Dodikov povlašteni biznismen, Fočak Gordan Pavlović Goci, gotovo potpuno je deindustrijalizovao Bosnu i Hercegovinu. Analiza njegovog poslovanja, kojim je ugasio na hiljade radnih mjesta, otkriva duboke kontroverze i političke veze, koje prate rast njegove poslovne imperije.
Pavlovićev poslovni model se već godinama oslanja na preuzimanje strateških državnih resursa uz pomoć blagonaklone vlasti. Sumnjivi otkupi potraživanja, te guranje kompanija u stečaj radi lakšeg preuzimanja i otpuštanja radnika su okončani nauštrb javnog interesa i državne ekonomije.
Rekordna prošlogodišnja dobit njegovih kompanija Pavgord i Alumina, od 56 miliona KM, neodvojiva je od njegovih političkih veza i uništavanja privrede.
Deindustrijalizacija BiH
Njega niko ne pita ni za porijeklo imovine, ni za prvi milion, ističe za „Avaz“ ekonomska analitičarka Svetlana Cenić. Ona smatra da su porijeklo Pavlovićevog novca i katastrofalne posljedice njegovog poslovanja po industriju BiH ključna pitanja koja Pavloviću ne postavljaju ni izvršna ni sudska vlast.
– Čije su pare to uopšte, kojima on preuzima sve? Ja ne vjerujem u slučajnost. Nema šanse da je sve ovo mogao bez pomoći Vlade, kako one u RS tako i one u FBiH, koja je dozvolila da preuzme i Željezaru u Zenici – ističe ona.
Cenić: Nije mogao bez podrške Vlade. Ustupljena fotografija
Od Rudnika „Miljevina“, preko Alumine i Koksare u Lukavcu, pa preko Rudnika „Ljubija“ do Željezare u Zenici, uspio je sve preuzeti za ko zna čije pare, i uz jako dobre veze i pomoć Dodika i Nikšića (Nermin Nikšić), navodi Cenić.
Prvi milioni
Pavlovićeva firma Pavgord je od lokalne transportne firme s nekoliko kamiona izrasla u holding, koji je preuzeo i ugasio vitalne dijelove metalurškog sektora Bosne i Hercegovine. Vlada RS mu je gotovo besplatno prepustila Rudnik „Miljevina“, ocijenivši ga neperspektivnim. Ipak, jedan od ključnih momenata Pavlovićevog uspona je bio preuzimanje industrijskog giganta Alumine iz Zvornika.
Alumina je postala paradigma takozvanog “stečajnog kanibalizma”, u kojem se kroz komplikovane pravne manevre privatni dugovi pretvaraju u vlasničke udjele. Slučaj je godinama bio predmet niza sudskih sporova i političkog lobiranja Milorada Dodika.
Ovakva akumulacija kapitala je stvorila opasan monopol, u kojem nepoznat centar moći može ucjenjivati cijeli lanac snabdijevanja i desetine hiljada radnih mjesta, ističu analitičari. Upozoravaju da je Pavlovićevo carstvo izgrađeno na ruševinama giganata, gurnutih u stečaj radi lakše privatizacije.
Pravosudni imunitet
Veze Pavlovića s aktuelnom vlašću omogućavaju mu i svojevrsni imunitet pred pravosudnim organima. Dok njegove firme bilježe milionske profite, industrija se gasi, a društvo je osiromašeno. Ovakav model “ortačkog kapitalizma” obeshrabruje i strane investitore, koji ne žele učestvovati u sistemu gdje pravila određuje nekolicina biznismena. Javnost ima pravo da zna sve detalje o tome kako je Pavlović postao vlasnik potraživanja koja su mu omogućila ovakvu dominaciju na tržištu. Bez radikalne akcije pravosuđa, primjeri poput Pavgorda će se samo umnožavati na štetu ekonomije BiH.
Piše: Ermin Zatega / Dnevni Avaz