Krimski most koji povezuje Rusiju sa anektiranim ukrajinskim poluostrvom u subotu je bio na meti napada i teško je oštećen. Iako se dvije strane međusobno optužuju, poznavaoci prilika kažu da je napad kamionom-bombom „skoro sigurno“ djelo Kijeva.
Prema ruskim istražiteljima, u napadu su poginule tri osobe od kojih su se dvije nalazile u automobilu pored kamiona-bombe.
List Ruska gazeta piše o više stotina kilograma TNT-a koje su korišćene u napadu. Prema pisanju više ruskih medija, može se zaključiti da je direktiva iz Kremlja da se ne govori o „uništenju“ već o „oštećenju“ mosta. Uprkos teškim oštećenjima koja se vide na snimcima, saobraćaj je kasnije u subotu nastavljen jednom trakom.
Ukrajinski zvaničnici nisu preuzeli odgovornost, ali su u posljednje vreme često aludirali na mogućnost da se napadne most koji iz oblasti Krasnodara vodi preko Kerčkog moreuza koji povezuje Azovsko i Crno more. Ukrajinski onlajn-list Pravda objavio je da iza napada stoji ukrajinska tajna služba SBU, što u toj službi nisu htjeli komentirati.
Most od velike važnosti
Impozantni most od 19 kilometara sagrađen je nakon ruske aneksije Krima za 3,6 milijardi dolara. U pitanju je najduži most u Evropi. Još u vrijeme gradnje Kijev je optuživao Rusiju zbog uništavanja životne sredine i toga što je gradnja ometala saobraćanje većih brodova ka Azovskom moru gde se nalazi bitna ukrajinska luka Marijupolj.
Most je ključna linija snabdijevanja ruskih trupa u južnom ukrajinskom regionu oko Hersona, oblasti koju je nedavno Kremlj proglasio pripojenom Rusiji, baš kao i oblast Zaporožja. Strateški, most tako obezbjeđuje vezu Rusije sa Krimom i te dvije oblasti, osiguravajući time kopneni koridor od Hersona na Zapadu do Donbasa na istoku. Oblast Donjecka i Luganska, gdje se također vode žestoke borbe, od 2014. nijednom nije u cijelosti pala u ruke proruskih separatista i ruske armije.
Kijev „nadmudrio“ Moskvu
Udar na Krimski most je „skoro sigurno“ izvela Ukrajina, rekao je za DW Majk Martin, vojni stručnjak sa Kraljevskog koledžu u Londonu. Prema njemu, uništenje mosta imalo bi i strateški i simbolički značaj za Ukrajinu. Kako je istakao, Rusija ima samo dvije željezničke veze sa Krimom i Hersonom, a šinski saobraćaj igra ogromnu ulogu u snabdijevanju. „Jedna od te dve veze je na mostu koji je sada uništen“, kaže Martin. „Ukrajinci očito sijeku ruske snage od pravca snabdijevanja.”
Ovaj stručnjak podsjeća da se ruska vojska i predsednik Vladimir Putin čak i kod kuće suočavaju sa kritikama jer rat u Ukrajini ne ide u pravcu koji su predvidjeli. „U poslednja tri-četiri meseca vidimo da Ukrajinci stalno nadmudruju Ruse, i to je bilo tako i ovog puta“, naveo je Martin.
Simbolički značaj sabotaže bio bi u tome što zvanični Kijev već neko vreme ponavlja da je ratni cilj povratak svih ukrajinskih teritorija – uključujući Krim.
Njemački list Velt piše da je napad na most za Putina „pogodak u Ahilovu petu koji bi mogao voditi kolapsu ruskog fronta na jugu“.
Likovanje iz Kijeva
Šef ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Oleksij Danilov na Tviteru je objavio video mosta u plamenu, podvučenog muzikom u izvedbi Merlin Monro koja peva „Srećan rođendan, gospodine predsedniče“. Eksplozija se dogodila dan poslije Putinovog sedamdesetog rođendana.
Ukrajinska pošta je navela da će odštampati poštansku marku da ovjekovječi eksploziju. Savjetnik predsjednika Mihajlo Podoljak je napisao da je „ovo samo početak”. „Sve ilegalno mora biti uništeno, sve što je ukradeno mora biti vraćeno Ukrajini“, dodao je on.
Kasnije tokom subote se pak Podoljak opet oglasio na Tviteru, sugerišući da su saboteri došli iz Rusije. „Zar nije očigledno ko je izazvao eksploziju? Kamion je došao odatle, tamo treba tražiti“, napisao je on, misleći na Rusku Federaciju.
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova navela je da reakcije kijevskih zvaničnika na napad pokazuju „terorističku prirodu“ ukrajinskih vlasti.
DW