Nijedna treća strana nema pravo da interveniše ili da stavi veto na taj proces, prokomentarisali su iz NATO saveza saopštenje Ruske ambasade u Bosni i Hercegovini (BiH) od četvrtka (18. marta) u kojem se navodi kako će “ukoliko BiH krene u integracijski proces sa NATO-om, Rusija morati reagovati na taj neprijateljski korak”.
“Sve prijetnje u tom smislu su neprihvatljive. Vrijeme sfera uticaja je prošlo”, kazali su iz NATO-a za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu za RSE ističe kako svaka zemlja ima suvereno pravo da izabere svoje vlastite sigurnosne aranžmane, te da “saradnja sa ovim savezom ne prejudicira bilo kakvo potencijalno članstvo u toj organizaciji za BiH”.
„O tome hoće li zemlje odabrati saradnju s NATO kroz partnerstvo ili kao puna članica Alijanse, ovisi o svakom individualnom aplikantu i 30 saveznika. Saradnja s NATO-om ne prejudicira bilo kakvo potencijalno članstvo u toj organizaciji za BiH“, ističe Lungescu, dodajući i kako NATO u potpunosti cijeni suverenitet zemlje i njenu nezavisnost, te pozdravlja „kontinuirane doprinose BiH euroatlantskoj sigurnosti“.
Iz Ambasade Rusije u Bosni i Hercegovini nisu odgovorili na upit RSE kakvu će reakciju i prema kome Rusija preduzeti ukoliko BiH učini konkretne korake u približavanju NATO savezu.
NATO će nastaviti da pomaže BiH
Za Ambasadu Sjedinjenih Američkih država u Bosni i Hercegovini saopštenje Ambasade Ruske Federacije je “još jedan jasan kontrast između pomoći koju Bosni i Hercegovini nude NATO saveznici i naši EU partneri i onoga što nudi Rusija”.
“Odnos NATO saveza sa BiH usmjeren je na reforme od kojih korist imaju svi građani i koje su komplementarne sa putem BiH ka EU. Proces Programa reformi kojeg vodi BiH prilika je za BiH da identificira sopstvene reformske prioritete i način na koji vidi pomoć Saveza u njihovom ostvarenju. NATO saveznici će nastaviti pomagati BiH kako bi napredovala prema svom cilju priključenja euroatlantskoj zajednici, kao i pružati podršku Oružanim snagama BiH kada reaguju u kriznim situacijama i pružaju pomoć u nekom drugom obliku”, navodi se iz Američke ambasade u BiH za RSE.
U odgovoru se dodaje kako se NATO, kao savez, “vodi konceptom kolektivne sigurnosti”.
“Sigurnost, stabilnost i prosperitet se najbolje postižu kroz svrsishodnu saradnju. Fokus NATO saveza u BiH je na jakom partnerstvu, a vrata za članstvo ostaju otvorena. Svaka buduća odluka o pozivu Bosni i Hercegovini da se priključi NATO savezu bila bi donesena na osnovu konsenzusa svih članica i konsenzusa unutar vlasti BiH. Pristup NATO saveza pokazuje njegovo potpuno uvažavanje činjenice da važan napredak u BiH zahtijeva konsenzus”, ističu iz Američke ambasade u BiH za RSE.
Ove stavove je 18. marta iznio i ambasador SAD u Bosni i Hercegovini Eric Nelson, na konferenciji “Transformacijski potencijal euroatlantskih procesa u Bosni i Hercegovini”.
Nelson je kazao da će se “svaka buduća odluka da se BiH pozove da se pridruži Savezu, donijeti na osnovu konsenzusa među svim saveznicima i unutar bh. vlasti”. Dodao je da će NATO nastaviti pomagati BiH da napreduje na njenom reformskom evroatlantskom putu.
“Ali, BiH je ta koja će voditi taj proces. Proces u postojećem Programu reformi je prilika za BiH da identifikuje sopstvene reformske prioritete i način na koji vidi pomoć saveza u provedbi tih reformi. Putevi BiH ka NATO i EU su komplementarni – oba pomažu provedbu smislenih reformi koje će uticati na život svih bh. građana”, rekao je Nelson.
Iz kabineta člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, 19. marta je saopšteno da su vanjskopolitički ciljevi BiH definirani Strategijom vanjske politike BiH.
„Kada je članstvo u NATO-u u pitanju stvari su definirane i Zakonom o odbrani i odlukama Predsjedništva BiH, te da će nastaviti tim putem, bez obzira na stavove i mišljenja Ambasade Ruske Federacije“, ističe se iz Džaferovićevog kabineta.
Na stavove Rusije reagovao je i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
„To je očito geopolitička igra Rusija koja ima za cilj da se zaustavi širenje NATO-a u Evropi, što je očito ruski strateški cilj. Međutim, to nije samo poruka Bosni i Hercegovini, nego i našim saveznicima u okviru NATO saveza kao što su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada, Njemačka i drugima. Politički govor koji obiluje uvijenim prijetnjama sigurno nije prihvatljiv ni njima a ni nama u Bosni i Hercegovini”, ocijenio je Komšić.
Politički analitičar Adrian Shtuni, koji drži katedru na Univerzitetu Georgetown i koji se bavi pitanjem sigurnosti sa regionalnim fokusom na Zapadni Balkan, na svom Twitter nalogu osvrnuo se na saopštenje Ambasade Rusije.
On je naveo kako ono „šta ‘reakcija’ znači ostaje otvoreno za interpretaciju, ali sama činjenica da Rusija osjeća da ima nešto da kaže po ovom pitanju, treba za Bosnu značiti da počne da se brže kreće.“
Integracija ili saradnja
Povod za reakciju Ruske ambasade su, kako stoji u njihovom saopštenju, su “brojne publikacije koje hvale navodne prednosti članstva Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantskom savezu”.
Iako nisu precizirali na koje publikacije misle, reakcija Rusije stigla je samo dan nakon što je BiH zvanično imenovala članove u Komisiju za saradnju sa NATO.
Odluku o formiranju Komisije donijelo je Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 24. februara. Tada je ranije predloženi naziv Komisija za NATO integracioni proces BiH promijenjen u Komisija za saradnju BiH sa NATO, jer predstavnici Republike Srpske nisu bili saglasni da se o odnosima s NATO razgovara u formi bilo kakve integracije.
„Ni NATO nije tražio da se u aktima govori o integraciji“, kaže za RSE zamjenik predsjednika novoformirane Komisije BiH za saradnju s NATO i zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić.
„S obzirom na to da je u Bosni i Hercegovini dogovoreno da je to za sada saradnja, mi imamo dva problema, kad bi htjeli biti članica NATO-a, moramo prvo postići politički konsenzus u Bosni i Hercegovini, a drugo, moramo ispuniti uslove. Pošto ni jedno od toga dvoga nemamo, mi smo stava da treba da se sarađuje sa NATO-om i sve ide u tom pravcu. Svi akti i sva dokumenta od strane NATO-a prema Bosni i Hercegovini su takve vrste da u njima stoji ‘saradnja Bosne i Hercegovine i NATO-a’“, kaže Okolić.
Da je na državi BiH da sama donese odluku o statusu unutar NATO saveza, potvrdio je nakon konstituirajuće sjednice Komisije i komandant NATO Štaba u Sarajevu, brigadni general Eric Foklestad.
„NATO je rekao da vrata za BiH ostaju otvorena i da samo ova zemlja može odlučiti da li će se priključiti, da li će ući. Važna stvar za obje strane je da postoje međusobni odnosi. Ni jedna zemlja se ne može sama suprotstaviti sigurnosnim izazovim današnjice, bilo da se radi o odgovoru na globalnu pandemiju, na prirodne katastrofe, organizovani kriminal, ilegalne migarcije ili neki drugi sigurnosni problem. Nema sumnje da smo zajedno jači “, istakao je general Foklestad.
Opredjeljenje i cilj BiH je, kako to stoji u članu 84. Zakona o odbrani BiH koji je usvojen 2005. godine, da će “Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti obrane u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”.
Ovaj zakon usvojen je uz saglasnost poslanika iz Republike Srpske u Parlamentu BiH, i uz asistenciju Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR).
Iz OHR-a su za RSE naveli kako neće komentirati posljednje izjave ruske strane „ali bismo željeli skrenuti pažnju na jednoglasno usvojeni Zakon o odbrani u kome je članstvo u NATO-u navedeno kao cilj BiH“.
Neprihvatljive ‘uvijene’ prijetnje Rusije
Komisija, nakon čijeg formiranje je uslijedila reakcija Rusije, 17. marta dobila je svoje rukovodstvo i članove.
Prema riječima predsjedavajućeg Komisije Josipa Brkića koji je zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, zadatak komisije je da “na jednom mjestu okuplja sve relevantne državne institucije koje su i ranije, a i sada, definirane u svojoj ulozi i pojedinim dijelovima za suradnju sa Sjevernoatlantskim savezom”.
„Mi ćemo u prvom redu biti tehničko tijelo koje će Vijeću ministara pripremati dokumente, materijale za konačno usvajanje, a u principu, bit ćemo oni koji će u tehničkom smislu podržavati proces suradnje Bosne i Hercegovine i Sjeverno-atlantskog saveza“ kaže Brkić za RSE.
Kako je raniji termin integracija zamijenila saradnja, pitanje je na koje Brkić odgovara da „suradnje nema bez integracije, integracije nema bez suradnje”. Naziv je, ocjenjuje manje bitan, važno je “da imamo proces živ i da se kreće”.
“Zbog toga meni je važno ono što će biti sadržaj rada, a sadržaj rada Povjerenstva za suradnju sa NATO-om identičan je sadržaju rada Povjerenstva za NATO integracije, koji je bio u ranijem sazivu. Razlika nema, osim u nazivu, ne” kaže Brkić za RSE.
Zakoni BiH predviđaju članstvo u NATO
Bosna i Hercegovina je u decembru 2006. godine potpisala Sporazum o pristupanju Partnerstvu za mir (PfP) s NATO-om. Potpisao ga je tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Radmanović je u istom svojstvu i tri godine kasnije 10. juna 2009. potpisao formalni zahtjev BiH za Akcijski plan za članstvo (MAP) BiH u NATO-u, u koji je BiH primljena u decembru 2018. godine.
Bosna i Hercegovina je jedina država koja učestvuje u MAP-u, nakon što su u članstvo u NATO primljene Sjeverna Makedonija u martu 2020. godine i Crna Gora u junu 2017. godine.
U pismu tadašnjem generalnom sekretaru NATO-a, Jaapu de Hoopu Schefferu, Radmanović je naglasio da su vlasti u BiH ‘iznad svega podvukle našu želju da postanemo punopravna članica NATO-a, što je od strateške važnosti za BiH’.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u novembru 2019. godine donijelo je odluku o prihvaćanju dokumenta nazvanog ‘Program reformi’ koji je trebao značiti i nastavak puta prema čvršćoj integraciji u NATO.
Program reformi BiH usvojen je 2020. godine i kompromisno je rješenje Predsjedništva BiH po kojem će se raditi na NATO putu, umjesto Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) koji je prema MAP-u trebao da se šalje u NATO, a kojem se protivi Republika Srpska.
Suštinski, ovaj se Program ne razlikuje od Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) koji priprema svaka država koja želi da postane članica NATO saveza. Radi se o planu postignuća i planirane reforme u više oblasti, između ostalog, političkih, sigurnosnih, pravnih i obrambenih reformi.
Ovaj dokument je u skladu sa “Rezolucijom o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti Republike Srpske”, donesenim 2017. godine.
O NATO putu odlučivaće građani i institucije BiH
Na saopštenje Ambasade Ruske Federacije o NATO putu Bosne i Hercegovine reagovala je i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.
„Dosad je zvanični stav Ruske Federacije bio da će poštovati samostalne odluke institucija BiH kada je u pitanju NATO put, a sada ruske vlasti pokazuju otvorenu namjeru da, protivno međunarodnom pravu, ograničavaju suverenitet Bosne i Hercegovine“,
Dodaje se kako NATO put BiH nije usmjeren protiv Ruske Federacije, ali i da Ruska Federacija “neće diktirati hoće li BiH u NATO, jer je taj put definisan kroz zakone, a o njemu će odlučivati isključivo institucije i građani BiH”.
Ovo nije prvi put da Turković reaguje na stavove ruskog ambasadora u kome kritizira bosanskohercegovačko članstvo u NATO.
U julu 2020. godine tadašnji ambasador Rusije u BiH, Petar Ivancov pozvan je na službeni razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova BiH zbog stavova iznesenih u u autorskom tekstu objavljenom u dnevnim novinama ‘Glas Srpske’.
U tekstu je Ivancov iznio kako”pokušaji da se progura integracija BiH u NATO, koji podrivaju temelje funkcionisanja BiH kao države tri ravnopravna naroda i dva entiteta sa širokim ustavnim ovlaštenjima, dovode u pitanje sigurnost i stabilnost”.
Nakon razgovora s Biserom Turković, Ivancov je naveo kako smatra da NATO ne doprinosi miru i stabilizaciji, ali i da Bosna i Hercegovina, kao suverena i međunarodno priznata država, ima pravo da sama odluči kome će se pridružiti i da je ta odluka isključivo u nadležnosti BiH i njenih naroda i građana.
Rusija nije stala ni iza stava Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) iz avgusta 2019. godine u kojem su ambasadori zemalja članica pozvali bh vlasti i lidere da poštuju zakone, što se dijelom odnosilo i na pitanje slanja Godišnjeg nacionalnog programa za NATO, koji proizilazi iz usvojenih odredbi Zakona o odbrani odnosno bh. procesu u okviru Akcionog plana za članstvo u NATO.
Piše: Dženana Halimović/RSE