Portret gubitnika: Ko je Dragan Čović?

11 Lis 2018
67 times

Dragan Čović rođen je 1956. godine u Mostaru, gdje je završio Strojarski fakultet. Naravno, bio je član Saveza komunista, a naročito je zabavan detalj da se prije devedesetih godina prošlog stoljeća znao potpisivati ćirilicom. Kao i mnogi drugi HDZ-ovci u Hrvatskoj i BiH, nekad tijekom 1990. godine se probudio - poput žohara iz Kafkinog Preobražaja - kao veliki Hrvat i katolik te od žestokog komunista postao žestoki nacionalist.

U HDZ-u BiH je na početku bio pripadnik drugog ili trećeg ešalona stranke, a mnogi su bili podozrivi i prema njegovom komunističkom stažu. No Čović je uvijek bio snalažljiv čovjek te se nakon što je počeo rat u BiH, izvrsno uklopio u strukture Herceg-Bosne, u međuvremenu u Haagu presuđene kao udruženi zločinački pothvat.

Tijekom rata organizira robovski rad Bošnjaka

Čović je tijekom rata vodio važnu mostarsku tvrtku Soko, a iz te faze njegove karijere ostao je zapamćen dokument, tj. ''Zamolnica'', u kojoj Čović traži da mu se na prinudni rad pošalje ''deset zarobljenika'' iz logora HVO-a u kojima su držani Bošnjaci. Čoviću je odobren zahtjev, a on nikada nije demantirao da je potpisao tu zloglasnu zamolnicu, nego je tek rekao da ''nitko tko je tijekom rata boravio u Sokolu ne može reći da je bio zlostavljan''.

Oni koji su za Soko pod Čovićevim vodstvom radili kao robovi, ipak se ne slažu s tim te je više medija objavilo njihova svjedočenja u kojima opisuju da su im pijani vojnici HVO-a prijetili ubojstvom. Istina, ropski rad u tvrtki Soko bio je bolja opcija od svakodnevnih premlaćivanja, mučenja i ubijanja u logoru HVO-a Heliodrom, no teško da zbog toga Čovića treba slaviti.

Muljažom na unutarstranačkim izborima izazvao raskol u HDZ-u BiH 2005. godine

Nakon rata je krenuo njegov nezaustavljiv uspon u hijerarhiji HDZ-a BiH, a s vremenom je postao i predsjednik stranke. Doduše, HDZ BiH je vodio tako da ga je na stranačkim izborima 2005. frakcija predvođena Božom Ljubićem - koji je sada HDZ-ov zastupnik u hrvatskom saboru iz ''dijaspore'', odnosno BiH - optužila da je izbore pokrao. Ljubić je tada s pristalicama napustio HDZ i osnovao HDZ 1990, a baš taj je raskol godinu dana kasnije na izborima otvorio put prvoj pobjedi Željka Komšića u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Dakle, može se reći da je Čovićeva sumnjiva pobjeda na unutarstranačkim izborima u HDZ-u BiH jedan od temelja na kojima je politički izrastao Komšić.

U svakom slučaju, Čović je stavio HDZ BiH pod svoju kontrolu 2005. godine i od tada drma tom strankom. U 13 godina njegovog vođenja, HDZ BiH je kadrovski osiromašen jer se Čović okružio nizom klimoglavaca koji ga nisu sposobni ugroziti na poziciji predsjednika stranke.

Od 1998. na raznim visokim funkcijama u BiH

Nakon rata je Čović, inače još od 1998., zauzimao i niz istaknutih političkih dužnosti u institucijama Federacije BiH i na državnom nivou: ministar financija, potpredsjednik vlade, član predsjedništva. Iz toga se vuku razni repovi i afere, a bio je i optužen za niz kriminalnih djela. Svaki put se izvukao na suđenju, a jednom jer je dokazna dokumentacija misteriozno nestala u transportu između dvije zgrade suda u Sarajevu.

Čović je poznat i po tome da je zbog izgradnje velebne vile u predgrađu Mostara, koja podsjeća na hacijendu nekog šefa južnoameričkog narkokartela, navodno dao skrenuti tok rijeke Radobolje. Ipak, postoje i oni koji tvrde da je to spin.

Obitelj Čović je vlasnik nekoliko nekretnina

Obitelj Čović je nakon rata postala vlasnik raznih luksuznih nekretnina, uz službeno objašnjenje da sve to mogu zahvaliti bogatom puncu, ocu Čovićeve supruge Bernardice. Bivši ambiciozni komunist proteklih se godina rado pojavljuje i u prvim redovima ustaškog derneka na Bleiburgu, a nije propustio ni igranje hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji.

Kampanju za ove izbore u BiH Čović je vodio uz snažnu podršku službenog Zagreba, predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Andreja Plenkovića, koji je čak u zadnjim danima kampanje došao u Mostar i tako osobno podržao Čovićev reizbor u Predsjedništvo BiH.

Slogan za ovu kampanju preuzeo od njemačke ekstremne desnice

Čović je, pak, pričao o zajedništvu kao nekom velebnom konceptu, pojmu koji je preuzeo od Kolinde, dok je slogan “Narod i domovina” - svjesno ili ne - preuzeo od njemačke ekstremno desne i populističke stranke Alternativa za Njemačku (AfD). Osim tih domoljubnih floskula, nije ništa konkretno ponudio hrvatskom glasačkom tijelu u BiH, ponajmanje politiku koja bi adresirala njihovo masovno iseljavanje i život u ekonomskoj i kulturnoj bijedi, prenosi HINA.

Sebe je Čović osigurao i materijalno i društveno - u međuvremenu je zahvaljujući milosti rektora zagrebačkog sveučilišta Damira Borasa dobio počasni doktorat i okitio se titulom akademika. Iako su bosanskohercegovački Hrvati, čijim se liderom Čović smatra, u dosad najgorem položaju u BiH nakon rata, on ne pokazuje znakove da namjerava podnijeti ostavku i dati priliku nekim novim ljudima da pokušaju ostvariti sve ono što Čović nije uspio.

Rate this item
(0 votes)

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH