O stanju u BiH i eventualnim sankcijama političkim liderima u ovoj zemlji, prvenstveno Miloradu Dodiku (SNSD), ministri spoljnih poslova Evropske unije, raspravljali su u paketu sa krizom u Ukrajini. Prije njene eskalacije protekle noći, ruskim priznanjem nezavisnosti dvije samoproglašene republike, postojale su naznake da bi EU mogla da ostane fokusirana na krizu BiH. Nakon ovog događaja, dio analitičara vjeruje da ne samo da će BiH sada ostati po strani, kada je riječ o krizi u zemlji, već bi se kriza mogla produbiti, s obzirom da je zapad svu svoju diplomatiju usmjerio na Rusiju.
Sankcije na čekanju
Ipak EU ima spremne političke sankcije, ali se one za sada neće koristiti, potvrdio je to visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost EU, Žozep Borelj.
„Ministri izražavaju punu podršku visokom predstavniku i specijalnom predstavniku EU, u naporima da olakšaju posredovanja, kao i posebni predstavnik SAD, koji pokušavaju da sprovedu izbornu reformu i amandmane na Ustav, koji bi mogli popraviti funkcionisanje države”, rekao je Borelj, upozorivši da su svi scenariji na stolu ali da su sankcije posljednja opcija.
„Spremni smo na sve mjere i instrumente koje situacija zatraži. To uključuje finansijske i restriktivne mjere. Ali te su mjere posljednje. Nadamo se dogovoru između strana kako bi se mogli održati izbori“, naglasio je Borelj.
A zbog izbora i izmjena Izbornog zakona BiH, pored Mađarske, koja je najavila da će biti protiv sankcija Dodiku, podrške nije bilo ni od Hrvatske, koja i dalja zastupa stav da bi eventualne sankcije mogle samo da radikalizuju situaciju u BiH i ugroze napredak u pregovorima oko Izbornog zakona. Čelni ljudi Hrvatske u nekoliko navrata su naglasili da sa postojećim Izbornim zakonam, Hrvati u BiH ne žele učestvovati na izborima.
Dodik: „Pogrešna politika Njemačke“
S druge strane, službena Banjaluka se obrušila na njemačku šeficu diplomatije Analenu Berbok, koja već neko vrijeme zagovara uvođenje sankcija Miloradu Dodiku, zbog pokušaja secesije Republike Srpske, kao i da takva destruktivna politika ne može proći bez posljedica.
„Mislimo da je ministarka inostranih poslova Njemačke ostrašćena i potpuno izvan realnog stanja stvari. I da je ona u orbiti nekih imaginacija, koje pokušava da proda čitavoj Evropi. To je ozbiljna greška takve vrste politike i takvi neartikulisani likovi su veoma opasni za globalnu politku“, rekao je Dodik, očekujući da će se sastati sa Berbok, tokom njene najavljene posjete Sarajevu.
„Mislim da iznosi laži na javnu scenu i da bez skrupula pokušava samo da nametne svoju mržnju prema Srbima, RS i nama nekim pojedincima“, kaže Dodik, vidno nezadovoljan što je tema jedne od najznačajnijih sjednica unutar EU. Pored toga Dodik kaže, da ukoliko dođe do sankcija, RS će kroz odlučivanja na državnom nivou, blokirati sve razvojne projekte u Federaciji BiH.
Uzdržana od sankcija bila je i Slovenija, čiji su politički predstavnici ranije naglašavali značaj dijaloga, umjesto sankcija.
„Vodila se uopštena rasprava, bez konkretnih odluka, na osnovu “diskašn pejpera” o BiH. Što se tiče slovenačkog stava, više puta sam isticao potrebu deeskalacije retorike, odnosno rasprave, koja omogućava saglasnost svih nacionalnih zajednica u BiH. Taj stav sam ponovio i danas u okviru svog izlaganja”, rekao je Anže Logar, ministar spoljnih poslova Slovenije.
Blokada novca za RS
Pored Njemačke, nezadovoljstvo retorikom i potezima Milorada Dodika, ne krije ni Austrija. Ministar za evropske i međunarodne poslove Austrije, Aleksander Šalenberg, kaže da će posljedica sigurno biti, ukoliko se nastavi ovim putem.
„O povlačenju iz pravnih institucija, iz vojske i bezbjednosnih snaga nema se šta raspravljati. To ne može. Oprostite što sam ovako direktan i otvoren, ali za nas u Austriji ovo je vrlo važna tema. Dobro ćemo razmisliti o reakcijama. Već zadržavamo značajnu sumu sredstava i nastavićemo to činiti. Ako Republika Srpska ne pokaže zanimanje da očuva integritet zemlje, onda će definitivno osjetiti posljedice”, kaže austrijski šef diplomatije.
Pored upozorenja iz EU o rastućoj nacionalističkoj retorici i separatističkim težnjama, od evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija, stigla je konkretna reakcija. Evropska komisija će usloviti isplatu novca Bosni i Hercegovini za važne projekte. A taj uslov se odnosi na povratak zvaničnika Republike Srpske u državne institucije.
„Evropska komisija primila je zahtjeve za podršku Evropske unije za projekt koridora 5C, uključujući i dva projekta koji se nalaze na teritoriji Republike Srpske. Sporazumi za ova dva projekta iznose 600 miliona evra, ali će se taj novac isplatiti tek nakon što državne institucije profunkcionišu“, naveo je Varhelji, nakon sastanka ministra spoljnih poslova, na svom tviter profilu.
Dragan Maksimovic / DW