Izdvojeno

Izdvojeno (2812)

Danas će u našoj zemlji preovladavati oblačno vrijeme sa padavinama.

U Bosni sa kišom i snijegom. U Hercegovini sa kišom. Tokom dana snijeg ili susnježica se očekuju u cijeloj Bosni, kao i na sjeveru i istoku Hercegovine. U večernjim satima postepeni prestanak padavina. Očekivana visina novog snježnog pokrivača: od 5 do15, lokalno do 25, a na planinama i do 35 cm.

Vjetar u Hercegovini i na istoku Bosne, prije podne, umjeren do jak južni, a poslije podne u slabljenju i skretanju na sjeverni. U ostatku zemlje vjetar slab do umjeren sjeverozapadni. Dnevne temperature od -2 do 5, na jugu od 8 do 13 °C.

U Sarajevu oblačno vrijeme sa kišom, koja je preći u susnježicu i snijeg. Dnevna temperatura oko 1 °C, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Zagađen vazduh koji se nadvio nad sarajevsku opštinu Ilidža, kažu stručnjaci, prijeti zdravlju svih onih koji su mu duže bili izloženi, a za zdravlje strahuju i ostale Sarajlije, koje juče ujutru nisu vidjele u magli prst pred okom, kao ni Tuzlaci.”Ovaj nivo zagađenja neminovno dovodi do pogoršanja stanja lica koja boluju od hronične opstruktivne bolesti pluća, ali svaki duži boravak napolju ugrožava i zdravlje zdravih građana”, kazala je za Nezavisne Nada Čivić, specijalista pulmologije iz Sarajeva.

Prema njenim riječima, zaštitne maske treba da koriste samo osobe koje duže borave u ovakvim uslovima, mada, kako naglašava, one mogu zadržati samo najveće čestice čađi.Savjetuje što manji boravak na otvorenom, kao i provođenje svakog slobodnog trenutka na planinama.Amela T. iz Sarajeva kaže da se ovih dana u gradu teško diše.”Jedva sam se ujutru kretala zbog magle prema poslu, držala sam šal preko usta. Najviše me strah zbog mog malog sina, koji ima respiratornih problema”, rekla je Amela.

U Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo kažu da su vrijednosti koncentracije PM10 još značajno iznad tolerantne vrijednosti.”Preporuke za stanovništvo su da smanje kretanje u ovom periodu povišenih koncentracija, te izlaganje u što je moguće manjoj mjeri, naročito tokom večeri i rano ujutro. Preporuke se naročito odnose na trudnice, starije osobe, djecu predškolskog uzrasta i hronične bolesnike”, apelovali su u Zavodu.

Na pitanje novinara da li će opština Ilidža, koja je dospjela na vrh skale, poduzimati mjere ukoliko se koncentracija zagađenja nastavi, iz opštine su nas uputili na Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, gdje su nam rekli da ministar trenutno nije tu, te da nisu u mogućnosti da daju izjave.

I Tuzlaci se žale na zagađenost vazduha i kažu da se mora nešto preduzeti.”U večernjim satima taj naš tuzlanski zrak više podsjeća na dim, što on zapravo i jeste. Zastrašujući su podaci o konstantnom povećanju broja oboljelih od karcinoma pluća, a na Pedijatriji su redovi veliki za inhalacije ventolinom. Svako drugo dijete ima bronhitis. Ovo je strašno i nadležni moraju što prije reagirati”, požalila se jedna Tuzlanka.

Goran Mišić, pomoćnik ministra za zaštitu okolice i prirode u Ministarstvu prostornog uređenja i zaštitu okolice Tuzlanskog kantona, međutim kaže da trenutna situacija nije ni blizu one kada se proglašavaju epizode zagađenja, te da je “zrak čist”.Prema njegovim riječima, ukoliko dođe do alarmantnog zagađenja postoji plan interventnih mjera i tada proglašavaju neku od tri predviđene epizode.

Dodao je da se nakon toga preduzimaju mjere koje mogu biti u vidu upozorenja građana ili čak, u slučaju većeg zagađenja, zabrane prometovanja vozila ili privremene obustave nastave u školama.Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla, kazala je da je strašno čuti da neko kaže da je kvalitet zraka, čije zagađenje prelazi 300 mikrograma po metru kubnom, dobar.”Ako uzmete u obzir da Pariz za zagađenje od 80 mikrograma po metru kubnom preduzima ogromne mjere, onda je užasno kad čujete da je vazduh čiji indeks zagađenosti prelazi 300 čist i dobar”, naglasila je Agićeva.

U prvoj utakmici 17. kola Premijer lige Bosne i Hercegovine GOŠK je na stadionu u Gabeli pobijedio sastav Slobode rezultatom 2:0.

GOŠK je poveo iz prve parve akcije u 22. minuti. Nakon ubačaja Vege sa lijeve strane, Anković je pogodio mrežu golmana Slobode da bi četiri minute kasnije, ali je dobar udarac Krpića zaustavio Kozić. U 29. minuti je bilo 2:0. Nakon katastrofalne greške golmana Hadžića, Pavle Sušić je pogodio za veliko vodstvo GOŠK-a.

Prvu šansu u nastavku je imao ponovo GOŠK, ali je Zolj promašio nemoguće sa svega pet metara. Ordagić je zaprijetio u 53. minuti susreta, no nije ugrozio golmana domaćih da bi Krpić u 61. dobro šutirao, ali neprecizno.

Do kraja su Tuzlaci bezuspješno pokušavali ugroziti gol domaćih, no nisu uspjeli, te je GOŠK slavio zasluženu pobjedu.

GOŠK-Sloboda 2:0 (Anković 22', Sušić 29')

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS), nakon izvršenog vještačenja teksta „Dejtonskog mirovnog sporazuma“, pronađenog 31. oktobra 2017. godine na Palama, utvrdili su da se ne radi o originalnom dokumentu, potvrdila je Feni portparolka MUPRS-a Danica Gnjatović.

''S ciljem utvrđivanja relevantnih obilježja spornih dokumenata, primijenjena je nedestruktivna, kriminalističko-tehnička i forenzička metoda vještačenja, te funkcionalni optički insturmenti. Vještačenje je izvršeno na osnovu naredbe Posebnog odjeljenja republičkog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminaliteta Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske u Banjoj Luci. Vještačeni dokumenti će biti vraćeni u depozit Okružnog suda u Banjaluci'', precizirala je Gnjatović.

Tekst dokumenta za koji se sumnjalo da je original Dejtonskog mirovnog sporazuma na engleskom jeziku, policija RS-a pronašla je 31.oktobra, tokom pretresa stambenih prostorija Željke Kuntoša nekadašnjeg vozača Dragana Kalinića, bivšeg predsjednika Narodne skupštine RS-a.

Miljkan Pucar, advokat Željka Kuntoša, tvrdio je još ranije da kod njegovog klijenta nije nađen original Dejtonskog sporazuma, već kopije određenih dokumenata na engleskom dokumentu.

Fascikla, koja je pronađena kod Kuntuša 31.oktobra, kada su ga uhapsili pripadnici MUPRS-a, otvorena je 7.novembra u banjalučkom Okružnom sudu.

Po nalogu tužioca pronađeni dokumenti, za koje je policija sumnjala da su primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma, na engleskom jeziku, upućeni su na prevođenje, a zatim i na vještačenje.

Pripadnik MUPRS-a Željko Kuntoš pušten je 1. novembra da se brani sa slobode, jer su u entitetskom javnom tužilaštvu smatrali da nije bilo zakonskih osnova za određivanje pritvora, a policija sumnja da je izvršio krivična djela trgovina uticajem i falsifikovanje ili uništavanje službene isprave.

Novi način registracije putnika iz trećih država koji prelaze granice Europske unije mogao bi izazvati nove gužve na graničnim prijelazima. Od takvog scenarija strahuju i Hrvatska i Slovenija koje su na moguće probleme upozorile institucije EU-a.

Umjesto pečata u putovnicama, na graničnim prijelazima uvest će se novi elektronički sustav za registraciju ulazaka i izlazaka državljana zemalja koje nisu članice EU-a. Sustav koji bi trebao postati u potpunosti operativan 2020. godine, pohranjivat će podatke o datumima ulaska i izlaska pa će se, primjerice, moći jednostavnije provjeriti je li netko ostao u schengenskom prostoru dulje od dozvoljenog.

No, Hrvatska, koja još nije članica schengenskog prostora, novi sustav neće moći koristiti sve dok ne prođe schengensku evaluaciju, piše Novi list.

Jačanje kontrole
Zbog toga što je primjena sustava ograničena na schengensko područje, Slovenija predviđa probleme na graničnim prijelazima. U posebnoj izjavi, priloženoj prilikom donošenja nove uredbe, Slovenija je istaknula da podržava napore za jačanje kontrole na granicama EU-a. No, upozorili su i da bi sustav mogao imati "nerazmjeran učinak na protočnost prometa na graničnim prijelazima na kopnenim granicama na kojima će se provoditi, a time i na nekim granicama među državama članicama EU-a".

"Željeli bismo istaknuti da je infrastruktura na graničnim prijelazima na vanjskoj kopnenoj granici schengenskog područja u Republici Sloveniji bila prilagođena obvezama u trenutku ulaska u schengensko područje. Uz stalno povećanje prometa na toj granici, izmijenjeni režim nadzora zbog sustavne kontrole svih putnika i obvezne uporabe brojnih novih sustava za granični nadzor, navedena infrastruktura uskoro više neće omogućavati razumnu protočnost prometa", navodi se u slovenskoj izjavi. Stoga su pozvali Europsku komisiju da osigura dodatna sredstva za prilagodbu infrastrukture na graničnim prijelazima. U protivnom neće se smatrati odgovornim za moguće probleme.

"Nadzor na vanjskim granicama u zajedničkom je interesu svih država članica EU-a te uspostavom sustava ulaska/izlaska Republika Slovenija ne može biti odgovorna, niti će biti odgovorna za moguće produljenje čekanja na vanjskim granicama schengenskog područja te to neće smatrati bilateralnim pitanjem koje treba rješavati u okviru odnosa sa susjednim zemljama", istaknula je Slovenija.

U njihovoj izjavi, kao niti u odgovorima koje smo dobili iz slovenskog Ministarstva unutarnjih poslova, ne govori se izrijekom o graničnim prijelazima na hrvatsko-slovenskoj granici. No, s obzirom da spominju 'vanjsku granicu schengenskog područja' jasno je da je, sve do pristupanja Hrvatske Schengenu, riječ upravo o toj granici. Pritom, dakle, upozoravaju i da eventualne probleme neće rješavati bilateralno kao što je, podsjetimo, bio slučaj kada su kolone na granici izazvale sustavne kontrole, uvedene u proljeće ove godine.

Duža provjera
I Hrvatska je u svojoj izjavi upozorila na mogućnost da novi sustav ponovno 'zagužva' granice.

"Nejednaka primjena Uredbe imala bi ozbiljne implikacije i na protočnost prekograničnog prometa jer bi pored uvedenih sustavnih provjera bilo potrebno dodatno vrijeme za ručnu umjesto automatiziranu obradu putne dokumentacije, čime bi se dovelo u pitanje adekvatno sigurnosno profiliranje putnika od strane graničnih službenika", navodi Hrvatska, ne precizirajući o kojim se granicama radi.

Iz slovenskog Ministarstva poručuju da svaka promjena u režimu granične kontrole, koja produljuje vrijeme provjera, ima potencijalno negativan učinak na vrijeme čekanja za prelazak granice.

"Zbog toga i zbog iskustva s uvođenjem sustavnih kontrola na granicama u travnju ove godine, Slovenija je na to posebno upozorila države članice i Europsku komisiju. Republika Slovenija se tijekom pregovora zalagala za to da se sustav koristi na vanjskim granicama EU-a, što znači na vanjskim granicama Republike Hrvatske", odgovorili su Novom listu iz slovenskog MUP-a.

“Vidjet ćete da nemate nikakvo pravo. To su samo isprazne priče za novine, zato što je Srbija laka meta”, kazao je u srijedu u Beogradu Aleksandar Vučić, obrazlažući svoj stav da Srbija nema nikakave obaveze prema BiH u vezi sa korištenjem hidropotencijala za potrebe rada hidroelektrana “Bajina Bašta” i “Zvornik”.

Besmislene su za srbijanskog predsjednika procjene da je dug Srbije prema BIH, samo po osnovu naknada za poplavljeno zemljište u BiH, procijenjen na oko 35 miliona KM.

“Čitava mjesta ne vrijede toliko”, obrazložit će Vućić i zatražiti dokaze od BiH.

EVO DOKAZA

Žurnal je u posjedu ugovora koji dokazuju tvrdnje da se Srbija još prije tridesetak godina obavezala da će BiH plaćati naknadu za poplavljeno zemljište, te naknadu za upotrebu vode iz hidroakumulacija.

U Službenom glasniku Socijalističke Republike Srbije, od 18. februara 1984. godine, broj 5, na stranicama 289 i 290 objavljen je “Dogovor o raspodeli, načinu i kontroli plaćanja vodnog doprinosa, odnosno naknade za upotrebu vode iz akumulacija na vodotoku Drine radi proizvodnje električne energije, na delu koji čini granicu između SR Srbije i SR BiH”.

Potpisnik ugovora, u ime Srbije, bio je Nikola Stanić, dok je u ime BiH Dogovor potpisao Stevo Mirjanić, tadašnji član Izvršnog vijeća Skupštine SR BiH, a današnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srpske.

Članom 2 ovog Dogovora, koji je još na snazi, za naplatu vodnog doprinosa, odnosno naknade koji pripada svakoj republici, primjenjuju se stope vodnog doprinosa, odnosno visina naknade koja važi na teritoriji te republike.

“Raspodela vodnog doprinosa, odnosno naknade vršiće se tako što nadležnim samoupravnim interesnim zajednicama vodoprivrede iz svake republike pripada pravo na naplatu vodnog područja, odnosno naknade za jednu polovinu ukupno proizvedene električne energije na pragu hidroelektrane”, piše u članu 3 Dogovora iz 1984. godine.

Pojednostavljeno, Mirjanić i Stanić su se, u ime BiH i Srbije, usaglasili da se profit od hidrocentrala na rijeci Drini dijeli pola-pola između BiH i Srbije.

“Obveznici plaćanja vodnog doprinosa, odnosno naknade iz ovog dogovora dužni su da omoguće nadležnim organima iz obe republike uvid u dokumentaciju o količinama proizvedene električne energije, načinu obračuna i visini uplaćenog vodnog doprinosa”, piše u Dogovoru.

Prema nedavno objavljenim procjenama, BiH po osnovu ovog ugovora potražuje skoro 3 milijarde maraka.

Hilmo Šehović, koji je 2008. godine bio član radne grupe za analizu ovih ugovora i čiji je izvještaj dostavljen Vijeću ministara, nedavno je u izjavi za Oslobođenje kazao “da Srbija duguje BiH oko milijardu i po eura”.

“Interesantno je da institucije ovo prešućuju, da konstantno donosimo odluke o novim zaduživanjima države i građana, dok imamo potraživanja koja su veća od onoga što smo kao spas tražili od MMF-a”, kazao je tada Šehović.

Iako su i vlasti u BiH utvrdile isto što i Aleksandar Vučić, dakle, da BiH nema nikakve šanse da dobije Srbiju, ugovori koji su u posjedu Žurnala dokazuju suprotno. Osim Dogovora koji se odnosi na podjelu dobiti od hidrocentrala, u martu 1982. godine Srbija i BiH potpisale “Dogovor o načinu utvrđivanja visine i podjele doprinosa, odnosno naknade za izvađeni pjesak, šljunak i kamen i o drugim pitanjima od značaja za izdavanje saglasnosti za vađenje pjeska, šljunka i kamena iz vodotoka Drine na dijelu koji čini granicu između SR Srbije i SR BiH”.

“Učesnici Dogovora su saglasni da se za materijal izvađen iz korita vodotoka, ubrana sredstva doprinosa, odnosno naknade dele na jednake delove i da pripadaju nadležnim interesnim zajednicama, i za materijal izvađen sa obala vodotoka da sredstva doprinosa, odnosno naknade pripadaju interesnoj zajednici čijem području pripada obala sa koje se vadi materijal”, piše u članu 5 Dogovora iz 1982. godine.

Srbija, dakle, osim što je bila dužna plaćati naknadu za električnu energiju, dužna je BiH isplaćivati i pola profita od pijeska izvađenog iz Drine, a koji je prodat u Srbiji.

Predstavici Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine (N/FS BiH) u Istanbulu su održali pregovore s poznatim turskim trenerom Fatihom Terimom koji je jedan od kandidata za selektora reprezentacije BiH.

Bivši bh. nogometaš Tarik Hodžić, posrednik u pregovorima, kazao je novinarima nakon sastanka da čelnici Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH žele Terima za selektora.

"Mi smo u potrazi za selektorom. Terim je jedan od pet najboljih trenera svijeta. BiH ga želi za selektora. Sada ćemo vidjeti šta će se desiti. Razmislit ćemo. Imamo dobru reprezentaciju, ali trenutno nemamo selektora. Nadam se da će doći", rekao je Hodžić.

Terim je izjavio kako je imao kontruktivne razgovore s delegacijom Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine.

"Bio sam na ručku s prijetaljima iz BiH. Bila je zaista ugodna atmosfera. Razgovarali smo o fudbalu. Drago mi je da su ovdje u Istanbulu. Bosna i Hercegovina nam je blizu. Tarik je moj prijatelj i bivši saigrač. Narednih dana ćemo vidjeti šta će se desiti", rekao je turski trener.

Na pitanje da li su postigli određeni dogovor, Terim je kazao da će javnost saznati ako dođe do toga.

"Ako dođe do toga, mi ćemo vas svakako obavijestiti", kazao je Terim na kraju.

Sastanak predstavnika Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine s Terimom je trajao oko tri i pol sata, a održan je u Istanbulu.

U delegaciji Komisije za imenovanje novog selektora fudbalske "A" reprezentacije Bosne i Hercegovine nalazili su se Zvjezdan Misimović i Sead Kajtaz.

Na prijedlog Komisije, članovi Izvršnog odbora N/FS BiH na sjednici koja će biti zakazana, najvjerovatnije, 21. decembra birat će selektora fudbalske reprezentacije BiH. Do sada kao glavni kandidati za nasljednika Mehmeda Baždarevića, nakon odustajanja Mehe Kodre, spominjani su Robert Prosinečki i Amar Osim.

Goran Salihović, pravosnažno smijenjeni glavni državni tužilac ispitan je danas u svojstvu osumnjičenoga u svom stanu u Tuzli, saznaje Dnevni avaz.

Potvrđuju to i fotografije s lica mjesta. Salihovića je danas, ispitala postupajuća tužiteljica Suada Pašić. On je nedavno tek iz četvrtog pokušaja ispitan na UKC Tuzla. Ispitivanju je prisustvovao i Salihođićev advokat Rifat Konjić.

Partijski „ravnatelj“ iskaz je daje na okolnosti utroška sredstava Tužilaštva BiH, troškova reprezentacije, kupovine novih automobila, trošenja sredstava IPA fondova, kupovine poklona... Bilo je govora i o tome kao je novac planiran za ekshumacije žrtava trošio u kafanama i restoranima.

Ovo bi trebao bit posljednji iskaz prije podizanja optužnice koja je već davno spremna i samo čeka njegov potpis na zapisniku. On se zvanično tereti za zloupotrebu službenog položaja.

Direktor njemačke tvornice automobila Volkswagen, koji je početkom godine uhićen u Sjedinjenim Državama u okviru afere poznate kao Dieselgate, osuđen je u srijedu na najveću moguću kaznu od sedam godina zatvora na američkom sudu.

Oliver Schmidt (48), njemački državljanin, koji je priznao krivnju u zamjenu za smanjenje kazne, mora platiti i novčanu kaznu u iznosu od 400 tisuća dolara, rekao je glasnogovornik saveznog suda u Detroitu, u saveznoj državi Michigan.

Schmidt je na sudu rekao da je "donosio loše odluke i da mu je žao zbog toga".

Sud je ocijenio da je sudjelovao u prevari s računalnim programima dizelskih automobila kako bi se zaobišle ekološke kontrole, svjesno lažući američkim vlastima kada su se pojavila pitanja o vezi sa stvarnom potrošnjom tih automobila.
Sedmogodišnja zatvorska kazna obuhvaća pet godina za udruživanje radi počinjenja prevare i dvije za nepoštovanje zakona o okolišu.

Volkswagen je u SAD-u već morao platiti više od 22 milijarde dolara za popravak i otkup gotovo 600 tisuća automobila - među kojima ih je najmanje 100 tisuća bilo opremljeno 2- i 3-litrenim motorom - a njihovim vlasnicima isplatiti odštetu. Računalni programi mogli su skrivati emisije koje su 40 puta premašivale dopuštene razine.

U SAD-u je optuženo ukupno sedam direktora i inženjera VW-a.

Jačanje vojnog prisustva na Zapadnom Balkanu doprinijelo bi miru i stabilnosti čitavog regiona, jedna od poruka je koja je prošle nedjelje došla iz Washingtonu sa sastanka posvećenom našem regionu, ali se tu otvorilo novo pitanje - koja lokacija je najbolja za glavnu bazu američkih vojnika. Kosovski Bondsteel se nametnuo kao logično rješenje, ali je sve više prijedloga da to bude jedna od dvije lokacije u Bosni i Hercegovini - Tuzla ili Brčko. Argumenti su različiti, a glavni je onaj da bi "američka baza u BiH u potpunosti osujetila napore RS-a da se otcijepi".

Za američki Atlantski savjet najbolja varijanta je Bondsteel na Kosovu, kao sjedište američkog vojnog prisustva u Jugoistočnoj Evropi, ali ima i drugačijih mišljenja, prenosi Blic.

Bosna budi najgore strasti

Kako kaže Kurt Bassuener, američki analitičar Centra za politiku demokratizacije, Bosna je "centralna opasnost i problem na Balkanu" i, prema njegovom viđenju, trajno američko vojno prisustvo jeste potrebno, ali u Tuzli.

- Postoji duboko uvjerenje da je Bosna centralna prijetnja i problem. To je mjesto gdje stvari mogu da krenu naopako, i sve dok Bosna ostaje otvoreno pitanje, to budi najgore strasti u Srbiji i Hrvatskoj. Atlantski savjet je insistirao na stalnom američkom prisustvu i NATO-om vojnom prisustvu na Balkanu, a imali su u vidu Bondsteel na Kosovu. Moje mišljenje je da treba koristiti bazu "Orao" u Tuzli, jer ima dužu pistu, kaže on.

Navodi i da je Brčko od ključnog značaja u Bosni i da, "ako se skine sa dnevnog reda", Republika Srpska se ne može osamostaliti.

- To bi bio kraj te priče, naveo je on za Glas Amerike.

BiH centar nestabilnosti

Kurt Bassuener je za Blic pojasnio da je njegovo stanovište da je centar nestabilnosti i opasnosti u regionu Bosna i Hercegovina, zbog čega i smatra da bi tamo trebalo uspostaviti vojnu bazu.

- Glavni cilj bi bio da se ojača misija EUFOR u skladu sa Dejtonskim sporazumom. To bi smanjilo ulogu političkih aktera u BiH, ali i u Srbiji i Hrvatskoj, koji šire strah proteklih 10 godina, rekao je on za Blic.

Pored toga, kako dodaje, stalno vojno prisustvo sa drugim NATO saveznicima pokazalo bi akterima van regiona da Zapad ostaje posvećen obezbjeđenju sigurnosti i daljeg demokratskog razvoja regiona, koji se, kako kaže, posljednju deceniju kreće unazad.

- Ne vidim nikakav nedostatak u tome da se aktivira vojna baza "Orao" u Tuzli, koja ima odličnu pistu. Ova baza bi mogla da bude odlična osnova za NATO prisustvo u regionu, uz dodatni efekat i projektovanje da se održi mir, suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Takođe, baza i aerodrom u Tuzli imaju prednost, jer ovaj aerodrom nema problema sa maglom kao onaj u Sarajevu, objašnjava Bassuener.

Potkopavanje Dodika

Slučaj Brčko je, kaže, jasan - bez kontrole nad njim Republika Srpska ne može biti nezavisna, niti može postojati kontrola na relaciji Banjaluka-Bjeljina-Beograd.

- Stalno vojno prisustvo bi u velikoj mjeri moglo da "potkopa" antidržavni program predsjednika RS-a Milorad Dodika zajedno sa drugim liderima u BiH koji se oslanjaju na njihovu sposobnost da proizvode stalni osjećaj nesigurnosti. Ona bi u velikoj mjeri pomogla u preorjentaciji političkog diskursa u BiH i da se fokus prebaci na odgovorno upravljanje i ekonomski razvoj, koji su političke elite potisnule, smatra ovaj američki analitičar Centra za politiku demokratizacije.

On još dodaje da bi vojna baze "Orao" bila mnogo ekonomičnija opcija od Bondsteela ili od izgradnje neke nove.

- Mislim i da će mandat KFOR-a biti produžen na tim prostorima. Pod pokroviteljstvom Zapada, kroz NATO, podržani od Amerike, neće se dezvoliti novi sukobi, ni unutašnji ni međunarodni, zaključuje Bassuener.

Šef NATO-a: Ostajemo na Kosovu

Da NATO ne planira da napusti Kosovo, za Blic je govorio i Jens Stoltebnerg, generalni sekretar NATO, koji je izjavio da NATO nema planove da napusti Kosovo niti da smanji svoje prisustvo u toj zemlji.

- Nemamo planove da napustimo Kosovo. KFOR igra važnu ulogu na Kosovu i pomaže da se obezbijedi stabilnost i mir. Bilo kakvo smanjivanje misije zavisiće od stanja na terenu. To za sada nije u agendi. Pratimo situaciju, a sada je ona takva da je prisustvo NATO potrebno, rekao je Stoltenberg za Blic.

Iako je jedan NATO zvanički u Bruxellesu rekao da Alijansa ne vidi prijetnju u regionu zbog koje bi bila potrebna baza, ideja o da se one naprave u Tuzli i Brčkom, kod poznavalaca prilika na Balkanu, aktuela je tema razgovora.

Održati ili potpaliti mir

I penzionisani general Vojske Srbije Sreto Malinović kaže za Blic da se ovakve ideje (prijedlog o NATO bazama u Tuzli ili Brčkom) mogu posmatrati kroz prizmu održavanja stabilnosti u regionu jer, "kao što bi mogao održavati mir, znamo da ga je mogao i potpaliti”.

Drugo, smatra, na ovo bi se moglo gledati i kroz ekonomski dobitak mjesta gdje se baze nalaze, a treća stvar je strateško raspoređivanje u skladu sa geopolitičkim uslovima.

- Predlog Američkog savjeta sam čuo, ali on je za sada prijedlog. Međutim, to ne znači da ne bi mogao da bude i prethodnica nekoj zvaničnoj odluci. Kada je riječ o Brčkom, možda se na to mjesto gleda kao lokaciju koja bi teritorijalno "prekinula" Republiku Srpsku, čime bi ona bila u nezgodnom položaju. Ali, ako neko ima namjeru da rješava problem BiH i RS, ne treba da je isključi kao jednu od ideja, priča Malinović.

Kako kaže, baza u Tuzli nije nepoznanica, smještena je na aerodromu, i zapravo je riječ o uređenom prostoru kao što je Bondsteel. Ona ima infrastrukturu, prostor za manevrisanje, uređenu pistu dugu oko 2.500 metara, ne bi morala da se gradi iz početka...

- Ne znamo koje bi snage, kao ni eventualno u Brčkom, tu bile stacionirane, koliko bi ih bilo, čime bi se bavile... Vjerovatno bi morala da se uradi standardizacija objekata i reorganizacija ali, u suštini, ova baza ne bi bila loša kao centar za mnoge stvari u regionu, smatra Malinović, uz opasku da ne vjeruje u izmještanje Bondsteela u nekom dužem vremenskom periodu.

Kosovo nije idealno mesto

Međutim, nešto drugačije mišljenje ima američki ekspert za Balkan Daniel Serwer, koji kaže da Bondsteel nije idealan za stalno vojno prisustvo SAD-a.

- Bio bih spreman da razmotrim stalno američko vojno prisustvo u Jugoistočnoj Evropi, ali ne mogu da se složim da je Kamp Bondsteel idealan za tu svrhu, rekao je on.

Kako je naveo, Bondsteelu nedostaje pista duža od tri kilometra koliko je neophodna za ozbiljnu američku bazu, a izgradnja takve bi bila teška s obzirom na topografiju.

Mane Bondsteela

- Za takvom bazom nema ni potrebe s obzirom da već postoji baza NATO u italijanskom Avianu koja nije mnogo daleko od Bondsteela. Važnije je da američka baza bilo gdje u svijetu služi interesima SAD-a koje su snažno fokusirane na Bliski istok i Sjevernu Afriku. Imamo baze mnogo bliže tim lokacijama od Bondsteela, rekao je Serwer.

On je naveo i da Pentagon već dugo želi da zatvori Bondsteel jer ne služi američkim interesima, ali istakao i da "ne možemo ni da pretpostavimo da ćemo uvijek biti dobrodošli na Kosovu".

- Mladi kosovski Albanci ne razumiju zašto Kosovo nema svoju vojsku, i na NATO počinju da gledaju kao na prepreku da se dođe do toga, a Bondsteel naročito igra ulogu u tom kontekstu, naveo je on.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH