Izdvojeno

Izdvojeno (3648)

Vrlo zanimljivu i neizvjesnu utakmicu u večernjem terminu odigrali su Brazil i Švicarska, a nakon 90 minuta igre bilo je 1:1. Brazil jeste bio bolji - ali su nominalni gosti imali dosta sportske sreće, ali i defanzivne upornosti kojom su izborili veliki bod na SP-u u Rusiji.

Ovo je bio susret u kojem je Brazil ušao kao veliki favorit, a Švicarska je dokazala još jednom da zna vrlo dobro da "unovči" poziciju autsajdera.

Krenulo je idealno za Brazil. Silovito su krenuli naprijed, a do prednosti su došli u 20. minuti susreta, kada je prekrasan gol postigao Barcelonin Coutinho.

Šut "iz koljena" sa ivice kaznenog prostora bio je hirurški precizan za oduševljenje ljubitelja fudbala.

S tim rezultatom otišlo se na odmor.

Nastavak susreta donio je šok za Brazilce. Minuta je bila 50. kada je Zuber pogodio nakon kornera Švicarske.

Ubacio je Shaqiri - a krilni igrač Švicarske pogađa iz peterca za 1:1.

Preuzeli su potom Švicarci terensku inicijativu, a uspjeli su stvoriti nekoliko situacija u kojima su ozbiljno ugrozili gol Allisona Beckera.

Vladimir Petković, selektor Švicarske potom je sve više zatvarao meč i pokušao ostati sa vrlo vrijedim bodom protiv favorita prvenstva.

U toj namjeri je i uspio, a susret je okončan sa 1:1 uprkos žestokim napadima ekipe koju predvodi Neymar.

Danas su odigrana još dva susreta. Srbija je golom Aleksandra Kolarova savladala Kostariku u grupi E, u kojoj igraju i Švicarska i Brazil.

Najveće iznenađenje dana priredio je Meksiko. Oni su sa 1:0 savladali aktuelne svjetske prvake - Njemačku, sa 1:0.

Sutra se igraju također tri meča. Od 14:00 sati na rasporedu su Švedska i Južna Koreja, u 17:00 igraju Belgija i Panama, a u 20:00 sati svoj duel igraju Tunis i Engleska.

Vozila marke "volkswagen", "audi", "BMW" i "mercedes" najčešće su bila na meti lopova tokom prošle godine u Republici Srpskoj, pokazuju podaci entitetske policije.

Ipak, smanjen je broj krivičnih djela u vezi sa otuđenjem motornih vozila za 2,4 posto (ili za tri slučaja) u odnosu na 2016. godinu, kada je bilo prijavljeno 126.

Lani je pronađeno i vlasnicima vraćeno ukupno 105 automobila od kojih je 75 otuđeno na teritoriji Republike Srpske, 22 su ukradena na teritoriji Federacije BiH i osam za koja je potragu raspisao Interpol.

Od prijavljena 123 krivična djela u 2017., 111 krađa vozila su počinile nepoznate osobe, od kojih je rasvijetljeno 58 i dva izvršena u prethodnim godinama.

Koeficijent ukupne rasvijetljenosti ovih krivičnih djela iznosi 57,6 posto, a koeficijent po nepoznatom počiniocu 53,1 posto, navodi se u izvještaju o radu MUPRS-a u 2017. godini.

Od prijavljenih 49 teških krađa automobila, 46 su počinile nepoznate osobe, od kojih je rasvijetljeno 15 ovih krivičnih djela. Osim njih, rasvijetljena su i dva slučaja koja su izvršena u prethodnim godinama.

Lani su prijavljene i 33 krađe vozila, 41 krivično djelo oduzimanje motornog vozila, od kojih je rasvijetljeno njih 25.

Osim ovih krivičnih djela izvršene su i teške krađe vozila u pokušaju (19), krađe vozila u pokušaju (1), prikrivanje (6), iznuda (1), falsifikovanje isprava (49), navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja (5), utaja (4), osiguranička prevara (3) i lažno prijavljivanje krivičnog djela (6).

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu Nestić smatra da je Hrvatska dugo iskorištavala bazen radne snage u BiH.

"Čini se da smo tu pri kraju, možda i u Srbiji, jer je u Europi velika potražnja za radnom snagom, pa su radnici iz zemalja bivše Jugoslavije okrenuti europskom tržištu", kazao je.

Nestić ponavlja da je povećanje plaća kratkoročno rješenje, a dugoročno Hrvatska treba definirati svoju imigracijsku politiku, koja će se okrenuti trećim zemljama, u koje uračunava i zemlje izvan kruga kandidata za EU.

"Sklon sam povećati kvote uvoza radnika, bez obzira što sindikati kažu da imamo dovoljno nezaposlenih - da, ali ne onih koji su spremni raditi. Ako nema bližih država, možda možemo ponuditi veće plaće Bugarima", rekao je.

Već niz godina ključni dionici iz privatnog sektora u turizmu naglašavaju potrebu sustavnog rješavanja problema ljudskih potencijala u turizmu predstavnicima institucija zaduženima za ta pitanja, kažu u HGK.

Potrebno je sustavno rješavanje tog problema kroz kratkoročne i dugoročne mjere kao što su potpisivanje bilateralnih sporazuma s nekim od susjednih zemalja, porezno rasterećenje i uvođenje dualnog sustava strukovnog obrazovanja u kojem bi HGK posredovao između poslodavaca i obrazovnog sustava.

"Premda većina vodećih hrvatskih demografa zagovara selektivnu useljeničku politiku, nisam sigurna koliko će takva politika pridonijeti znatnijem useljavanju", ističe sociologinja migracija Snježana Gregurović.

Selektivne mjere koje potiču useljavanje skupina socio-kulturno, etnički, vjerski i rasno sličnih s većinskim stanovništvom vrlo su popularne jer države ne trebaju izdvajati velika sredstva za integraciju useljenika. No, kada je neka zemlja u situaciji da joj prijeti izumiranje ili konstantno smanjenje BDP-a i ekonomskog rasta, te slom mirovinskih fondova, selektivne mjere više "ne drže vodu", kaže ona.

Pritom upućuje na primjer Njemačke, koja je desetljećima prešutnom politikom podupirala useljavanje pripadnika slavenskih naroda jer je smatrala da se oni najlakše integriraju u njemačko društvo.

Da nije bilo useljavanja, zemlje poput Njemačke, Italije i Austrije s negativnim prirodnim prirastom već bi u 1980-im imale smanjenje ukupnog broja stanovnika.

"Ako uistinu želimo poticati useljavanje, bilo ono selektivno ili ne, treba izraditi koherentnu, dugoročnu i programski usmjerenu useljeničku politiku, primjenjujući najbolje prakse zemalja čije su useljeničke politike bile uspješne, te uvažavajući potrebe i posebnosti Hrvatske", poručuje Gregurović.

Rektorica Univerziteta u Tuzli prof.dr. Nermina Hadžigrahić navodi da je na jednoj od sjednica Skupštine TK-a njihov osnivač tražio osnivanje novih studijskih programa ili fakulteta.- To je jedno od usmjerenja koje su od nas tražil. Tražili su i osnivanje poljoprivrednog fakulteta i to je već predmet razgovora na Senatu. Hoćemo li stići do početka ove akademske godine, to ćemo vidjeti, navodi.

Povodom aktueliziranja priče o proizvodnji nepotrebnog kadra Hadžigrahić kaže da nisu uveli moratorij na studijeske programe.- Smanjivali smo broj studenata koji upisujemo na neke programe. Svuda gdje smo vidjeli da u ovoj akademskoj godini imamo manju zainteresovanost studenata, tu smo smanjili kvote za upis. Kad završimo upise, mi vidimo gdje smo, to treba da bude signal svakom fakultetu u kom pravcu bi trebao ići.

Za nešto što se vidi da se broj zainteresovanih smanjuje, to je jasan signal da mi odmah sa početkom akademske godine krećemo sa nečim novim. Da li da inoviramo to što imamo ili da uvedemo nešto novo, neki program koji bi bio dovoljno atraktivan, a da to ne bi značilo gubitak nastavnika, o kojima moramo voditi brigu, tako da sam ja za to da idemo na način da ne moramo svake godine upisivati sve.

Nakon uvođenja Turizmologije mislim da će Prirodno-matematički fakultet predložiti da ne upisuje Geografiju. Ne ukidamo potpuno, već radimo nešto što se pokazalo uspješnim na Akademiji – jedne godine upišu glumu, a naredne produkciju. I to je način da prebrodimo teškoće. Moramo, zapravo, biti brži i fleksibilniji, navodi Hadžigrahić u intervjuu za Oslobođenje.

U konkurenciji 137 zemalja, Hrvatska se nalazi na 19. mjestu na svjetskoj listi najboljih cestovnih infrastruktura.

Hrvatska je najbolje rangirana zemlja regije na svjetskoj listi najboljih cestovnih infrastruktura, u konkurenciji 137 zemalja.

U izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o globalnom istraživanju konkurentnosti, za razdoblje od 2017. i 2018, Hrvatska zauzima 19. mjesto sa 5,5 poena od mogućih 7.

U prvoj polovini zemalja po kvalitetu puteva nalaze se i Slovenija (51. mjesto) i Albanija (57).

Crna Gora zauzima 88. poziciju sa 3,5 poena.

Najlošije rangirane zemlje regije su Srbija, koja se ove godine našla na 100. mjestu sa 3,2 poena, te Bosna i Hercegovina na 109. mjestu sa 3,0 poena.

Najbolje su ceste u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i njihova ocjena je 6,4. Na drugom mjestu je Singapur, a na trećem Švicarska. Objema im je titula izmakla za 0,1 bod. Među najboljih deset su i Hong Kong, Holandija, Japan, Francuska, Portugal, Austrija i SAD.

Posljednje mjesto zauzima Mauritanija.

Jedna osoba ubijena je kasno sinoć u Velikoj Kladuši. Kako je za N1 potvrdila portparolka MUP-a Unsko-sanskog kantona Snežana Galić, nakon povreda nanesenim nožem preminuo je migrant iz Maroka.

"Sinoć oko 23 sata došlo je do naguravanja u jednoj kući, a tuča se prenijela i na cestu u ulici Đure Pucara Starog u Velikog Kladuši. Krenulo je sa tučom između migranta i u jednom trenutku jedna osoba migrant je uz upotrebu hladnog oružja - nožem nanio povrede migrantu iz Maroka (1994. godište) koji je podlegao od ubodne rane", kazala je Galić za N1.

Uviđaj je u toku.

"Kantonalni tužilac je na mjestu događaja. Djelo je okvalifikovano kao ubistvo", potvrdila je Galić.

Kako je navela, istraga je u toku i obavljaju se razgovori sa svim akterima koji su učestvovali u ovoj tuči.

Vozač kombija je poginuo, a četiri lica su povrijeđena kada je to vozilo sletilo u kanjon rijeke Bistrice, u mjestu Kuta, kod Foče, saznaju “Nezavisne”. Svjetlana Govedarica, portparol Policijske uprave Foča, potvrdila nam je da se tragedija dogodila u petak oko 19 sati na magistralnom putu Sarajevo – Foča.

“Četiri povrijeđena putnika prevezena su u Univerzitetsku bolnicu Foča”, kazala je Govedarica.Po njenim riječima, na mjestu nezgode teren je nepristupačan, a u evakuaciji putnika učestvovali su policajci, vatrogasci i ljekari Hitne pomoći.”Nezavisne” nezvanično saznaju da su u kombiju bili putnici iz Tuzle.

Približno 10 miliona eura izdvaja se godišnje iz budžeta svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini za finansiranje političkih stranaka, ali kako ovaj novac građana troše partije nije poznato, niti je Zakonom o finansiranju političkih stranaka propisano da taj podatak mora biti objavljen.

Na političke stranke se ne odnosi ni Zakon o slobodnom pristupu informacijama, tako da njihovi rashodi ne moraju biti poznati građanima iako 80 posto sredstava kojima se finansiraju političke stranke dolazi iz njihovog džepa.

Na ovo su još jednom upozorili revizori. Političkim subjektima u BiH u prošloj godini isplaćeno je devet miliona eura iz budžeta sa različitih nivoa vlasti.

Od 96 političkih subjekata koji su u 2017. godini dobili budžetska sredstva po iznosu prednjači Stranka demokratske akcije (SDA) sa 1,5 miliona eura, a slijede Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 800.000 eura, te Savez za bolju budućnost (SBB) i Socijaldemokratska partija BiH (SDPBiH) sa oko 750.000 eura. Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZBIH) i Demokratska fronta (DF) su iz budžeta dobili oko 550.000.

Ostatak izvora finansiranja čine članirane, dobrovoljni prilozi pojedinaca i kompanija, izdavačka djelatnost, prodaja propagandnog materijala, organiziranje stranačkih manifestacija te prihodi od imovine u vlasništvu političke stranke.

“Centralna izborna komisija BiH nema jasno propisane nadležnosti vezano za reviziju troškova političkih stranaka, oni se pri kontroli najviše fokusiraju na prihode, odnosno da li su prijavljeni ti prihodi, da li dolaze iz izvora koji su dozvoljeni zakonom, da li su prekoračeni limiti i slično, ali kada govorimo o utrošku sredstava taj dio izostaje”, objašnjava Ivana Korajlić iz organizacije Transparency International BiH.

Donacije u kešu
Posljednji objavljeni revizorski izvještaj CIK-a o tome odnosi se tek na 2015. godinu, jer, dodaje Korajlić, nedostaje revizora u toj službi CIK-a. U tom dokumentu navode se utvrđene nepravilnosti u radu stranaka kojima su prekršile zakon.

Najčešće se upozorava na to da stranke nisu prikazale “nenovčane donacije” po osnovu besplatnog korištenja poslovnih prostora - općinski odbori vladajućih stranka obično bez davanja naknada koriste općinske prostore. Zatim se opisuju slučajevi kada su vladajuće stranke primale “priloge” od određenih kompanija koje su zatim sklapale ugovore o javnoj nabavci i ostvarivale značajna sredstva.

U ranijim izvještajima navodi se i prekoračenje limita za troškove kampanje.Tako je SNSD Mirolada Dodika za lokalne izbore 2012. prešao limit za 250.000 eura, a kažnjen je sa 6.500 eura, i to tek nakon nekoliko godina.

Zakonom o finansiranju stranaka određeno je da maksimalni iznos koji fizičko lice može donirati stranci iznosi 5.000 eura, dok pravno lice može maksimalno donirati 25.000 eura. Ako stranke prekrše ove odredbe, sankcije iznose do 7.500 eura.

Međutim, i ovdje može doći do zloupotreba jer stranke nisu obavezne da posluju isključivo putem bankovnih računa.

“Političke stranke mogu poslovati i u kešu, samo imaju obavezu, kada dobiju donaciju, da je zavedu, izdaju potvrdu i u roku od osam dana uplate na račun. Zamislite situaciju u kojoj je stranka dobila donaciju od 60.000 KM u kešu. Šta njih sprečava da prijave 10.000 KM, onih 50.000 negdje ostane. Ni CIK ne može da utvrdi ovakve stvari, ukoliko se ne obavežu da svaka donacija pod imenom i prezimenom bude direktno uplaćena na račun političke stranke sa računa onoga ko daje donaciju, bilo da se radi o pravnom ili fizičkom licu. Jedino tako možete imati neku vrstu kontrole”, kaže Korajlić.

Uplate javnih preduzeća
U finansiranju političkih stranaka učestvuju i javna preduzeća, što je apsolutno neprihvatljivo, smatra Vehid Šehić, član Koalicije za slobodne i poštene izbore "Pod lupom". Kaže da se političke stranke obraćaju javnim preduzećima i ustanovama da im doniraju sredstva za predizbornu kampanju.

“Postavlja se pitanje nelegalnih finansijskih tokova političkih subjekata jer iskustva govore da pojedine stranke raspolažu daleko većim sredstvima nego što prikazuju kroz svoje finansijske izvještaje. U Hrvatskoj je bila afera FIMI Media, a mi imamo toga puno zato što nemamo ni kontrole javnih preduzeća”, kaže Šehić.

Kako objašnjava Korajlić, stranke imaju obavezu da objavljuju finansijske izvještaje na web stranici, međutim ni tu zakonom nisu propisani rokovi ni sankcije ukoliko ne objave. “Stranke su sada nešto počeli objavljivati, ali to se uglavnom nalazi na sekcijama sajtova koje niko ni ne gleda.”

Finansijski izvještaji tako se mogu naći na stranicama SDA, SDP-a, DF-a, SDS-a, dok ga nemaju SNSD, HDZ BiH, HDZ 1990…

Prema postojećem zakonu o finansiranju političkih stranaka, one nisu dužne ni objavljivati imovinu koju posjeduju, samo prihode koje imaju od te imovine.

Sve to strankama ‘prolazi’ jer su skrojile zakon koji im to dozvoljava, upozorava Šehić.

“U izvještaju političkih stranka nećete naći ni određene stavke gdje će se iskazati koliko su oni potrošili novaca na plaćanje posmatrača. To ne stoji nigdje i onda oni kažu to rade volonteri, mi znamo da oni plaćaju posmatrače i to pokazuje da štete državu koja im daje novac. To pokazuje politički nemoral.”

Predstavnici stranaka ne mijenjaju zakon, jer im to odgovara. Određene izmjene su usvojene prije par godina, ali su one bile tehničke prirode.

“Samo pogledajte zakon o sukobu interesa koji je donesen 2002, i koji je nekada bio dobar, na šta danas liči - maltene nema sukoba interesa, nema nikakvih sankcija”, kaže Šehić.

Prema njegovom mišljenju, kontrolu sredstva političkih stranaka ne može raditi samo CIK i služba za reviziju, jer je ona limitirana brojem revizora. U cijeli proces bi se, dodaje, morale uključiti druge institucije koje kontrolišu finansijsko poslovanje, kao što su državne i entitetske revizije te poreske uprave, jer bi se upravo kroz kontrolu poslovanja privrednih subjekata i javnih preduzeća i praćenja tokova novca utvrdilo da mnoga sredstva završavaju na računima političkih stranaka.

Piše: Vedrana Maglajlija, AJB

Završeno je ročište Zdravku Mamiću. Sud će odluku o izručenju donijeti u zakonom propisanom roku od 24 sata.

Osnovni podaci o njegovom identitetu su potvrđeni, pa je utvrđeno da mu je prebivalište u Tomislavgradu, a ima i matični broj u Bosni i Hercegovini, što je, kako tvrdi obrana, konačan dokaz da je državljanin Bosne i Hercegovine.
Zdravko Mamić je još jednom potvrdio kako ne želi izručenje u Hrvatsku jer je državljanin Bosne i Hercegovine.

„Ponosan sam što sam državljanin Bosne i Hercegovine“, kazao je Mamić sutkinji Suda BiH Tatjani Kosović i još jednom ustvrdio kako ne želi u Hrvatsku jer tamo neće imati zagarantirano pošteno suđenje.

U tuzlanskom prigradskom naselju Par Selo poginuo 71-godišnjak

U saobraćajnoj nesreći koja se u petak ujutro oko 5 sati dogodila na regionalnom putu Tuzla - Kalesija, u naselju Par Selo, smrtno je stradao 71-godišnjak iz Tuzle.

U saobraćajnoj nesreći učestvovali su automobili Peugeot i Fiat Stilo, a zbog težih tjelesnih povreda na UKC Tuzla prevezena je i N. J.

Uviđaj obavljaju službenici MUP-a TK, a saobraćaj na ovoj regionalnoj cesti u potpunoj je blokadi.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH