Za nekoliko dana, kompanija Microsoft, vlasnik Skypea, službeno će ugasiti ovu popularnu komunikacijsku platformu, nakon više od dvije decenije postojanja. Kako su naveli, cilj im je pojednostaviti ponudu za korisnike i fokusirati se na svoju moćnu poslovnu platformu Teams, gdje će u narednim danima biti preusmjereni i milioni preostalih korisnika Skypea, prenosi “The Independent”.
U saopćenju kojim je najavljen kraj Skypea, iz Microsofta – koji je ovu platformu kupio 2011. godine za 8,5 milijardi dolara – poručili su da je Skype bio neizostavan dio modernih oblika komunikacije i oslonac korisnicima u brojnim važnim trenucima.
Ipak, u pozadini svega, kako priznaju, Skype je već dugo bio “na aparatima”“, održavan na životu iako je njegov tehnološki zenit odavno prošao.
Skype nije mogao držati korak s konkurencijom poput Zooma ili Slacka, koji su profitirali tokom globalnog prelaska na rad od kuće. Jedno od mogućih objašnjenja jeste i to da Skype nije bio dovoljno prilagođen eri pametnih telefona. Takođe postoji i teorija da je Microsoft svjesno gurnuo Skype u drugi plan kako bi osnažio Teams i postepeno ugasio platformu koja je nekada bila lider.
Skype kao glagol
Skype su 2003. godine osnovali danski programer Janus Frijs i švedski programer Niklas Senstrom. Platforma je brzo stekla popularnost – do kraja 2005. brojala je 75 miliona aktivnih korisnika. U prvoj velikoj prodaji, eBay je 2006. kupio Skype za 2,6 milijardi dolara, ali je već 2009. prodao većinski udio konzorciju privatnih investitora.
Potom su se uključili tehnološki giganti – Microsoft je 2011. nadmašio Google i Facebook i preuzeo vlasništvo nad Skypeom, koji je tada imao oko 150 miliona mjesečnih korisnika i ukupno 663 miliona registrovanih. U tom trenutku, Skype je bio toliko rasprostranjen da je postao sinonim za videopozive – i čak glagol: “skajpati”.
Ako ste koristili Skype u njegovim počecima, vjerovatno vas uhvati val nostalgije pri pomisli na njegov originalni ton zvona ili šuštave notifikacije koje su mu davale poseban šarm, prisjeća se “The Independent”.
Pad u tišini
Britanski kompozitor Piter Rejborn, koji je 2003. godine kreirao prvi zvučni identitet Skypea, prisjetio se: “Iskreno, nisam ni slutio koliko će to biti revolucionarno.”
Prepoznatljivi karakter Skypea, koji se temeljio na vedrini i jednostavnosti, počeo je blijediti krajem 2010-ih. Tada su u prvi plan izbile ozbiljnije platforme poput Zooma (2012), Slacka (2013) i Microsoftovog vlastitog Teamsa, koji je lansiran 2017. godine.
Do 2020. godine, broj dnevno aktivnih korisnika Skypea pao je na svega 23 miliona, uprkos kratkom ponovnom rastu tokom pandemije. Ključni problem bio je to što Skypeova tehnologija nije bila dovoljno prilagođena mobilnim uređajima – za razliku od Appleovog FaceTimea, koji je od 2010. bio integrisan u iOS.
“Microsoft je shvatio da Skype nije rješenje”
S početkom pandemije, korisnici su sve više tražili integrisana komunikacijska rješenja – ne samo videopozive, već i chat, saradnju u realnom vremenu i upravljanje zadacima na jednoj platformi. Skype to nije mogao ponuditi.
– Microsoft je shvatio da Skype nije rješenje. Pogotovo ne za velike poslovne korisnike, pa su se više fokusirali na razvoj Teamsa, koji se savršeno uklopio u njihov Office 365 paket i bolje konkurirao Google Meetu – kazao je analitičar Jarocki.
Nostalgija i briga korisnika
Iako mnogi Skype nisu koristili godinama, milioni lojalnih korisnika i dalje se oslanjaju na njega zbog pristupačnih međunarodnih poziva. Microsoft nije objavio tačan broj aktivnih korisnika, ali forumi su puni zabrinutih poruka – ljudi se pitaju šta će biti s njihovim brojevima, historijom poziva, i kako će, nakon 20 godina, objasniti svojim starijim roditeljima kako da pređu na Teams.
Microsoft je poručio da će svi relevantni podaci, uključujući historiju poziva, biti migrirani u Teams.
Autor zvučnog identiteta Skypea, Piter Rejborn, kaže da mu je žao što se platforma gasi, ali priznaje da je Skype već odavno izgubio svoju autentičnost: “Onaj osnovni karakter koji smo stvorili izgubio je dosta od svog ritma. Bolje je oprostiti se nego ostati u verziji koja više nije čudesna.”