U Bosni i Hercegovini trinaesta plata nepoznanica je većini radnika. Značajnom dijelu nepoznanica je i plata dovoljna za minimalni životni standard. Male plate nerijetko su razlog zbog kojeg se pakuju koferi. Pojedini napuštaju čak i “sigurne poslove” i odlaze u inostranstvo. Idealna prilika mnogima više nije ni posao u javnom sektoru, te radije biraju strane kompanije ili pokretanje privatnog biznisa. Počinje li i javni sektor u Bosni i Hercegovini dijeliti sudbinu realnog, kada je riječ o nedostatku radne snage?
Prije dvije godine Vladimir Milićević iz Bijeljine dao je otkaz u javnom sektoru i okrenuo se privatnom poslu. Kako kaže, odluka koju je donio pokazala se ispravnom iz više razloga.
VLADIMIR MILIĆEVIĆ
“Ja sam počeo da razmišljam da u ovom današnjem, savremenom vremenu ne postoji više siguran posao, tako da i posao koji vi radite u javnom sektoru nije toliko siguran. I ona druga stvar, vi od te plate ne možete nešto ozbiljnije planirati, to je prebacivanje od danas do sutra.”
Shodno istraživanju koje je nedavno sproveo portal MojPosao.ba, država više nije omiljeni poslodavac. Naime, polovina ispitanika kao najpoželjnijeg poslodavca odabrala je stranu kompaniju u privatnom vlasništvu. Za poznavaoce prilika ovo nije iznenađenje.
MIRJANA ĆUSKIĆ, Helsinški odbor za ljudska prava
“Vidimo da čak i oni koji imaju poslove u javnom sektoru ili stabilnija primanja, odlučuju se da odlaze. Mislim da su najčešće grupe ljudi koje napuštaju javni sektor ili našu zemlju oni koji rade u IT industriji ili vozači koji u zapadnoj Evropi mogu zaraditi mnogo više novca nego što je to ovdje slučaj.”
Nisu iznenađeni ni sami zaposleni u javnoj upravi. Kako kažu, takvoj situaciji doprinijelo je više faktora.
BOŽO MARIĆ, predsjednik Sindikata javne uprave RS
“Mi imamo neuređen sistem plata u javnoj upravi. Sve izraženiji pritisak na službenike i namještenike u jedinicama lokalne samouprave od strane njihovih nadređenih političkih šefova i to je jedan od razloga zbog čega se ljudi sve više odlučuju za posao realnom sektoru, u kompanijama koje ostvaruju značajnu dobit.”
Pored javnog sektora, u začaranom krugu hroničnog nedostatka radnika je i privatni sektor, jer radnici radije biraju rad za strance ili započinjanje sopstvenog biznisa od domaćih kompanija.
SAŠA AĆIĆ, predsjednik Udruge poslodavaca RS
“Mi u ovom trenutnku na ponudi radne snage imamo 60.000 nezaposlenih, struktura je prilično loša u smislu starosti, zanimanja, stručne spreme, pokretljivosti na tržištu rada. U ovom trenutku mi iskazujemo povećane potrebe za angažmanom stranih lica.”
Čak 52 posto učesnika u istraživanju planira da promijeni posao u narednoj godini, a visina plate je najvažniji faktor za željeno radno mjesto.