Milorad Dodik, šef SNSD-a, najveće stranke bosanskih Srba, i član tročlanog državnog predsjedništva, napustio je u srijedu sjednicu državnog predsjedništva zbog Ukrajine. Proruski, krajnje desničarski političar, kojeg dugi niz godina podržava režim ruskog predsjednika Vladimira Putina, tražio je da Bosna i Hercegovina zauzme “neutralan” stav od početka ruske agresije protiv Ukrajine.
Druga dva člana državnog Predsjedništva i druge velike stranke u Bosni i Hercegovini, s druge strane, su prozapadno orijentisani i podržavaju sve sankcije i mjere protiv Rusije. Dodik je pokušao Ukrajinu staviti na dnevni red za srijedu, ali su druga dva člana – Šefik Džaferović i Željko Komšić to odbili.
“Dvije nove države”
Dodik je posljedično ustvrdio da je ovo odbijanje izazvalo ozbiljnu krizu i da je ponašanje Komšića i Džaferovića protivustavno. Očito je htio stvoriti sukob. Komšić je istakao da je Dodik rekao kako su na teritoriji Ukrajine stvorene dvije nove države – očito misleći na regione Donjeck i Lugansk, koje je Rusija priznala kao “narodne republike”. Prema Komšiću, Dodikov stav o “dvije nove države na teritoriju Ukrajine” u potpunosti je u suprotnosti s poštivanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.
Dodik osobno dugi niz godina pokušava uništiti državu Bosnu i Hercegovinu želeći otcijepiti Republiku Srpsku. Od prošlog oktobra on je po prvi put poduzeo konkretne korake za povlačenje iz zajedničkih državnih institucija.
U koordinaciji s Rusijom
Diplomati već danima upozoravaju da će Rusija priznati Republiku Srpsku kao nezavisnu državu ili da bi Dodik situaciju u Ukrajini mogao iskoristiti za svoje secesijske projekte. U posljednjih nekoliko dana Dodik je govorio o “histeriji zapadnih partnera” u vezi sa odnosom prema Rusiji i Ukrajini. “Nisam na strani ni Ukrajine ni Rusije, ali sada je jasno zašto su 2014. pokušali prodati oružje Ukrajini”, objasnio je.
Komšić je nakon sastanka kazao kako vjeruje da Dodik svoje djelovanje koordinira s Rusijom i želi destabilizirati Bosnu i Hercegovinu. Stručnjaci za sigurnost već mjesecima upozoravaju da bi Putin mogao iskoristiti Dodika za stvaranje druge zone nesigurnosti na Balkanu. Dodik je godinama pod američkim sankcijama, koje su u januaru ponovno pooštrene.
Sankcije protiv Dodika
Ipak, EU mu još nije izrekla nikakve sankcije – dijelom zato što Dodika podržava Mađarska, a dijelom Hrvatska. Međutim, s obzirom na nestabilnu situaciju zbog rata protiv Ukrajine, diplomatski krugovi sada razmatraju brzu provedbu ciljanih sankcija – uključujući blokiranje pristupa Swift sistemu. Visoki predstavnik Christian Schmidt također bi mogao suspendirati Dodika, ali i institucije Republike Srpske, kako bi spriječio poduzimanje koraka za proglašenje neovisnosti.
U pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i glavnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu, dva bivša visoka predstavnika međunarodne zajednice, Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko, upozorili su da bi se sadašnja agresija na Ukrajinu mogla preliti na Zapadni Balkan, posebno Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, jer su planovi za stvaranje Velike Srbije, analogni Putinovoj ideji Velike Rusije, još uvijek živi.
Brže pristupanje EU
Njih dvojica stoga predlažu “najbrži mogući i nebirokratski pristup Bosne i Hercegovine EU”. Prema pisanju bosanskih medija, Schwarz-Schilling i Inzko su također tražili garancije od NATO-a za zaštitu stanovništva Bosne i Hercegovine i raspoređivanje NATO snaga u Brčkom i na granicu sa Srbijom. Brčko dijeli Republiku Srpsku na dva dijela, a stacioniranjem bi bilo spriječeno da se ta dva dijela vojno povežu trupama.
Prema pisanju bosanskih medija, Inzko se također založio da Srbija treba biti povučena iz statusa kandidata za EU. Srbija je bila jedina zemlja u jugoistočnoj Europi koja se nije pridružila sankcijama EU nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Srbijanski predstavnici također su izbjegli sjednicu Vijeća Europe na kojoj se raspravljalo o suspenziji Rusije. Prije nekoliko dana bivši visoki predstavnik Karl Bildt na Twitteru je napisao kako držanje prema Rusiji Srbiju diskvalificira iz procesa pridruživanja EU.
Letovi između Moskve i Beograda
Porast avio-saobraćaja između Beograda i Moskve posljednjih dana je frapantan. Air Serbia je gotovo udvostručila letove jer je Srbija jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije zaustavila svoj avio-saobraćaj prema Rusiji.
U Srbiji su desničarski ekstremisti nedavno na demonstracijama podržali invaziju ruskih trupa na Ukrajinu. Izjavili su da se Putin bori protiv “nacističke i prozapadne vlade”. Mediji u Srbiji bliski srbijanskoj vladi također podržavaju rusku invaziju na Ukrajinu. Oni su Putinove akcije opisali kao “odgovor na prijetnje NATO-a”. Tabloid “Informer” čak je otišao toliko daleko da je tvrdio da je Ukrajina napala Rusiju.
Piše: ADELHEID WÖLFL (Priredio: S. BEGOVIĆ)