“Poslije ovakvih formulacija ja mislim da će on (Aljoša Čampara o.p.) teško ostati u SDA”, rekao je u ponedjeljak, 14. septembra, Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), nakon sjednice Kolegija stranke u Sarajevu.
Zbog nezadovoljstva načinom na koje se vodi stranka, Aljoša Čampara, visokopozicionirani član SDA, poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo i ministar unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) podnio je u nedjelju 13. septembra ostavku u Predsjedništvu SDA.
Prvi čovjek SDA Bakir Izetbegović rekao je novinarima kako će o Čamparinoj ostavci razgovarati Glavni odbor SDA, te da je on sa njim prije njegove odluke obavio razgovore.
“Ostavku će prihvatiti Glavni odbor stranke, jer ga je on imenovao, ostalo šta će se dešavati sa gospodinom Čamparom ne znam, ne mogu da predvidim. SDA mu je dala šansu, priliku, podršku, kako će on da uzvrati, vidjećemo, time će se dalje baviti Kantonalni odbor SDA”, kazao je Izetbegović.
Dan, nakon ostavke na funkcije u SDA, Čampara nije bio dostupan za medije, a u pismu upućenom Centrali SDA napisao je da ta stranka ‘nije više što je bila’.
“Došlo je do odstupanja od proklamovanih kongresnih ciljeva, do evidentog pada vrijednosnih kriterija u kadrovskoj politici i prešutnog pristajanja na devijantne pojave, procese i ponašanja pojedinih predstavnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti”, naveo je on u pismu.
Upozorava na, kako piše, “ignorirajući odnos centralnih organa SDA prema unutarstranačkim izbornim rezultatima koju su suprotni Statutu i izbornim pravilima”.
Čampara navodi i da je sa pozicije člana Predsjedništva SDA pokušavao da ispravlja devijacije unutar stranke, podsjećajući na aferu “Asim”, koja je u februaru ove godine potresla ovu stranku.
“Ovu ostavku dajem, pored spomenutog, i zbog činjenice da se unutar SDA već izvijesno vrijeme dešava jedan atrofirajući proces prema kojem se podobnost i poltronstvo protežiraju nad strukom, ličnim dignitetom, slobodom mišljenja i govora, uz neizostavno sataniziranje onih koji otvoreno govore i podastiru relevantne argumente kao dokaze za evidentne nepravilnosti”, dodaje se u pismu.
Kako je naglasio ‘najveća političko-koruptivna afera’, koja je dobila ime po njenom glavnom akteru „Asim“, ni nakon šest mjeseci nije dobila svoj konačni epilog.
Afera ‘Asim’
Afera “Asim”, kako je u javnosti nazvana, ukazuje na političku korupciju, koja je objelodanjena objavom audio snimka na Facebook stranici Semira Efendića, aktuelnog načelnika sarajevske opštine Novi Grad. Efendić je bio jedan od kandidata za predsjednika Kantonalnog odbora SDA u Sarajevu na izboru održanom 26. februara.
Od tada na predmetu u aferi “Asim” aktivno radi Tužilaštvo Kantona Sarajevo i kako je rečeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) još uvijek se prikupljaju ‘određeni materijali’.
Na tajnom snimku glavni akteri su Asim Sarajlić, predsjednik Kadrovske komisije i potpredsjednik SDA, i još trojica učesnika, među kojima je poslanik SDA u Skupštini KS Sabahudin Delalić.
Kako se čuje na snimku oni su u zamjenu za glasove Efendićevog protukandidata Fikreta Prevljaka, koji je i izabran za predsjednika Kantonalnog odbora (KO SDA), nudili posao supruzi jednom od delegata u državnoj službi, pozivajući se na “dobre veze” sa budućim ministrima u Vladi KS.
Čampara ističe da je još ‘poraznija činjenica’ da su akteri ove afere, ‘suprotno razumu i pravu’, nagrađeni određenim imenovanjima i pozicijama.
“A oni koji su, kao izraz društvene i stranačke odgovornosti, prijavili aferu u nastojanju da se locira i u skladu sa procedurom odstrani maligni dio stranačkog organizma, predstavljani kao disedenti i protivnici unutarstranačkih interesa”, naveo je Čampara.
Asim Sarajlić, početkom marta, podnio je ostavku na mjesto potpredsjednika SDA, ali je ostao na mjestu delegata u Domu naroda Parlamenta BiH (jedan od dva doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine).
Semir Efendić, aktuelni načelnik sarajevske općine Novi Grad nije želio komentarisati ostavku svog stranačkog kolege Aljoše Čampare, uprkos činjenici da je i sam ‘žrtva’ u aferi “Asim”.
Za RSE je rekao da bi to ‘prepustio organima stranke’.
Na upit Radija Slobodna Evropa da li je razmatrana žalba Semira Efendića, Bakir Izetbegović je u ponedjeljak odgovorio:
“Donijeli smo neke odluke. Dio odluka će biti donešen naknadno nakon što pojedini članovi donesu određene preporuke. On je ugasio vlastitu karijeru, ali tamo gdje ga je narod izabrao (Parlament BiH) SDA mu neće uzeti mandate”.
Ko je sve napustio SDA?
Stranku demokratske akcije u posljednjih nekoliko godina napustili su brojni članovi, koji su nakon toga, uglavnom formirali svoje političke stranke.
Odgovornost za ‘rasipanje’ kadrova Bakir Izetbegović niječe.
“Nema moje odgovornosti”, odgovorio je Izetbegović na pitanje RSE o razlozima napuštanja užeg djela rukovodstva SDA.
“SDA je jedna jako dobra demokratska stranka, nije savršena, u kojoj može svako da govori šta hoće i da ne snosi nikakve posebne posljedice zbog toga. Biće afera, korupcije gdje god ima vlasti, dešavaće se i rješavaće se te stvari, biće odstranjeni oni koji prave probleme”, rekao je Izetbegović.
Posljednji koji je napustio SDA bio je Elmedin Dino Konaković, koji je postao jedan od ‘najglasnijih’ kritičara Stranke demokratske akcije, posebno u Kantonu Sarajevo.
No, prvi kome se nije svidio način na koji Bakir Izetbegović vodi SDA je Senad Šepić.
Šepić, sadašnji predsjednik Nezavisnog bloka, kaže za RSE da bračni par Izetbegović (Bakir, predsjednik SDA i Sebija Izetbegović, direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu op.a) imaju ‘prevelik uticaj’ u vođenju stranke u smislu da je ‘ sve podređeno isključivo njima’.
“U periodu od prije tri, četiri godine bio sam prvi čovjek koji se usprotivio takvom načinu vođenja stranke. Tad sam znao da to ide u tom pravcu, iza mene je bilo još ljudi. Sad je evo Čampara koji to na takav način uviđa i dobro je da nakon određenog vremena manje – više svi uviđaju da to više nema nikakve veze sa onom strankom koju je napravio Alija (Izetbegović op.a) i koju je vodio Sulejman Tihić. Ovo danas što radi Bakir je potpuno nešto drugo i treba biti protiv toga“, objašnjava on za RSE.
Šepić ističe da Čamparina ostavka na funkcije u SDA neće ništa suštinski promjeniti.
„Mislim da će to nekoliko dana biti, od ranije viđeni scenarij potpuno jednog demoniziranja od strane stranke, ali će se to po meni vrlo brzo smiriti. Oni će se sada okrenuti ovom drugom putu, mobliliziranju ljudi za lokalne izbore, predstaviće ovo kao još jedan od izdajnika koji napušta stranku jer želi neko bolje unutarstranačko pozicioniranje”, ocjenjuje Šepić.
Čamparina ostavka odlučuje Vladu Kantona Sarajevo
Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz smatra da se vrh SDA vjerovatno neće zabirnuti oko Čamparine ostavke niti će popravljati stanje u toj stranci, koja je, kako kaže, „ispunjena fenomenima nepotizma, korupcije, kriminala’.
No, kako kaže Kazaz, SDA će se zabrinuti zbog Čamparinog glasa u Skupštini Kantona Sarajevo (KS). Razlog je što, navodi, to može odlučiti sudbinu aktuelne Vlade KS, koju čine koalicioni partneri SDA, Demokratska fronta Željka Komšića i Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića.
“To je zapravo najjači as u rukavu koji Čampara u ovom trenutku ima i preko kojeg može ili ucjenjivati SDA ili tražiti da se njegova stajališta primjene u praksi, što je malo vjerovatno”, ističe Kazaz.
On podsjeća da nije Čampara prvi koji je iz SDA kritikovao tu stranku, ocjenjujući da je aktuelna Vlada Kantona Sarajeva, ‘najlošija od Dejtona na ovamo’.
“Vidjećemo dokle će Čampara ići. Da li će smjenjivati Vladu za koju je njegova stranka potrošila strašno puno. Vlada Kantona Sarajevo pokazala se kao ključni cilj Bakira Izetbegovića, a ne država, što je trebalo na osnovu proklamacije o tome da je SDA državotvorna stranka. Zapravo je stranka sitnih računica i stranka jednog uskog kruga političke elite oko Bakira Izetbegovića”, objašnjava Kazaz.
Afera “Asim” nije jedina koja je potresla kadrove Stranke demokratske akcije.
Protiv nekadašnjeg generalnog sekretara Stranke demokratske akcije Amira Zukića, Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu 2017. godine podignulo je optužnicu u predmetu „Bosna“.
Prema ovoj optužnici, Amir Zukić i Safet Bibić terete se da su tokom 2016. godine organizirali grupu kojoj su se pridružili Senad i Nedžad Trako, te Ramiz Karavdić.
Oni su kao članovi grupe pronalazili osobe koje su bile spremne dati novac za zaposlenje u Elektroprivredi BiH.
Nakon toga bi Amir Zukić, koristeći svoj utjecaj preko Eseda Džananovića, bivšeg direktora Elektroprivrede BiH, realizirao nezakonita zapošljavanja u ovom poduzeću. Proces se i dalje vodi na Općinskom sudu u Sarajevu.
Krajem maja ove godine američki državni sekretar Mike Pompeo (Mike Pompeo) proglasio je Amira Zukića nepoželjnim u Sjedinjenim Američkim Državama zbog koruptivnih djela.
RSE