Filmska kritika Mirze Skenderagića je ekspresno nakon objave skinuta sa stranice BHRT-a i bez ikakvog pojašnjenja za publiku.
Novi film Pjera Žalice „Koncentriši se, baba“ svečano je otvorio ovogodišnje izdanje Sarajevo Film Festivala i publika ga može gledati preko online platforme festivala.
Vlada veliki interes za ovim filmom, te ga je, kako je izvijestila direkcija festivala, u prvim satima digitalnog prikazivanja vidjelo preko 14 000 gledalaca.
Svoju kritiku ovoga filma danas je u okviru rubrike „Nedjeljna kritika“ objavio zaposlenik Radija BiH i filmski kritičar Mirza Skenderagić na zvaničnoj stranici ovoga javnog servisa.
„Televizijski film bez ideje i autorstva“ glasio je naslov njegove kritike kojom je dosta negativno ocijenio novi film bh. reditelja, konstatirajući da nije u rangu njegovih ranijih uradaka i iznijevši niz vrlo konkretnih razloga zašto se, po njegovom mišljenju, radi o dosta neuspješnom filmskom ostvarenju.
Međutim, kritika je vrlo brzo skinuta sa stranice BHRT-a i bez ikakvog pojašnjenja za publiku. Tekst je bio objavljen na ovom linku.
Inače, Skenderagić je stalni uposlenik javnog servisa i ima svoju stalnu rubriku na ovome mediju. Riječ je o diplomiranom novinaru i apsolventu dramaturgije na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Već godinama piše filmske kritike za razne medije u BiH i regiji.
Da li se radi o klasičnom obliku cenzure ostaje da se nagađa, sve dok urednički kolegij javnog servisa ne da svoje zvanično objašnjenje razloga skidanja teksta svog kritičara sa svojih stranica.
Čak ni četiri dana nakon cenzurisanja ovog teksta, još uvijek nema glasova javnosti koji bi osudili ovakav čin. Jedino je za sada profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Vahidin Preljević otvoreno stao na stranu Skenderagića i kritikovao ovakav potez BHRT-a.
Njegov komentar prenosimo u cjelosti:
Kultura u kojoj se zabranjuje estetska – u ovom slučaju filmska – kritika osuđena je na propast, barem u ovom obliku. Utemeljena kritika, a o takvoj je ovdje riječ, motor je progresa, to bismo trebali znati još od prosvjetiteljstva. I njena ključna sfera je upravo estetska, u kojoj ne mogu postojati konačni sudovi. Zato je ona uvijek bila predvorje i eksperimentalno polje svakog društva koje stremi slobodi. Ova afera s kritikom novog Žaličinog filma, međutim, pokazuje dvije stvari: da kritika, ona istinska, stručna i slobodna, u potencijalu i dalje postoji. To je dobra vijest. Drugo je to što je ovim skandalom potpuno ogoljen mehanizam samodopadne kulturne elite, ogrezle u nedostatku talenta, lijenosti, sujetama bez pokrića i manipulaciji moći. Nevjerovatna je (mada, kad se bolje pogleda, saavim logična) bizarnost da se navodno liberalna filmsko-kulturnjačka elita pokazuje kao znatno manje tolerantna nego čak i politička, čija je kultura kritike već katastrofalna, te da iz tog miljea nema sad nikakvih peticija niti makar jednog glasa protesta protiv totalitarne žudnje da se ušutka jedan mladi i nadareni kritičar.
Izvor: Depo.ba, Slobodna Bosna