Anonimnost je za korisnike ovakvih SIM kartica garancija da je malo izgledno da će biti identificirani prilikom vršenja zloupotreba.
Sve što je počinitelju koji želi uputiti anonimnu prijetnju po nečiji život potrebno jeste 5 konvertibilnih maraka, nekada i manje, te obližnji kiosk. Počinitelj tako ima teško neuhvatljiv alat za opasne radnje.
Najčešći oblik zloupotrebe jeste upravo telefonsko uznemiravanje drugih osoba, što može imati ozbiljne posljedice.
Nerijetko se dešavaju i lažne prijave kao što su one o podmetanju bombi. Prije nekoliko mjeseci u Sarajevu je bilo niz lažnih prijava o podmetnutim bombama u nekoliko škola. Ovakve prijave su učestale i u pravosudnim institucijama.
Dostupni podaci o kupcu nadležnim organima bi znatno olakšali identificiranje počinitelja krivičnih djela, a posljedično bi vjerovatno došlo do obeshrabrenja činjenja budućih djela.
Kako to rješavaju drugi
Crna Gora i Slovenija su zemlje bivše Jugoslavije u kojima se prilikom kupovine prepaid SIM kartice traži prilaganje identifikacionog dokumenta – ličnih podataka, što je slučaj u većini ostalih evropskih zemalja. To se odnosi i na strane državljane tj. turiste.
Kina je još restriktivnije uredila ovo pitanje – kupcima se skenira lice prilikom kupovine SIM kartice i nije moguća njena preprodaja.
BiH je priča za sebe
Telekom operatere u Bosni i Hercegovini pitali smo da li namjeravaju promijeniti uslove kupovine i korištenja ovih kartica, a do objavljivanja teksta odgovorili su niz BH Telecoma i m:tela. Ukazali su na to da bi se identifikacija kupaca u postojećim uslovima vršila teško.
“Kupovinom tarifnog paketa sa SIM karticom na prodajnom mjestu BH Telecoma ili distributera njegovih usluga, smatra se da je zaključen ugovor između korisnika i BH Telecoma, čime korisnik potvrđuje prihvatanje općih uslova. Pravilo je da se tom prilikom korisnici ne identifikuju, jer je prodaja prepaid paketa omogućena i van ovlaštenih prodajnih mjesta BH Telecoma putem distributera/trafika, na kojima je vrlo teško organizovati identifikaciju jednaku kao kod ugovaranja kod ovlaštenog prodajnog osoblja na prodajnim pultovima BH Telecoma”, obrazložili su.
Međutim, mogućnost identifikacije kupaca ipak postoji.
“BH Telecom je ostavio mogućnost prepaid korisnicima da se registruju, prilikom čega oni osiguravaju identifikaciju kao i postpaid korisnici, a što BH Telecom redovno stimuliše određenim benefitima za korisnike koji se odluče za to. Na taj način, BH Telecom je kreirao određenu bazu prepaid korisnika o kojima posjeduje lične podatke na dobrovoljnoj osnovi. Sve lične podatke BH Telecom kao obrađivač pohranjuje, upravlja i obrađuje u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i ostalim važećim propisima iz ove oblasti”, naglasili su.
Poručili su da je na nadležnim institucijama da odluče o eventualnoj obavezi da svaki kupac mora ustupiti lične podatke.
“Kada je riječ o nametanju obaveznog preduslova identifikacije za sve prepaid korisnike u budućnosti, navedeno je potrebno da bude procijenjeno od regulatora, na način da se stave u uporedni odnos zaštita građana od uznemiravanja i laka i brza dostupnost mobilne usluge, kakav je slučaj kod olakšanog načina sklapanja ugovornog odnosa za prepaid tarifne pakete. Tek ukoliko procijeni da je to neophodno, regulator bi eventualno trebao centralizirano nametnuti obavezu izmjene uslova načina pružanja prepaid usluga u smislu obavezne prethodne identifikacije, a koja bi trebala da se odnosi na sve operatere jednako. Ukoliko to bude slučaj, BH Telecom će kao i uvijek uskladiti svoje uslove pružanja usluga s nalogom Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine”, potcrtali su iz BH Telecoma za Klix.ba.
Iz m:tela su kratko istakli da posluju u skladu sa postojećim zakonom koji ne nalaže identifikaciju kupaca.
Nije poznato da li je bilo zvaničnih inicijativa u Bosni i Hercegovini da pri kupovini SIM kartica bude bude obavezno ustupanje ličnih podataka, ali sigurno je da bi takvo pravilo promijenilo ukupne uslove kupovine – gdje bi se moglo kupovati, kako bi se tretirali maloljetnici itd.