Otkriveni novi simptomi stelt omikrona

0

 

​Baš kao i kod omikrona, bol u grlu, glavobolja, suzne oči, znojenje, bolovi u mišićima, pa i nekim slučajevima vrtoglavica, mogu ukazivati da ste zaraženi podvarijantom “stelt”.

Za dvije godine kovid-19 mutirao je nekoliko puta, dok su prvi simptomi bili uglavnom slični u svim varijantama.

Ipak, ono što znamo je, da je stepen zaražavanja uvijek bio veći od prethodnog soja, a razlika se oslikavala i u kliničkim slikama.

Omikron je najzarazniji soj do sada, a od podvarijante “stelt” očekuje se da je makar za nijansu zarazniji od svog prvobitnog oblika.

Epidemiolog i član Kriznog štaba Srbije prof. dr Branislav Tiodorović objašnjava za Blic kada i zašto se javljaju vrtoglavice kod stelt omikrona, i da je u suštini razlog taj da onaj ko već ima problem sa vrtoglavicom, ona će se možda javiti kao simptom.

“Pojedinačno se javljaju vrtoglavice, svako individualno reaguje. Onaj ko ima problem sa vrtoglavicama, može imati kada se inficira, dalje, kao što će oni koji imaju problem sa zglobovima i mišićima, imati takve probleme dok su inficirani. Dakle, to nije neka opšta karakteristika jer su simptome uglavnom isti kao kod običnog omikrona.

Ono što mi primjećujemo kod omikrona da imamo kontradiktorne informacije, i potrebno je vrijeme kako bismo znali precizno i klasifikovali sve i kako ide. Šta mi sada imamo? Imamo veliki broj pozitivnih, a s druge strane imamo hospitalizaciju koja i dalje sporo raste”, objašnjava profesor Tiodorović, koji ističe da ne postoje neke bitne razlike između stelta i običnog omikrona.

Kod većine sa druge strane, dominiraju lakše kliničke slike, od kojih se izuzimaju teški hronični bolesnici koji već imaju problem pridruženih bolesti.

“Dakle, dominiraju lakše kliničke slike, mnogi to prebole na nogama, ili čak prođe s nekom lakšom kliničkom slikom u kućnim uslovima. Kod hroničnih bolesnika se to može iskomplikovati, što vidimo sa brojem umrlih na dnevnom nivou. Šta sada zaključujemo? Pa opet moramo voditi računa o ljudima koji imaju hronična oboljenja, kod kojih se može lako iskomplikovati bolest, a o tome i mladi moraju da razmišljaju kako ih ne bismo zarazili”, priča profesor Tiodorović.

Još uvijek nemamo jasnu studiju o steltu

“Kratko je vrijeme da se može zaključivati bilo šta posebno, ali ipak možda možemo reći da sa ovim sojevima ulazimo u neku završnicu. Vremenom će to postati endemska pojava, što ne znači da neće biti opasan za neke ljude. Svi koji imaju pad imuniteta, iz bilo kog razloga, da li je to hronična bolest, teška bolest, karcionom, kardiovaskularno oboljenje, dijabetičari, svi moraju biti na oprezu i njima se mora posvetiti pažnja”, kaže Tiodorović.

Nikakva nova pravila se ne mogu uvesti sada, niti su ona potrebna, jednostavno odvija se prirodni proces, a naše je da budemo oprezni, disciplinovani i da pristupimo vakcinaciji.

“Sada je teško prognozirati da li će se završiti do juna meseca ili do kraja godine, ali ja kažem da mjere moraju ostati na snazi. Svi pričaju kako skandinavske zemlje ukidaju mjere, pa da, ali oni imaju 85, 90 odsto obuhvata vakcinacije, jer vakcina svakako šiti, a ishod zavisi od stanja organizma i imunog odgovora”, zaključuje profesor Tiodorović.

Testovi mogu biti i lažno negativni

Virusolog Tanja Jovanović objasnila je za RTS da je primjećeno da ima nešto više lažno negativnih antigenskih testova u slučaju nove, stelt podvarijante omikron soja.

Profesor Tiodorović, pak, objašnjava zašto je to tako.

“Testovi koji su se koristili do sada nisu se posebno prilagođavali, jer ipak tu imamo osnovne karakteristike virusa, bez obzira sojeve osnova je bila ista. Sve se prati, mijenja, inovira, pa vjerujem da će i testovi vremenom biti drugačiji i prilagođeni”, zaključuje profesor Tiodorović.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here