Društvene mreže u Bosni i Hercegovini sve više liče na platforme osvete, ako se pogleda koliko je govora mržnje prisutno na njima. Razlog je to što se stanje u društvu prenosi na društvene mreže, ali mnogo intenzivnije. Poražavajuće, vjera i nacija se sve više zloupotrebljavaju, a to samo doprinosi razgradnji društva i ekonomske stabilnosti.
Društvene mreže sve više se koriste za prijetnje, ugrožavanje sigurnosti, ali i zloupotrebu vjere i nacionalnosti. I jasno je da su potrebni propisi koji će to urediti u digitalnim medijima, uključujući i mreže. Prva stepenica ka tome su nedavne izmjene Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine koje su prije pet dana stupile na snagu. Pripadnici Federalne uprave policije (FUP) zapažaju sve više komentara na mrežama koje izazivaju vjersku i nacionalnu mržnju.
“On je toliko porastao u odnosu na raniji period, da i mi sami ne možemo da stignemo. Zato će ove nove izmjene Krivičnog zakona puno olakšati naš rad”, kaže direktor FUP-a Vahidin Munjić.
Govor mržnje sada je definisan, ali i dalje ima nedostataka.
“Ono što nedostaje Bosni i Hercegovini je agencija, na bilo kojem nivou, koja bi se bavila sadržajem na intrenetu, odnosno definisala šta je negativan sadržaj, a šta pozitivan”, smatra stručnjak za sajber bezbjednost Saša Petrović.
“Sada se nadam da tužioci neće biti u prilici da odbijaju prijedloge policije da se ide u proceduru istraživanja, gdje imamo govor mržnje, posebno prijetnje prema ljudima. Nnekako još nije sazrela misao da se shvati da je internet mjesto gdje se odvijaju vrlo stvarne stvari”, mišljenja je ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica.
Ekspanzija govora mržnje je očekivana, јеr se situacija iz društva prenijela na društvene mreže, kaže sociolog Vladimir Vasić. Izlivi bijesa putem društvenih mreža su prisutni, upravo zato što nije uređena zakonska regulativa i nema odgovornosti. Zbog toga se nacija i vjera najčešće i zloupotrebljavaju.
“Čini mi se da i ljudi koji bi trebali smirivati situaicju, a to su ljudi koji drže poluge vlasti, često zloupotrebljavaju ta dva termina, i naciju i religiju i vjeru, i onda to pretaču na običan narod, koji ionako siromašo živi i svaka sitnica može da upali plamen mržnje u BiH”, ističe Vasić.
Nacionalizam, fašizam, rasizam, diskriminacija, polako preuzimaju primat na društvenim mrežama, u odnosu na dobre i korisne strane. U Bosni i Hercegovini mreže postaju platforme osvete, pa i prema ideološkim neistomišljenicima, navodi novinarka Senka Kurt.
“Zloupotreba vjere je možda u top tri najopsnijih stvari, ne samo za ovu zemlju, već i planetu. Ali, kada govorimo o Bosni i Hercegovini, naravo da je opasno i da radikalizacija vjere postoji na jednom takvom nivou da je to gotovo sada, čini mi se, nemoguće zaustaviti”, kaže Kurt.
“Mržnja nikoga nigdje neće dovesti. Jednostavno, da se ne odričemo onoga što jesmo, ali da imamo prostora i srce za onoga koji je drugačiji, jer radost je u različitosti”, zaključuje sociolog Vladimir Vasić.
Sigurnost na društvenim mrežama niko niti jednom pojedincu ne može garantovati, ali ono što može biti garancija za bolji život mladih naraštaja jeste odgoj, obrazovanje i vjerske institucije koje mogu zaustaviti ove zloupotrebe.