18.05.2024.
HomeNovostiJoš jedno ukazanje u Hercegovini: Novo "sveto trojstvo" u Mostaru

Još jedno ukazanje u Hercegovini: Novo “sveto trojstvo” u Mostaru

U Mostaru je izabrana nova Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), godinu dana nakon što su održani opšti izbori u Bosni i Hercegovini.

Predsjedavajuća Vlade je Marija Buhač iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH).

Vladu pored ove stranke čine i Stranka demokratske akcije (SDA) i Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH).

Pored premijerke, vladu čini 12 ministarstva.

Građani su u oktobru prošle godine najviše glasova dali Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) koja je osvojila 11 mandata u tamošnjoj skupštini.

Nakon toga slijede vodeća bošnjačka partija Stranka demokratske akcije (SDA) sa sedam mandata, te opozicione –HDZ 1990 i Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, koje su osvojile po tri mjesta.

Dva mandata je osvojila Hrvatska republikanska stranka (HRS), kao i koalicija stranaka Demokratska fronta (DF) i Građanski savez. Narodni evropski savez (NES) i Narod i pravda (NIP) osvojili su po jedno mjesto u Skupštini HNK.

Za izglasavanje nove kantonalne vlade bila je potrebna dvotrećinska većina u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona koja broji 30 mjesta.

Inače, aktuelnoj vladi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je mandat istekao još 2018. godine, jer rezultati izbora ni te godine nisu provedeni.

Hercegovačko-neretvanski kanton jedan je od 10 kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sastoji se od grada Mostara i još osam općina.

U kantonu, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, živi oko 222.000 stanovnika.

Kako se bira Vlada u HNK?

Prema dogovoru kojeg su 2007. godine postigle tadašnje pobjednice izbora na nivou HNK, HDZ 1990 i Stranka za BiH, kao stranke koje su osvojile većinu glasova među hrvatskim, odnosno bošnjačkim biračkim tijelom, u Vladi HNK je uspostavljen paritet.

Mjesto premijera i pet ministarstava pripada strankama sa hrvatskim predznakom, dok šest ministara, uključujući i jednog ministra iz reda srpskog naroda, imenuju stranke koje imaju najviše zastupnika iz reda Bošnjaka u kantonalnoj skupštini.

Time je ponovo uspostavljen paritet u odlučivanju u ovom kantonu, koji je po Washingtonskom sporazumu iz 1994. godine, zajedno sa Srednjebosanskim kantonom (SBK), bio tzv. kanton sa posebnim režimom – tj. kanton sa jednakom zastupljenošću Hrvata i Bošnjaka u vlasti.

Ustavnim promjenama koje je 2002. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Wolfgang Petritsch, među ostalim, ukinut je paritet u Vladi HNK, te su sve do 2007. godine hrvatske stranke imale većinu u Vladi tog kantona.

Pored toga, na snazi su ostale odredbe da Vlada HNK može biti imenovana jedino uz dvotrećinsku podršku 20 delegata od ukupno 30 delegata u Skupštini HNK. Isto se odnosi i na budžet HNK, za koji je, takođe, potrebno da glasa 20 članova Skupštine HNK.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti