U proteklih 5 godina Bosnu i Hercegovinu je napustilo više od 200 hiljada stanovnika. Procjenjuje se da je samo u 2019. otišlo više od 60 hiljada osoba. Taj broj bi se ove godine mogao povećati jer od 1. marta na snagu stupa njemački Zakon o imigraciji kvalifikovanih radnika, cilj je lakši odlazak u Njemačku radnika koji ne dolaze iz zemalja Evropske unije.
Evropska unija za mnoge je životna prekretnica i prilika za napredak. Stoga nije čudno što je sve više onih koji svoj put nastavljaju van naše zemlje. Malobrojni su, ali i drugačijih primjera ima. Među njima Faris Šehović. Nakon pet godina u Maleziji, život nastavlja u našoj zemlji.
“Svi su šokirani, niko ne može da vjeruje. 5 god sam bio vani i svi su mislili da ću ostati u inostranstvu. Ali to je opet jedna druga strana medalje, ljudi nemaju percepciju života vani. Jer nije sve tako med i mlijeko kako se čini na prvu”, priča on
Imao je sreće te je za posao koji je radio u inostranstvu priliku dobio i u našoj zemlji. Nije puno razmišljao, s obzirom na to da je, kako kaže, IT industrija na visokom nivou u BiH: “Ja sam imao priliku da radim sa kompanijama kao što su Google, WhatsApp, Facebook, LinkedIn i zaista taj neki radni ambijent u tim kompanijama je sličan radu u kompaniji ovdje”.
Ne razmišljaju svi kao Faris. Kerim Somun je BiH napustio 2017. godine. U Njemačku je otišao radi profesionalnog usavršavanja i mogućeg napredovanja na poslu. I ostao je. Danas živi i radi u Berlinu. Jedan od razloga zašto se odlučio na ovaj korak je činjenica da u BiH mnogi žive u prošlosti, sukobi koji su bili devedesetih godina često su opravdanje za razna dešavanja: “Nekako taj argument nije legitiman. Ljudi koji su uključeno u donošenje odluka i koji su odgovorni za situaciju u kojoj se nalazimo na neki način koriste taj argument da opravdaju svoju nezainteresovanost i nepostojanje kompentencija da bi život građana u BiH bio bolji”.
Nizak životni standard jedan je od glavnih razloga za odlazak. Samo u proteklih godinu dana, BiH je napustilo više od 60 hiljada osoba. Trend se nastavlja.
“Prvo su odlazili samo povratnici, sada odlaze svi iz BiH, mislim na domicilno i raseljeno lice. Oni nalaze život udobnijim ugodnijim u zemljama Evrope”, objašnjava Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak.
Odlazak mladih znači i manjak radne snage na domaćem tržištu. Svjesni su toga i poslodavci, ali pomaka, poput povećanja plata ili boljih uslova, nema ni u najavi.
“Povećanje plate sigurno ne bi zaustavilo ljude da odlaze vani. Primjera radi, sada je prosječna plata oko 900 KM. Kada bi ona porasla na 1200, to sigurno ih ne bi zaustavilo da idu”, tvrdi Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.
Krajnje je vrijeme da država reaguje ulaganjem u oblasti poput obrazovanja ili novih radnih mjesta. Jer dok evropske zemlje otvaraju nove mogućnosti, mi se odavno ne mičemo s mjesta.