Elon Musk već jest jedan od najbogatijih ljudi svijeta, ali mu očito nije dovoljno što je vlasnik čitavog niza tehnoloških koncerna kao što su Tesla, platforma X ili svemirska kompanija SpaceX. On sve više hoće i diktirati politiku, ne samo Sjedinjenih Američkih Država.
Kod predsjedničkih izbora, on više nego otvoreno podržava Donalda Trumpa. To ne mora biti sporno, ali već i sam Trump najavljuje „važnu ulogu” koju će milijarder imati u njegovoj vladi ako opet dođe u Bijelu kuću. A pritom se Musk ne bavi samo politikom SAD – upravo je neviđeno u kojoj mjeri se on i njegove tvrtke miješaju u politiku drugih zemalja, od Brazila pa do Njemačke.
Kad milijarderi pišu politiku
Nije novost da su novac i oni koji ga imaju određivali mnogo toga u zbivanjima 20. stoljeća, ali to se sve u pravilu zbivalo daleko od očiju javnosti. Kod Muska je došlo novo razdoblje: on pokazuje kako takve, privatne tehnološke tvrtke utječu na odluke kakve su se mogle očekivati samo od tradicionalnih i koliko-toliko demokratski izabranih nacionalnih vlada.
Marietje Schaake sa sveučilišta Stanford i bivša suradnica Evropskog parlamenta je i autorica knjige „The Tech Coup: How to Save Democracy from Silicon Valley” (Tehnološki udar: Kako spasiti demokraciju od Silikonske doline). Ona je uvjerena kako je Musk izrazita ličnost u tom „udaru”: „Tehnologije s kojima barata Musk su izuzetno kritične. A tvrtke koje mu pripadaju su nevjerojatno utjecajne i smještene su na kritičnim pozicijama kad je riječ o pristupu informacijama i geopolitici. Musk ne vodi te tvrtke samo kako bi povećao njihov uspjeh, nego ih koristi kao alat za vlastite interese.”
„Mala usluga” i Putinu?
Rođen u Južnoafričkoj Republici, Musk je od sredine devedesetih stvorio čitav niz uspješnih tvrtki i nagomilao imutak koji se procjenjuje na 243 milijarde dolara. On neosporno ima talent svoje tvrtke pretvoriti u vodeće u svijetu, a to mu onda omogućuje i nadzor nad važnim digitalnim infrastrukturama –što on bez razmišljanja pretvara u politički utjecaj.
Tako i američka državna agencija za istraživanje svemira, NASA surađuje s Muskovim SpaceX, koji pak svojim ogrankom Starlink omogućuje satelitsku komunikaciju civilnim, ali i vojnim jedinicama, od Ukrajine pa do Pojasa Gaze.
Jedino ostaje donekle tajna, dokle seže njegov utjecaj: list Wall Street Journal piše kako Musk, mada Ukrajini stavlja na raspolaganje Starlink, još od kraja 2022. ima dobre veze i s ruskim predsjednikom Putinom. Američki list tvrdi kako ga je osobno vladar Kremlja molio „malu uslugu”: da Starlink ne bude dostupan i Tajvanu kako bi pak Putin učinio uslugu svom „dobrom prijatelju”, kineskom predsjedniku Xi Jinpingu.
Musk i Starlink se nisu očitovale o tim tvrdnjama Wall Street Journala, ali kad je riječ o socijalnoj mreži X, bivšem Twitteru, takve izjave nisu ni potrebne. Musk tamo i na vlastitoj stranici najotvorenije podržava ne samo Trumpa, nego i sve tvrdnje o navodnoj „golemoj šteti” koja bi nastala pobjedom Demokrata i širenjem njihovih liberalnih ideja.
Krši zakone – i baš ga briga
Zakoni i propisi su za Muska također tek donekle važni: američki ured za nadzor vrijednosnih papira je samo teškom mukom „progutao” odluku Muska da dio imovine svoje tvrtke jednostavno prebaci u vlastiti džep, a još je veći problem njegova novčana podrška Donaldu Trumpu i Republikancima na ovim izborima.
Nije sporno što je Trumpu od jula do oktobra uplatio gotovo 119 milijuna dolara, ali je problem akcija koju je poveo u takozvanim swing-states gdje nije izvjesno, hoće li najviše glasova odnijeti Republikanci ili Demokrati. Musk svaki dan nudi čak milijun dolara slučajno izabranom biraču Trumpa. Novac za glas na izboru je težak prekršaj čak i u SAD, tako da se naizgled taj novac ne dijeli za odluku na izboru, nego za potpis na peticiji podrške Trumpu. No za američko ministarstvo pravosuđa je veoma upitno, krši li se i tako zakon.
Kakva je računica Muska?
Što Musk očekuje od američkog predsjednika, ako to bude Donald Trump? Schaake je uvjerena: „Možemo si lako zamisliti kako od Trumpa očekuje određene vanjskopolitičke ustupke za njegove tvrtke.”
Kako bi to moglo izgledati, nedavno smo čuli i od Trumpovog kandidata za potpredsjednika, Vancea: on je izjavio kako bi SAD „mogle razmisliti” o njihovoj podršci NATO-u, a to bi se lako moglo dogoditi ako Evropska unija objavi strože propise protiv socijalnih mreža kao što je Muskov X. U EU je taj postupak već u toku, i to bi za Muska moglo značiti ozbiljnu globu. Sad je jasno i koju bi cijenu Evropljani u tom slučaju platili.
Za Schaake je to samo jedan od čitavog niza dokaza kako je privatni posjed nad kritičnim digitalnim elementima infrastrukture ozbiljna opasnost za demokraciju. A pogotovo ako je vlasnik Elon Musk: „Musk je neuračunljiv. Njegova pozicija se može promijeniti preko noći. A kad netko tko nadzire važne proizvode i infrastrukturu promijeni svoje mišljenje, to ima ozbiljne posljedice.”