati svoju verziju priče".

"Bannon, koji je otpušten iz Bijele kuće prošle godine, izjavio je za Daily Beast prošlog mjeserca da planira da uspostavi fondaciju baziranu u Briselu koja bi pomagala desničarskim populistima u Evropi. Njegov sastanak sa Cvijanovićkom je dokaz koliko će on pokušati da se svrsta na stranu ruske vanjske politike. Bannon nije odgovorio na naše upite, kao ni glasnogovornici Rohrabachera i Wickera", navodi Mother Jones.

Mother Jones također tvrdi da im je Osborne rekao da se nije razgovaralo o ugovoru o lobiranju kada su se on i Rubino vratili u region "u posjetu" i završili na sastanaku sa Cvijanovićkom za vrijeme boravka u Banjoj Luci, glavnom gradu RS. Nekoliko sedmica kasnije, rekao je Osborne, Savez nezavisnih socijaldemokrata javio se kako bi ih angažovali za lobističke usluge.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD, je nedavno na pitanje novinara N1 kazao kako smo neobavješteni i da su Osborne i Rubino i dalje veoma bliski Trumpovoj administraciji, a ne kako se to govori "bivši pomoćnici u kampanji".

"Bivši Trumpovi lobisti...Niste dobro informisani to se radi o sadašnjim Trumpovim lobistima. Trump nema svoje lobiste on ima svoj izborni štab, ima ljude koji profesionalno rade svoje poslove. I ono što bi ja mogao da vidim i ono što mogu da vide ljudi koji politički čitaju ili nešto znaju o tome mogu samo da potvrde da su to visokopozicionirani i bliski saradnici američkog predsjednika Trumpa”, kazao je Dodik.

Američki novinari zaključuju da Bosnu i Hercegovinu očekuju izbori u oktobru, a postoje izvještaji o naporima Rusije da podstakne etničke tenzije u zemlji u nastojanju da potkopa politiku SAD i Evropske unije u regionu. Osborne je Mother Jonsu rekao da se nije prijavio za savjetovanje bosanskih Srba za vrijeme izbora, ali to nije isključio. "Svaki put kada se bavite klijentom", rekao je, "nadate se da će se nastaviti."

Prema dostupnim, iako nepotpunim informacijama, BiH je u proteklih godinu i po napustilo više od 28 hiljada ljudi koji su svoj odlazak registrovali kod institucija i budućnost potražili u inostranstvu.

Poslodavci iz RS kažu da su prije dvije godine izradili studiju koja je utvrdila da je iz zemlje u protekloj deceniji otišlo 250.000 ljudi. Stručnjaci napominju da je današnje stanje ekonomije u Bosni i Hercegovini sličnom onom u Sjedinjenim Državama na vrhuncu velike depresije 1930-ih godina.

Problem sa nedostatkom stručne i kvalitetne radne snage eskalirao je u posljednjih 7-8 mjeseci. Nema industrije u BiH koja se ne suočava sa takvim problemima, a veliki broj ljudi odlazi u Sloveniju, Austriju ili Njemačku poručuju iz Udruženja poslodavaca Federacije.

"Generalno na tržištu Bosne i Hercegovine sve je više izražen taj problem nedostatka kvalitetnih kadrova. U posljednjih 7-8 mjeseci iz Centrotransa je otišlo nekih 30 ljudi koji su potražili svoj daljnji angažman u inostranstvu", kaže Safudin Čengić iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Ljudi Bosnu i Hercegovinu napuštaju najviše zbog budućnosti svoje djece i zbog nestabilne političke situacije koja cjelokupnu situaciju čini mnogo težom poručuju iz udruženja poslodavaca RS-a.

"Mi već dugo godinama imamo obrazovni sistem, koji nikome i nikoga ne služi. Prije svega mi školujemo ljude, ne prema potrebama privrede i ne ona zanimanja koja trebaju privredi, nego prema školskom kadru koji pojedine škole imaju. To što ćemo mi uvoziti radnu snagu sa nekih drugih prostora, to neće biti tako lako ni tako jednostavno i nisam siguran da će to dati nekakve rezultate. Ta radna snaga koja eventualno može doći na naše prostore, niti je obrazovana niti ima struku niti će biti ono zanimanje koje nama treba", navodi Dragutin Škrebić, predsjednik Udruženja poslodavaca RS.

Paradoks je da Bosna i Hercegovina ima registrovanu stopu nezaposlenosti od 35%, a da poslodavci najavljuju uvoženje radne snage, ističe ekonomski analitičar Faruk Hadžić i dodaje da prava opasnost leži u odlasku mladih iz BiH.

"Odlazak mladih je daleko veći problem za generalnu ekonomiju Bosne i Hercegovine, ne samo u ovom segmentu zapošljavanja, iz razloga jer nam raste nam konstantno broj. Neke projekcije govore da ćemo u narednih 5-6 godina imati između 100 i 150 hiljada novih penzionera. Postavlja se pitanje: ako nam mladi odlaze, raste nam broj penzionera, ko će u smislu zapošljavanja nadomjestiti taj broj i ko će tim ljudima obezbijediti penzije. Tako da, vrlo je izvjesno, ako se nešto podhitno ne desi, ako se ne zaustavi odlazak mladih, mi možemo očekivati ozbiljne ekonomske probleme", ističe Hadžić.

Poslodavci, ali i ekonomisti, upozoravaju da se što hitnije moraju poduzeti akcije po pitanju zakonodavstva i reformi.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH