Izvještaj, koji je pripremio hrvatski eurozastupnik Tonino Picula, usvojen je u trenutku kada Srbija istovremeno nije dobila saglasnost država članica za otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima jer je više članica EU ocijenilo da nije ostvaren dovoljan napredak u ključnim reformama.
Picula navodi da je put Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji praktično zaustavljen zbog nazadovanja u oblasti demokratije, slabljenja vladavine prava, neprovođenja ključnih reformi i neusaglašenosti s vanjskom politikom EU.
“Uprkos stalnom potvrđivanju svoje strateške opredijeljenosti za članstvo u EU, političko rukovodstvo Srbije do sada je pokazalo ograničenu političku volju da provede reforme i uskladi se s vrijednostima i politikama koje su neophodne za pristupanje EU”, naveo je on.
U saopćenju Evropskog parlamenta ističe se da srbijanska vlada i dalje tvrdi da je članstvo u EU njen strateški cilj, ali zastupnici u EP upozoravaju da se to često ne odražava u njenim postupcima.
“Napredak ka članstvu u EU podrazumijeva ne samo usvajanje reformi, već i njihovu temeljitu i potpunu provedbu”, upozoravaju zastupnici u izvještaju o Srbiji koji je usvojen sa 468 glasova za, 116 protiv i 79 suzdržanih.
U izvještaju se navodi da i dalje postoji trajan jaz između usklađenosti srbijanskog zakonodavstva s pravilima EU i stvarne provedbe reformi, što nastavlja usporavati napredak zemlje na putu ka članstvu.
Zastupnici također naglašavaju da se put svake države ka evropskim integracijama mora procjenjivati isključivo na osnovu vlastitih zasluga te da nijedna zemlja ne bi trebala biti vezana za drugu niti tretirana kao dio paketa.
Zastupnici izražavaju žaljenje zbog bliskih odnosa Srbije s Rusijom i produbljivanja sigurnosne i odbrambene saradnje s Kinom, što, kako navode, izaziva zabrinutost u vezi sa strateškim opredjeljenjem zemlje.
Ukazuju i na nizak nivo javne podrške članstvu Srbije u EU, za što okrivljuju dugogodišnji manipulativni i anti-EU narativ koji šire mediji pod kontrolom vlasti, ali i pojedini visoki srbijanski zvaničnici i članovi vladajuće stranke, uključujući i one na najvišem nivou.
Ko je bio protiv otvaranja Klastera 3?
Jutarnji list navodi da se najmanje devet država članica kategorički izjasnilo protiv otvaranja Klastera 3 sa Srbijom, čije otvaranje Beograd čeka gotovo pet godina.
Više od četiri i po godine Srbija nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje, pa su je na putu ka Evropskoj uniji, osim Crne Gore, pretekli i Albanija, koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja.
Kako saznaje Jutarnji list iz diplomatskih izvora, protiv otvaranja Klastera 3 bile su Nizozemska, Belgija, Finska, Švedska, Bugarska, Hrvatska, Estonija, Litvanija i Luksemburg, dok su “načelno” protiv bile i Danska i Latvija.
Nakon rasprave zaključeno je da ne postoji konsenzus među državama članicama te da se Klaster 3 sa Srbijom neće otvoriti do daljnjega. Za odluke u procesu proširenja potrebna je saglasnost svih država članica EU, a s obzirom na veliki broj zemalja koje se protive otvaranju klastera, teško je očekivati da će se ovo pitanje ponovo uskoro naći na dnevnom redu.