Opće ocjene su da se Evropska unija nije najbolje snašla pred naletom krize svjetskih razmjera izazvane koronavirusom. No, pokazalo se, ipak, koliki je značaj biti dijelom ove zajednice tokom velikih kriza. O tome najbolje svjedoči primjer Hrvatska, koja je inkasirala 22 milijarde eura. Naša zemlja daleko je od ove zajednice, pa zbog toga na veliku pomoć ne može ni računati. A domaće se vlasti potpuno letargično odnose prema zadacima koji su pred Bosnom i Hercegovinom, a koji nas vode prema kandidatskom statusu.
Iako se bh. zastava još dugo neće naći na jarbolu u Briselu, nije zanemariva pomoć koju ova zajednica godinama pruža našoj zemlji, pa i u doba pandemije. No bh. politike očekuju više, a za uzvrat ne nude ništa. Iako pomoć stiže, ona je gotovo zanemariva, ali ne može se ni očekivati da bude značajnija s obzirom na to da nismo dijelom zajednice unutar koje će biti raspoređeno 1,8 biliona eura kao pomoć zemljama Unije. Godinama bh. politike ne prave značajnije korake prema zajednici evropskih zemalja.
“Kad god se pokrene pitanje reforme javne uprave – smanjenje onoga sto su oni zacrtali kao svoju prćiju i tako se ponašaju prema njoj i generalno prema javnom novcu – kada pogledate pitanje vladavine prava i činjenice da pravosuđe potpuno pod političkom kontrolom, za novac su definitivno zainteresovani. Međutim, ovo mi se čini više kao ona varijanta – oni bi samo novac, ali bez ikakvih obaveza”, kaže politički analitičar Adnan Huskić.
U jeku pandemije koronavirusa EU-om je predsjedavala Hrvatska. Iako zemlje predsjedatelji imaju samo koordinativnu ulogu, cifra koju je Hrvatska dobila pokazatelj je da su se dobro snašli. I nisu samo finansije blagodat EU-a nego i razmjena iskustava s nepoznatim virusom.
“To je Hrvatska brilijantno iskoristila, imala je uvid u sve situacije drugih zemalja. S druge strane, svi akti i svi potezi su donošeni ipak iz sjedišta iz Zagreba u ovom momentu što je Hrvatska iz tog aspekta i iskoristila. Refleksija upravo to je činjenica što se predsjedavalo u takvim okolnostima je ona cifra koja je fascinantna za hrvatske, a i za sve druge prilike”, ističe Ivan Miloloža, član Hrvatske udruge poslodavaca.
Da se može i da nije nemoguće postati dijelom EU-a svjedoči upravo Hrvatska. Jer, kako kaže naš sagovornik, porijeklom upravo iz BiH, ove dvije zemlje imale su gotovo slične startne pozicije prema EU-u. Za razliku od BiH, Hrvatska je zgrabila svoju priliku.
A u BiH sve tri politike okrenute su na različite strane. Iako su deklarativno svi za napredak ka EU-u, u praksi se ne dešava gotovo ništa. BiH tapka u mjestu godinama, čekajući pomoć uz očekivanja da sve prioritete koje EU stavlja pred nas riješi neko drugi.