Pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju i Albaniju odobren je u ponedjeljak, a juče su zvanično u Briselu počeli pregovori za ulazak ove dvije zemlje u EU.
Time se pokazuju kao neosnovane ocjene pojedinih zvaničnika da će EU popustiti kada je riječ o kriterijumima i da napredak na ispunjavanju 14 prioriteta više neće biti uslov. Nama je pojašnjeno da EU ne očekuje od BiH da ispuni svih 14 prioriteta prije dobijanja kandidature, već da pokaže makar dobru volju da radi na njihovom rješavanju.
Otpočinjanje pregovora pozdravili su i najviši evropski zvaničnici, uključujući Borela, Ursulu fon der Lajen, predsjednicu Evropske komisije i Olivera Varhejija, evropskog komesara za proširenje.
S obzirom na to da mjesec dana nakon dogovora političkih lidera u Briselu nema pomaka na njihovom rješavanju, jedan od naših sagovornika nam je naznačio da se može očekivati i jače uključivanje međunarodne zajednice.
Podsjećanja radi, nakon početka rata u Ukrajini EU je povećala stepen interesovanja za zapadni Balkan, a jedna od posljedica novog pristupa je davanje kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji, iako nijedna od te dvije zemlje realno nije zaslužila da ovaj status dobije, ali je to učinjeno jer je EU željela da pošalje poruku da o proširenju počinje da razmišlja strateški.
Ana Hernandez Pisonero, portparolka u Evropskoj komisiji, za “Nezavisne” je kratko potvrdila da je pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju i Albaniju usvojen i da za dalje detalje treba pitati češko predsjedavanje EU i Evropski savjet.
Iako je bilo očekivano da nova odluka neće biti donesena makar do narednog zasjedanja Evropskog savjeta, očigledno je u Briselu zaključeno da se ne smije priuštiti pola godine nečinjenja i čekanja, što otvara prostor da se i u BiH proces u narednim sedmicama i mjesecima ubrza. Podsjećanja radi, evropski lideri, među kojima su i Olaf Šolc, njemački kancelar, i Emanuel Makron, predsjednik Francuske, angažovali su se da Bugarska podigne veto, a da Sjeverna Makedonija prihvati kompromisno rješenje, do čega je i došlo. Spor se sastojao u tome što je Bugarska praktično tražila da Sjeverna Makedonija prihvati bugarsko viđenje makedonskog jezika, naroda i kulture, što Skoplje nije htjelo da prihvati.
Tanja Topić, banjalučka analitičarka, za “Nezavisne” ocjenjuje da se pokazalo da nisu bili u pravu oni koji su kritikovali EU nakon prošlog samita na kojem Sjeverna Makedonija nije dobila datum za pregovore.
Ona ističe da se pokazalo da je EU spremna da ispuni svoj dio obaveza kada se ispune svi uslovi i da su Njemačka, Francuska, Češka, Slovenija i neke druge zemlje ovih sedmica uložile ozbiljan napor da se ukloni bugarska blokada i omogući nastavak evropskog puta. Što se tiče BiH, ona naglašava da BiH ne treba da očekuje da joj se progleda kroz prste i da mora ispuniti uslove koji su na stolu.
“Čak i pojedini političari prijete da će BiH iznaći alternativu i da EU ‘malo popusti’. Rekla bih da je to pogrešan pristup i da BiH ne može određivati pravila prijema u organizaciju čija članica želi postati. Takođe, pristup prema kojem neki od političara nagovještavaju ‘raspad EU’ je apsurdan i otkriva jasne nakane nekih od političara”, kaže Topićeva. Prema njenom mišljenju, najveći problem je što ne postoji dovoljno pritiska unutar BiH da se urade reforme. Tim reformama bi, kako ona ističe, BiH postala uređena pravna država u kojoj se poštuju ljudska prava.
U međuvremenu, pojedine članice EU nastavljaju da lobiraju da se BiH dodijeli kandidatura. Juče je Robert Golob, slovenački premijer, poslao pismo Ursuli fon der Lajen, predsjednici Evropske komisije, urgirajući da se BiH dodijeli status.
Kako piše Srna, pozivajući se na agenciju STA, Golob je naveo da prije nego što dobije status, BiH mora da donese zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakon o javnim nabavkama.
Golob je napomenuo da bi za BiH bilo važno da usvoji strategiju reforme javne uprave i akcioni plan i strategiju za upravljanje javnim finansijama, kako bi pokazala svoju opredijeljenost za unapređenje javne uprave.
“Gore pomenuto i sprovođenje slobodnih i fer izbora u BiH u oktobru 2022. godine ukazivali bi na dovoljnu privrženost EU, što bi predstavljalo osnov za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU do kraja ove godine, najkasnije na sjednici Evropskog savjeta u decembru 2022. godine”, stoji u pismu.