Iako je očekivanje bilo da će novi Savjet ministara BiH biti formiran u decembru, a i nova vlast na nivou FBiH, novi organi još nisu oformljeni, a reforme koje čekaju godinama ponovo se odgađaju.
BiH je u decembru dobila kandidaturu za članstvo u EU na osnovu obećanja da će do kraja godine državna vlast biti formirana i da će se odmah krenuti na sprovođenje reformi iz 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Iako je došlo do određenog napretka izborom Borjane Krišto iz HDZ-a kao buduće nove predsjedavajuće Savjeta ministara i predlaganjem kandidata za ministre na državnom nivou, stvari se dodatno komplikuju na nivou FBiH jer se SDA, koja je isključena iz formiranja vlasti na državnom nivou, opire formiranju vlasti na nivou FBiH u koju ne bi bili uključeni njihovi članovi. Iako bi se vlast na državnom nivou teoretski mogla formirati i bez nove vlade u FBiH, članovi stranaka “osmorke” žele da budu sigurni da će njihovi kadrovi biti dio nove vlasti na nivou tog entiteta prije nego što daju glas za novi Savjet ministara BiH, s obzirom na to da znaju da se Savjet lako imenuje, ali je smjena gotovo nemoguća, jer je uz glasove iz Predstavničkog doma za smjenu potrebna i saglasnost klubova u Domu naroda BiH. U slučaju da daju podršku državnoj vlasti, a ostanu bez pozicija na nivou FBiH, više neće biti u mogućnosti da državnu vlast smijene, čak i ako budu imali dovoljno ruku za izglasavanje nepovjerenja u Predstavničkom domu.
Pritom, ni SDA, ni SNSD, ni HDZ, ni DF-u, koji vjerno prati SDA u svim potezima koje ona sprovodi, ne žuri se s formiranjem novih organa jer već sjede u vlasti u starim sastavima i Savjeta ministara i Vlade FBiH, tako da u slučaju dužeg odlaganja formiranja vlasti nemaju mnogo toga da izgube. Žuri se jedino predstavnicima “osmorke” koji jedini nisu zastupljeni u vlasti.
Stvari su se dodatno zakomplikovale nakon što je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, u intervjuu za FTV zaprijetio da se bez SDA neće moći formirati federalna vlada.
“Treba ispoštovati volju glasača. SDA je skoro duplo jača od sljedeće stranke na izborima. Mimo toga ići u ovo u šta se krenulo, to treba da se izmori i da napravimo kako treba federalnu vladu”, rekao je on i ukazao na podjele unutar same “osmorke”, odnosno stranaka iz FBiH koje su se udružile da izbace SDA iz svih nivoa vlasti.
Upitan da prokomentariše Izetbegovićevu izjavu da njihov kandidat za predsjednika/potpredsjednika Federacije BiH Refik Lendo neće podržati novi saziv Vlade FBiH, a samim tim ni Nermina Nikšića kao mandatara, potpredsjednik SDP-a Zukan Helez rekao je da je to najava blokade.
“Ukoliko se to desi, sad trenutno nije razrađeno šta dalje. U onom što je nametnuo Kristijan Šmit ne piše u potpunosti kako dalje ukoliko dođe do blokade. Samim tim je Šmit dužan da u svom obrazloženju kaže šta dalje ukoliko se napravi blokada”, smatra Helez.
Vlasti BiH su u proteklih nekoliko mjeseci usvojile vrlo malo reformskih mjera. Osim što su poslali program reformi u NATO, usvojili Zakon o javnim nabavkama i ušli u evropski mehanizam Civilne zaštite, i dalje nisu sprovedene najvažnije reforme, poput novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH, sudovima u BiH i drugim zakonskim aktima. U posljednjem izvještaju Evropske komisije za BiH ističu da se može zaključiti da je postignut ograničen napredak u reforama.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da je EU poranila s kandidaturom zbog straha od destabilizacije BiH usljed ruskog napada na Ukrajinu.
“Pri tome su po ko zna koji put naivno nasjeli na obećanja bh. političara, koji su uvijek brzi na obećanjima, a poznati po držanju figa u džepu. Bh. političari ne žure u EU, potvrdili su bezbroj puta, ali bi vrlo rado da koriste benefite koje im taj put pruža”, smatra ona.
Topićeva ocjenjuje da bi vlast mogla biti relativno brzo formirana na nivou BiH, ali ne i u FBiH.
“Tako da bismo mogli ostati i dalje zakovani u praznim i lažnim obećanjima domaćih političara i naivnom vjerovanju evropskih u njihove iskrene namjere”, kaže ona.