Dijete koje se rodi danas u Bosni i Hercegovini, kada odraste ostvarit će samo 58 procenata produktivnog potencijala kojeg bi moglo ostvariti uz završeno kompletno obrazovanje i puno zdravlje, navodi se u najnovijem izdanju Indeksa ljudskog kapitala (HCI) Svjetske banke, kojim se mjere rezultati ljudskog kapitala širom svijeta prije pandemije.
Taj je procenat niži od prosjeka regije Evrope i centralne Azije, ali viši od prosjeka zemalja s višim srednjim prihodom.
Ljudski kapital čine ukupno znanje, vještine i dobro stanje koje ljudi steknu tokom svog života, što im omogućava da ostvare potencijal kao produktivni članovi društva.
“Ljudski kapital je najznačajniji resurs BiH i od ključnog je značaja za razvoj zemlje. Nažalost, zemlja rapidno gubi svoj ljudski kapital, s obzirom da stanovnici, naročito mladi, odlaze iz zemlje u potrazi za boljim prilikama na drugim mjestima. Ali, čak i za one koji ostaju, nedostaci u obrazovanju i zdravstvu znače da će skoro polovina produktivnosti tokom njihovog životnog vijeka biti izgubljena, jer im obrazovanje ne pruža znanja koja su potrebna na tržištu, a zdravstvena zaštita im ne omogućava zdrav i produktivan život“, kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori i dodaje:
“Pandemija COVID-19 je samo povećala urgentnost djelovanja na zaustavljanju gubitka ljudskog kapitala. Naša želja je da vidimo da ljudi u BiH žive zdrav život i da mogu ostvariti svoj puni potencijal. To je dostižno, ali moramo djelovati odmah, da bismo preokrenuli ovaj negativni trend.”
Pri procjeni obrazovanja u BiH, izvještaj pokazuje da u prosjeku djeca mogu očekivati da će završiti 11,7 godina školovanja do 18. godine života. Međutim, kad se uzme u obzir kvalitet učenja, to predstavlja ekvivalent tek 7,8 godina efektivnog obrazovanja. Kvalitet učenja je od najvećeg značaja za razvoj ljudskog kapitala. To znači da poboljšanje kvaliteta podučavanja i učenja na nastavi i u školama u cijeloj zemlji predstavlja put za povećanje ljudskog kapitala i omogućavanje ostvarivanja potencijala za rast svih učenika u BiH. Da bi se to postiglo, bitno je da zemlja kao prioritet stavi razvoj obrazovanja, navode iz Svjetske banke.
Ovogodišnji izvještaj uključuje i analizu desetogodišnjeg razvoja ljudskog kapitala u 103 zemlje od 2010. do 2020. godine. Albanija, Azerbejdžan i Rusija spadaju među deset zemalja koje su ostvarile najveći napredak u oblastima zdravstva i obrazovanja na svijetu.
Svjetska banka pomaže vladama u izradi dugoročnih rješenja kojima će se u periodu nakon pandemije izgraditi otpornije, inkluzivnije ekonomije. U BiH, Svjetska banka pruža podršku zdravstvenom sektoru kroz finansiranje medicinske opreme, potrošnog materijala i objekata kao odgovor na pandemiju COVID-19, a trenutno s vlastima razmatra mogućnosti za poboljšanje učinka zdravstvenog sektora i kvaliteta usluga.