Bh. izvoz vrtoglavo pada, prognoze zabrinjavajuće

0

Izvoz BiH je u aprilu ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle, bio manji za 210 miliona maraka, a prognoze su i za period koji slijedi poprilično zabrinjavajuće, jer, kako tvrde u poslovnoj zajednici, ne blista ni u evropskim zemljama koje su najveći kupci naših proizvoda.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prošlog mjeseca (april) izvoz je iznosio 1.399.345.000 KM, a u aprilu 2022. bio je “težak” 1.609.578.000 maraka.

Izvoz je, prema istom izvoru, podbacio i u martu ove godine, kada je iznosio 1.518.784.000 KM, a u martu 2022. je bio 1.596.000.000 KM.

Na taj način bh. izvoz je počeo naglo da ide silaznom putanjom, dok je u prethodnim mjesecima neprestano rastao.

Pokazateljima o padu izvoza nije iznenađen Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, koji smatra da je riječ o logičnim trendovima, s obzirom na stanje u zemljama koje predstavljaju naše najvažnije spoljnotrgovinske partnere.

“Privreda, prije svega EU, kao najznačajnijeg spoljnotrgovinskog partnera Republike Srpske, u izvjesnoj je stagnaciji. Konkretno, imam informacije da mnoga preduzeća u zemljama EU, poput Njemačke i Italije, imaju manjka posla, te da su već u svom poslovanju u prva četiri mjeseca imali prinudne odmore od pola sedmice, sedmicu… Iz toga zaključujemo da postoji nedostatak posla i to se reflektuje na naše privredne subjekte, u smislu da imaju smanjen obim narudžbi”, rekao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

Dodao je da postoje i pozitivni efekti, poput pada inflacije u mnogim zemljama, što bi trebalo da predstavlja ohrabrenje u pogledu lakših uslova poslovanja, međutim…

“Generalno, smanjene su narudžbe, što govori da su možda i efekti rusko-ukrajinske krize uzeli danak na privredu EU, a to se, nažalost, reflektuje i na nas. Za mene je malo zabrinjavajuće kako će to biti u narednim mjesecima, pošto ulazimo i u period godišnjih odmora. Italija tradicionalno ima 15 dana, a po mojim saznanjima povećava na 21 dan.

Sve to govori da su privredne aktivnosti u zemljama EU smanjene i da to može imati negativne posljedice na privredu Srpske”, kaže Ćorić.

I ekonomista Saša Stevanović smatra da podaci o našem spoljnotrgovinskom prometu u prva četiri mjeseca ukazuju na probleme u evropskoj ekonomiji. Prema njegovim riječima, politika Evropske centralne banke i želja da se inflacija svede na nivo od dva odsto koštaju. Trošak je, ističe, usporavanje ekonomske aktivnosti, usporavanje tražnje, a posljedica je manji izvoz domaće ekonomije.

“Interesantan podatak koji očekujem biće u pravcu rezistentnosti inflacije na rast kamatnih stopa. Dalja težnja za rastom kamatnih stopa usporiće tražnju i sljedstveno tome dolazi do dodatnog usporavanja izvoza. Podatak da je izvoz u razvijene zemlje EU opao, a zemlje u razvoju u EU nije, pokazatelj je problema koje razvijene zemlje EU imaju. Raduje podatak da je rast izvoza u Njemačku povećan, ali to ne može nadomjestiti pad izvoza u Italiju. Evidentan je problem izvoza u Italiju, gdje je izvoz umanjen za trećinu u prva četiri mjeseca”, kaže Stevanović.

Prema njegovim riječima, ova dva različita ekonomska sistema i različite performanse umanjuju tezu da je manji izvoz rezultat usporavanja inflacije.

Već sada su, dodaje, jasne tendencije prema dugoročnom scenariju gdje ne treba isključiti rast EU ispod jedan odsto na dugi rok ili rast manji za trećinu nego u prethodnom periodu, kada je iznosio 1,5 odsto u prosjeku.

Osim toga, kako prognozira, demografski problemi će prouzrokovati probleme na uključivanju više ljudi na tržiste rada, to će umanjiti produktivnost itd.

“Ekonomski rezultat i dugoročna šteta su najvećim dijelom posljedica geostrateškog pregrupisavanja, novih tokova kapitala. Ovaj scenario otvara pitanje prilagođavanja naše spoljnotrgovinske i ekonomske politike u pravcu otvaranja novih tržišta na istoku, povezivanje sa ekonomskim sistemima koji će bilježiti više stope ekonomskog rasta, koja su potentna. Naredni period je period pokušaja geografske diverzifikacije izvoza domaće ekonomije”, kaže Stevanović.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” rekli da je u četiri mjeseca ove godine ostvaren ukupan obim razmjene u vrijednosti od 14,9 milijardi KM, što je 67,7 miliona KM ili 0,5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, smanjen je izvoz, a povećan uvoz.

“Izvoz je iznosio 5,9 milijardi KM, što je smanjenje od 76,1 milion KM ili jedan odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 8,9 milijardi KM, što je za 143,8 miliona ili dva odsto više u odnosu na isti period prethodne godine”, rečeno nam je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Kada se podvuče crta, deficit u robnoj razmjeni iznosi 3,01 milijardu KM, a pokrivenost uvoza izvozom tek 66 odsto. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, u ukupnoj razmjeni BiH, EU učestvuje sa 70 odsto.