Koncesiju za ovaj projekt 2012. godine dobio je ruski biznismen Rashid Sardarov, vlasnik kompanije Comsar Energy RS. Dvije godine kasnije, Sardarov i nekadašnji predsjednik entiteta RS Milorad Dodik svečano su postavili kamen temeljac za novi objekt. Međutim, Vlada entiteta RS je 2022. godine, bez dodatnih javnih pojašnjenja, isplatila ruskom investitoru 35 miliona eura kako bi ponovo preuzela pomenutu koncesiju.
Novi kamen temeljac zvanično je postavljen u julu 2023. godine, nakon čega je isplaćen avans izvođaču radova iz Turske u vrijednosti od 20 miliona eura. No, ubrzo se ispostavilo da je i ovaj milionski ugovor propao i raskinut. Glavni razlog za prekid saradnje leži u tome što je turska kompanija NGA Build od Vlade entiteta RS zvanično zatražila da se prvobitni projekt u potpunosti izmijeni.
Kako je naknadno pojašnjeno, raniji plan je predviđao da objekt izdrži samo slabije poplave, dok nove analize pokazuju da brana mora izdržati takozvanu 1.000-godišnju vodu, odnosno znatno jači nalet stihije. Pitanja o tome zašto ovaj sigurnosni propust nije uočen na vrijeme, ko snosi odgovornost za ogroman potrošeni novac i da li će izgradnja uopće biti nastavljena, ostala su bez ikakvog odgovora. Na službene upite koje je poslala medijska kuća Radio Slobodna Evropa (RSE) nisu odgovorili iz Vlade entiteta RS, kao ni iz nadležnog ministarstva i preduzeća Elektroprivreda RS, koje je zvanični nosilac ovog projekta.
Tehnički propusti i raskid ugovora
Direktor preduzeća Elektroprivreda RS Luka Petrović ranije je u javnim istupima potvrdio kako je naknadno utvrđeno da je hidroelektrana prvobitno projektirana za izdržavanje takozvane 500-godišnje vode. Iz ovog javnog preduzeća, međutim, sada naglašavaju da sigurnosni standardi zahtijevaju izgradnju koja može izdržati 1.000-godišnju vodu, što direktno utječe na stabilnost cijelog riječnog sliva.
Ovakve drastične izmjene na terenu podrazumijevaju znatno veću branu, jače prelijeve za vodu i dodatne sigurnosne sisteme, što automatski generira ogromne neplanirane finansijske izdatke. Kompanija iz Turske nije pristala na kreiranje potpuno nove dokumentacije i preuzimanje dodatnih troškova, što je dovelo do kraha saradnje. Rukovodstvo turske firme također je ignoriralo upite koje je uputio RSE o trenutnom statusu investicije i sudbini uplaćenog avansa, iako zvanični podaci pokazuju da je ukupna vrijednost ovog posla procijenjena na 98 miliona eura, uz planirani kapacitet od 36,8 megavata.
Reakcije javnosti i finansijski gubici
Ekonomski analitičari i organizacije civilnog društva upozoravaju da se radi o neshvatljivom i ozbiljnom propustu entitetskih institucija jer osnovni parametri nisu provjereni na vrijeme. Finansijska šteta nanesena budžetu mogla bi biti višemilionska zbog neodgovornog odnosa prema javnim sredstvima. Ekonomski stručnjaka Zoran Pavlović oštro je kritikovao ovaj proces i poručio: “Nevjerovatno je da se nakon tri godine otkriju problemi u projektiranju. Sve je to moralo biti jasno u trenutku kada je koncesija kupljena.”
Iz organizacije Transparency International u BiH napominju da javnost ni danas nema uvid u to ko je donosio ključne odluke i zašto ovaj propali projekt nije zaustavljen znatno ranije. Nedostatak transparentnosti budi sumnju u regularnost cijelog procesa i trošenja budžetskog novca. Predstavnik ove organizacije Srđan Traljić upozorio je na štetne posljedice ovakvog upravljanja i izjavio: “Umjesto da vlast raskine ugovor zbog neispunjavanja obaveza investitora, mi smo dovedeni pred svršen čin u kojem se ponovo gubi javni novac. Nažalost, danas na naplatu dolazi decenijsko odsustvo strateškog razmišljanja.”
Projekt energetskog postrojenja Mrsovo samo je jedan u nizu sumnjivih poslova kompanije Comsar Energy RS, koja je godinama imala status strateškog partnera za vlasti na ovom području. Izvršna vlast je u više navrata preuzimala ili restrukturirala propale obaveze ovog privatnog preduzeća kroz izrazito netransparentne procedure. Zvanični finansijski izvještaji otkrivaju da je za različite koncesije i propale ideje do sada isplaćeno više od 150 miliona eura javnog novca građana.
Ruski milijarder Rashid Sardarov, koji je prije skoro 15 godina dobio državljanstvo Bosne i Hercegovine kao navodno značajan investitor, prvobitno je obećavao investicije veće od 500 miliona eura. Njegovi planovi uključivali su masovnu izgradnju hidrocentrala, kao i novog bloka za objekt Termoelektrana Ugljevik. Već 2013. godine odobrena mu je eksploatacija bogatog ležišta uglja, zajedno s pravima za proširenje kapaciteta te termoelektrane.
Uprkos obećanjima, ruski investitor pomenutu elektranu nikada nije izgradio, dok su mu entitetske vlasti godinama bez ikakvih sankcija pomjerale zakonske rokove. Situacija je kulminirala kada je utvrđeno da Termoelektrana Ugljevik više nema dovoljno sirovina za rad, dok se ključno eksploataciono polje nalazilo pod koncesijom vanjskog partnera. Zbog toga je krajem aprila ove godine Vlada entiteta RS, preko javnog preduzeća Gas RES, donijela odluku da u potpunosti otkupi firmu Comsar Energy RS, isplativši ruskom državljaninu nevjerovatnih 120 miliona eura.
Predstavnici civilnog sektora ponovo upozoravaju na sistemsku neodgovornost i potpuno odsustvo bilo kakvih analiza ekonomskih rizika prije potpisivanja milionskih ugovora. Finansijske posljedice ovakvih odluka na kraju uvijek snose poreski obveznici kroz punjenje budžeta. Srđan Traljić je zaključio: “Apsolutno je jasno da za sve ove projekte javnosti nisu bile dostupne analize i procjene rizika ovih ulaganja. Na kraju smo došli do toga da tih projekata nema, a platili smo stotine miliona maraka firmi koja nije uradila ništa. Svakako, nadležne institucije treba da provjere odgovornost onih koji su sklopili takav posao, jer je dosadašnja praksa pokazala zabrinjavajući obrazac u kojem država preuzima propale investicije privatnih lica javnim novcem.”
Ruski milijarder porijeklom iz Dagestana, čije je ime Rashid Sardarov, najveći dio svog kapitala ulaže u globalni sektor energenata i naftnu industriju. On je zvanični vlasnik moćne naftne kompanije South-Urals Industrial Company, čija se ukupna vrijednost na tržištu procjenjuje na više od 2 milijarde dolara. Njegovo ime dospjelo je u žižu svjetske javnosti i nakon što se pojavilo u aferi Panama Papers, dokumentima koji razotkrivaju kako najbogatiji pojedinci skrivaju kapital kroz ofšor zone. Odlukom koju je donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine još 2011. godine, ruskom biznismenu je ekspresno dodijeljeno državljanstvo na lični zahtjev, uz zvaničnu preporuku koju je uputila Vlada entiteta RS, navodeći da se radi o licu od naročite koristi za državu.