Kakve poruke bi trebalo da dominiraju kod političkih subjekata koji namjeravaju da učestvuju na izborima kako bi stekli povjerenje? Koje su želje stanovništva, a šta zapravo možemo očekivati u narednim mjesecima izborne godine?
Razvojni i strateški ili populistički i kratkoročni? Koji će od dva narativa prevagnuti među političkim subjektima pred još jedan izborni ciklus u Bosni i Hercegovini?
Među stanovnicima dva najveća grada u državi želje su logične i jednostavne.
Šta ćemo dobiti od političkih stranaka, kandidata, lista, čini se, nije bilo teško pitanje ni za ljude koji pomno prate svaki korak političkih aktera.
Očekivanja su uvijek ekonomski napredak, bolji životni standard, socijalna država. Na kraju pred tzv. “vrućim” temama kapituliraju i političari i građani.
TANJA TOPIĆ, politička analitičarka
“Često kod građana vidimo taj raskorak. Njihove želje uvijek idu ka promjenama ka boljem životu, boljoj ekonomiji, boljim uslovima života, a onda u konačnici zbiju nacionalne redove i razmišljaju po etnonacionalnoj matrici.”
Po prvi put bi opravdano u predizbornoj agendi moglo da se nađe pitanje statusa države i njene međunarodne pozicije, smatra novinar Amir Sužanj.
Politički subjekti će ipak, mišljenja je, svirati po populističkim notama.
AMIR SUŽANJ, novinar BHR1
“Ono što će i ove izbore krasiti ako tako možemo reći jeste populistička priča o socijalnim i ekonomskim programima, jer nijedna politička opcija u BiH nije pronašla rješenja za ovu tešku ekonomsku i socijalnu situaciju. Vjerujem da će i ova izborna kampanja proteći u tom tonu da ćemo pričati o boljem životu, a da nećemo ponuditi ništa dobro.”
Politički akteri, kažu naši sagovornici, računaju na zaboravnost biračkog tijela. Građani koji su tražili jedno, a zauzvrat dobili mrvice, rijetko
kažnjavaju odgovorne. Lista neostvarenih obećanja, u međuvremenu, prerasta u debelu svesku.