Godinama se Finska suprotstavljala trendu širenja NATO-a koji je zahvatio postsovjetsko evropsko kopno. Stare navike, poput neutralnosti, teško umiru.
Dok je NATO prolazio kroz osam krugova proširenja, Finska je postajala sve jača. Sa svježim sjećanjima javnosti na sovjetsku invaziju tokom Drugog svjetskog rata, kada su Finci izgubili desetinu svog teritorija, ali su izbjegli okupaciju, Finska se suprotstavila posthladnoratovskom trendu u Europi koji je uključivao oduzimanje vojne imovine tokom 1990-ih.
Ipak, Finska se prošle sedmice pridružila NATO-u, već troši dva posto svog BDP-a na obranu te je navikla na oružje koje koristi i ostatak NATO-a. Finska će tako do 2025. staviti na raspolaganje borbene avione F-35, koji će zamijeniti američke F/A-18 Hornete. Također je jedna od samo nekoliko zemalja koje ispaljuju takozvane JASSM rakete, koje omogućuju finskim borbenim avionima da probijaju oklop po cijeni od oko milion dolara.
I dok finska vojska broji samo 23 hiljade vojnika, što je, primjera radi, manje od policijskih snaga u New Yorku, Helsinki je spreman mobilizirati do 280 hiljada vojnika u ratu, zahvaljujući modelu nacionalnog regrutiranja koji poziva muškarce starije od 18 godina da služe godinu dana u oružanim snagama. Sadašnji i bivši europski i američki zvaničnici inzistiraju na tome da to nije ‘poziv rezervi s klupe‘.
“Mogu vrlo brzo mobilizirati vrlo profesionalnu skupinu, a ne hrpu pretilih rezervista u 50-ima”, rekao je Jim Townsend, bivši zamjenik pomoćnika ministra odbrane SAD-a za NATO i Europu.
Zapadni dio Rusije, koji dijeli granicu od otprilike 1200 kilometara s Finskom, odjednom izgleda mnogo manje prijeteće nakon više od godinu dana duge ruske invazije na Ukrajinu. Finski zvaničnici i dalje računaju na to da će Turska ublažiti svoje protivljenje švedskoj kandidaturi za NATO, ali Helsinki je već najavio planove za kupovinu izraelskog vojnog sistema protivzračne odbrane srednjeg dometa te je rasporedio norveško-američki napredni raketni sistem, isti onakav kakav brani Washington od zračnih napada.
Međutim, NATO je već zašao u tu regiju i prije ulaska Finske u savez – s Norveškom koja je bliža ruskom lučkom gradu Murmansku nego Finska, s gradom Narvom u Estoniji koji je bliži Sankt Peterburgu te s močvarama, šumama i vodama koje čine dobru zaustavnu barijeru između NATO-ovih i ruskih linija. Ulazak 31. zemlje članice prisilit će savez da ažurira svoju zapovjednu strukturu te poradi na svojim sjevernijim odbrambenim planovima, ali finski zvaničnici to također vide i kao priliku za odvraćanje Rusije od Sjevernog i Baltičkog mora.
Finska vojska bit će podvrgnuta testovima prema NATO standardima gotovo odmah po ulasku. Iako je ta zemlja već učestvovala u vježbama niže razine s NATO-ovim trupama, multinacionalna vježba Defender 23, koja ovog mjeseca počinje u Europi, uključivat će i finske trupe koje će učestvovati rame uz rame s 9000 američkih snaga, što je prva operacija velikih razmjera koju ta nordijska zemlja provodi s NATO savezom.
Finski piloti izvest će prelete Sjevernog mora u F/A-18 Hornetima tokom vježbe koja obuhvaća 10 zemalja, rekao je zapovjednik njemačkih zračnih snaga, general pukovnik Ingo Gerhartz, na pres-konferenciji u njemačkoj ambasadi u Washingtonu. Skicirao je scenarij koji prikazuje kako bi savez odgovorio na pozivanje NATO-ove klauzule o samoodbrani iz Članka 5 na europskom kopnu.
Iz perspektive zračnih snaga, američki vojni zvaničnici već razmatraju opcije za integraciju finskih sposobnosti prikupljanja obavještajnih podataka u NATO, kao i proširenje sposobnosti saveza da djeluje u hladnim uvjetima. A Finska je zadržala način razmišljanja o “zimskome ratu” koji proizlazi iz sovjetske invazije 1939. godine.