14.07.2024.
HomeNovostiGdje su nestale stranke i kandidati u BiH?

Gdje su nestale stranke i kandidati u BiH?

Na lokalnim izborima u BiH koji su zakazani za 6. oktobar ove godine učestvovaće 300 političkih subjekata, što je najmanji broj u odnosu na tri prethodna izborna ciklusa (2020, 2016, 2012).

Takođe, ako pođemo od 2012. godine pa naovamo vidjećemo da se broj političkih stranaka, nezavisnih kandidata, koalicija ili lista nezavisnih kandidata koji su dobili ovjeru da učestvuju na izborima konstantno povećavao.

Tako su pomenute 2012. godine na izborima učestvovala 383 politička subjekta, zatim 2016. godine bilo ih je 451, da bi se 2020. godine taj broj povećao na 574, što je skoro pa duplo u odnosu na ovogodišnje lokalne izbore.

Gdje su nestale stranke i kandidati od prije četiri godine?

“Jedan dio postojećih političkih subjekata usisale su velike stranke, dio njih ranije su osnivale te stranke kako bi preko njih kontrolisale izborni proces i biračke odbore. Sada je sve manje novca da mogu finansirati ‘stranke za potrebe izbora’, što se odrazilo na smanjenje broja registrovanih političkih subjekata”, smatra Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke.

Razlog vidi i u tome što je jedan dio političkih učesnika shvatio da je nemoćan u borbi sa onima koji raspolažu javnim resursima i upravljaju izbornim procesom.

“Time je njihov entuzijazam razbijen i digli su ruke, svjesni činjenice da se sa rogatima ne mogu bosti”, dodaje ona za “Nezavisne novine”.

Novinar i politički analitičar Faruk Kajtaz smatra da ovakav pad interesa za izbore može da bude i kao posljedica promjena koje je nametnuo visoki predstavnik. U obrazloženju ovog stava Kajtaz se djelimično poistovjećuje s odgovorom Topićeve, u smislu da su određene stranke postojale isključivo za potrebe onih jačih.

“Nije nikakva tajna da je dobar dio manjih političkih subjekata na izborima bio instrumentaliziran od strane najjačih stranaka ili koalicija. Novim izbornim pravilima, a posebno skeniranjem glasačkih listića i profesionalizacijom glasačkih odbora znatno je umanjena mogućnost različitih manipulacija, koje su u ranijem periodu, da se ne lažemo, više bile pravilo, nego izuzetak”, ističe Kajtaz.

Takođe, on ne isključuje mogućnost da se dio izbornih aktera “umorio” od izbora svake dvije godine. Zasićeni su, smatra, i birači, a ova njegova tvrdnja može se uzeti u obzir kada govorimo i o podacima o izlaznosti na izborima u BiH.

Sažimanje političkog spektra, kako kažu sagovornici “Nezavisnih novina”, trend je svugdje u svijetu. Ali, ono što je za njih pravi problem u ovoj priči je činjenica da je i broj od 300 onih koji su dobili ovjeru za učešće na izborima prevelik za malu državu kakva je BiH.

“U BiH i dalje, generalno gledano, ima previše stranaka, nezavisnih kandidata i koalicija”, kaže Kajtaz.

Nadovezujući se na ovo, Tanja Topić dodaje:

“Da biste se uspješno etablirali na političkoj sceni potrebno je mnogo novca, a i svakako veći bazen u ljudskom potencijalu”.

Novinar Goran Dakić kaže za “Nezavisne novine” da je nemoguće ograničiti broj stranaka koje se prijavljuju za izbore, ali da bi bilo dobro da se uvedu neke izmjene.

“Bilo bi dobro kada bismo mogli da biramo između dvije stranke. Ne toliko zbog valjanog izbornog procesa, nego zato da sitna boranija poput Banjca nema čime da trguje. Na izbore, pa da vidimo šta možeš da uradiš”, izričit je Dakić.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti