Analitičari također kažu da je Trump pametno koristio digitalne alate kako bi upravljao izvještavanjem o prvoj ličnoj zdravstvenoj krizi u mandatu.

Matthew Algeo, autor nekoliko knjiga o lažima američkih lidera, kaže da predsjednici nisu dužni govoriti o svom zdravlju, pa ne čudi što to ne čine.

Izbori su za koju sedmicu pa nije vrijeme da Trump izgleda kao da nije „potpuno fit“, kažu analitičari.

„Predsjednici ne žele izgledati slabo, nijedan političar ne želi izgledati slabo. Učinit će sve da to izbjegnu“, rekao je Algeo, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Historija ispunjena lažima

Lični ljekar predsjednika najčešće je vojnik. Aktuelni, dr. Sean Conley, mornarički je oficir. Rose McDermott, analitičarka sa Univerziteta Brown, kaže da je to sukob interesa.

„Sean Conley predsjednikov je ljekar, a predsjednik je njegov vrhovni zapovjednik”, rekla je McDermott.

Ako se predsjedniku ne svidi što Conley kaže o njemu, može ga otpustiti. Može mu čak oduzeti mirovinu, kaže McDermott.

Historija američkih predsjednika ispunjena je lažima o njihovom zdravlju.

Woodrow Wilson pretrpio je teži moždani udar u jesen 1919. koji ga je djelomično paralizirao, ali se to nije otkrilo do februara 1920.

Dwight Eisenhower ublažavao je ozbiljnost srčanog udara 1955., dok John F. Kennedy nikad nije progovorio svojoj Addisonovoj bolesti koja može biti fatalna.

Kennedyjevo ubistvo 1963. dovelo je do toga da je četiri godine kasnije izmijenjen 25. amandman američkog ustava po kojem potpredsjednik preuzima čelnu dužnost ako predsjednik umre ili bude onesposobljen.

‘Trump razumije brzinu modernog ciklusa vijesti’

Ipak, osim kada se radi o jasnoj i ozbiljnoj povredi, kao kada je Ronald Reagan ustrijeljen 1981. i njegove ovlasti privremeno prenesene tadašnjem potpredsjedniku Georgeu Bushu, okolnosti u kojima Kongres može proglasiti predsjednika nesposobnim za izvršavanje dužnosti nisu jasno definirane, rekao je Algeo.

Povećan interes medija i rašireno korištenje društvenih mreža nisu potaknuli transparentnost, tvrde analitičari, unatoč tome što se predsjednici više ne mogu skrivati od javnosti kao što se Wilson uspio na četiri mjeseca.

Naročito jer Trump, koji je od televizijske reality zvijezde u međuvremenu postao „tviteraš“, zna kako se postaviti u centar pažnje, smatra Emerson Brooking iz Atlantic Councila.

Trump drži medije na nogama još od prošlog petka, a u nedjelju je objavio pomno osmišljen video u kojemu aludira da je pobijedio korona virus.

Kulminacija je bio njegov povratak Bijeloj kući u ponedjeljak, što Brooking opisuje “filmskim”.

„Trump intuitivno razumije brzinu modernog ciklusa vijesti“, rekao je Brooking.

„Ako mediji raspravljaju ili kritiziraju najnoviji Trumpov sadržaj, neće postavljati druga pitanja o COVID-u 19 ili o 25. amandmanu”, dodao je.

Pozivi za osnivanje nezavisne komisije

Neki stručnjaci pozivaju na osnivanje komisije nezavisnih ljekara koji će nadzirati predsjednikovo zdravlje zbog nedostatka transparentnosti.

Trump je sa 74 godine najstariji američki predsjednik, a njegov demokratski rival Joe Biden ima 77 godina.

Pozivi za nezavisnim nadzorom zdravlja političkih lidera dosad nisu urodili plodom u SAD-u, a niti u drugim zapadnim zemljama.

Zdravstveno stanje predsjednika neke zemlje nije tabu samo u SAD-u, primjećuje McDermott.

Autoritarni režimi su očiti primjeri, ali građani su većinom prepušteni nagađanjima i u demokratskim zemljama.

Njemačka kancelarka Angela Merkel nije htjela iznositi detalje o svojoj drhtavici u javnosti 2019.

“Nisam vidio da je itko postavio ogledni primjer i jednom godišnje istupio s objavom medicinske dokumentacije na način na koji mnogi lideri u SAD-u objavljuju podatke o svojim porezima”, rekao je McDermott.