Grupa sedam najbogatijih demokratija (G7) u četvrtak se saglasila da se prihodom od kamata na zamrznutu rusku imovinu, vrijednu 300 milijardi dolara, finansira zajam Ukrajini od 50 milijardi rekao je visoki američki zvaničnik novinarima na marginama sastanka G7 u Italiji, prenosi agencija Reuters.
Zvaničnik je rekao da su SAD pristale da same obezbijede do 50 milijardi dolara, ali da bi ta suma mogla značajno da se smanji s obzirom da su druge zemlje najavile učešće.
Dodao je da će biti više načina za Ukrajinu da dobije novac koji bi mogao da se koristi u različite svrhe, uključujući za vojsku, budžet, obnovu i humanitarne potrebe.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova u četvrtak je ocijenila da su pokušaji Zapada da uzme prihod od ruske imovine kriminalni i da će dovesti do “veoma bolnog odgovora” Moskve.
Biden je došao na samit nadajući se da će uvjeriti grupu da osigura zajam od 50 milijardi dolara Ukrajini koristeći kamate od ruskih zamrznutih sredstava, i da se pozabavi kineskim viškom kapaciteta u strateškim zelenim tehnologijama, uključujući električna vozila.
Evropska unija je signalizirala svoju podršku najavom carina na kineska električna vozila dan prije samita.
Biden također daje podršku ključnim temama – ulaganju u Afriku, međunarodni razvoj i klimatske promjene. Te teme bile su obrađene na uvodnoj sjednici G7 u četvrtak, nakon čega su uslijedile rasprave o ratovima u Gazi i Ukrajini.
Prekid vatre u Gazi
Biden bi se mogao suočiti s teškim pitanjima lidera o tome da li čini dovoljno da izvrši pritisak na Izrael da zaustavi svoju vojnu kampanju, smanji civilne žrtve i pruži veću pomoć Palestincima.
Lideri su „fokusirani na jednu stvar sveukupno; uspostavljanje primirja i vraćanje talaca kućama kao dio toga”, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan za Glas Amerike dok je razgovarao s novinarima na avionu Air Force One na putu za Italiju. Biden ima “njihovu punu podršku”, dodao je Sullivan.
Lideri će također razgovarati o povećanju napetosti duž izraelske granice s Libanom, rekao je Sullivan novinarima u četvrtak ujutro.
Dok je grupa stavila svoju težinu na prekid vatre, članovi G7 podijeljeni su po drugim pitanjima vezanim za Gazu, uključujući prošlomjesečnu odluku Međunarodnog krivičnog suda da zatraži naloge za hapšenje lidera Hamasa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Sjedinjene Države su osudile odluku Suda, a Britanija je nazvala “beskorisnom”. Francuska je rekla da podržava “borbu suda protiv nekažnjivosti”, dok je Berlin rekao da će uhapsiti Netanyahua na njemačkom tlu ako nalog bude objavljen.
Sullivan je odbacio rezultate istrage Ujedinjenih naroda objavljene u srijedu u kojima se navodi da su Izrael i Hamas počinili ratne zločine i teška kršenja međunarodnog prava.
“Jasno smo iznijeli svoju poziciju”, rekao je on za Glas Amerike, pozivajući se na recenziju koju je u aprilu objavio State Department u kojoj se zaključuje da izraelska kampanja nije prekršila međunarodno humanitarno pravo.
Ruska imovina
Biden traži od lidera G7 da Kijevu daju zajam do 50 milijardi dolara koji će biti vraćen zapadnim saveznicima od kamata od 280 milijardi dolara ruske imovine zamrznute u zapadnim finansijskim institucijama, procijenjene na 3 milijarde dolara godišnje.
Cilj je Deklaracija lidera na kraju samita, “okvir koji nije generički, koji je prilično specifičan u smislu onoga što bi podrazumijevalo”, rekao je Sullivan za Glas Amerike dok je razgovarao sa novinarima tokom puta. Međutim, “osnovni operativni detalji” bi tek trebalo da se razrade. Nejasno je da li će kredit dati G7 ili samo neke od njenih članica.
U aprilu je Biden potpisao zakon o zaplijeni ruske imovine od otprilike 5 milijardi dolara koja je bila imobilizirana u američkim finansijskim institucijama. Ipak, najveći dio novca, 190 milijardi dolara, nalazi se u Belgiji, a veći dio ostatka je u Francuskoj i Njemačkoj.
“Ovdje postoji tenzija između ambicije Bidenove administracije po pitanju u kojem nemaju konačnu riječ, boreći se protiv veoma čvrstog evropskog fiskalnog konzervativizma i jednostavno mehanike kako da nešto uradite u Evropi u nedjelji evropskih [ parlamentarnih] izbora”, rekla je za Glas Amerike Kristine Berzina, izvršna direktorica Geostrategy North u istraživačkom centru German Marshall Fund.
Prisustvujući samitu drugu godinu zaredom, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zalaže se za postizanje sporazuma. On i Biden će potpisati odvojeni bilateralni sigurnosni sporazum u kojem će biti istaknuta podrška SAD Ukrajini i govoriti na zajedničkoj konferenciji za novinare u četvrtak navečer.
Iz Italije Zelenski odlazi u Švicarsku na mirovnu konferenciju u Ukrajini tokom vikenda.
Afrika, klimatske promjene i razvoj
Meloni, političarka krajnje desnice koji je svojevremeno pozvao na pomorsku blokadu kako bi spriječio afričke migrante da pređu Sredozemno more u Evropu, sada želi postići cilj jačanjem međunarodnih ulaganja na kontinent.
Većina od skoro 261.000 migranata koji su prešli Sredozemno more iz sjeverne Afrike 2023. u Evropu je ušla preko Italije, prema podacima Ujedinjenih naroda.
Ona je svoje predsjedanje G7 uskladila s ovim planom, a grupa će objaviti izjavu o oslobađanju duga za zemlje sa niskim i srednjim prihodima, rješavanju neregularnih migracija i pozivanju na veća ulaganja u Afriku.
Saopćenje G7 odražavat će viziju koju je Biden potpisao s kenijskim predsjednikom Williamom Rutom, rekao je Sullivan.
Mattei plan je integriran u Partnerstvo za globalnu infrastrukturu i investicije, koje ima za cilj mobilizirati 600 milijardi dolara privatnog finansiranja infrastrukture do 2027. godine kao alternativu Kininoj inicijativi Pojas i put.
Što se tiče klimatskih promjena, nijedna od članica grupe nije na putu da ispuni svoje postojeće ciljeve smanjenja emisija do 2030. godine kako bi se uskladila s ciljem Pariškog sporazuma.