21.06.2024.
HomeNovostiTuzla je od klizišta najugroženiji grad, radi se sistem ranog upozoravanja

Tuzla je od klizišta najugroženiji grad, radi se sistem ranog upozoravanja

Nelegalne gradnje, intervencija na terenu, poput nasipanja ili zasijecanja padina, bez savjeta, dovoljno degradiraju površinu koja je vrlo često već ranjiva. Ako se tome dodaju i padavine, onda imamo potencijalnu opasnost od stvaranja klizišta.

Sedam posto površine Tuzlanskog kantona ugroženo je procesom klizanja. Osim Tuzle, koja je, nažalost, detektovana kao najugroženija lokalna zajednica u Bosni i Hercegovini s aspekta klizišta, tu su i Čelić, Sapna, Gračanica, Srebrenik i Gradačac.

“To je akutan problem koji zahtijeva izuzetno velika finansijska sredstva za rješavanje, ali i niz drugih aktivnosti poput sanacije terena, sanacije aktivnih klizišta”, navodi Mirza Džinović, direktor Uprave civilne zaštite TK-a.

Rudarsko-geološko i građevinski fakultet iz Tuzle, u saradnji s Hrvatskim geološkim institutom i Zavodom za geološka istraživanja iz Crne Gore, radi na projektu “Sistem ranog upozoravanja od klizišta”.

“Uspjeli smo da detektujemo i napravimo karte podložnosti na klizanje, odnosno da derminišemo koji su to nestabilni dijelovi gdje se ne smije nikako graditi”, ističe Kemal Gutić, dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli.

Osnovni cilj ovog projekta je raditi na preventivi ponavljanja scenarija velikih poplava i klizišta koji su Tuzlanski kanton pogodili 2014. godine.

“Ovo je, prije svega, preventivnog karaktera, a s obzirom na to da su štete 2014. godine bile ogromne, smatram da možemo spriječiti ljudske živote, katastrofe, utjecati da se zabrani gradnja tamo gdje ne treba da se gradi”, dodaje Gutić.

Koliko je bitna kvalitetna sanacija terena nakon klizišta pokazuje i primjer u naselju Badre u Tuzli. Ahmetu Atiću klizište je 2014. godine došlo do ulaznih vrata i napravilo veliku štetu, ali zahvaljujući dobroj sanaciji više nikada nije došlo do klizanja terena.

“Prošlo je osam godina. Bilo je i kiša i intenzivnih oborina, ali nisam primijetio da je počelo bilo kakvo klizinje terena, ni površinsko”, priča Ahmet.

Stanje prirodne nesreće Tuzlanski kanton je zadesilo 2001, 2010. te 2014. godine, a kritične količine kiše su 70 litara po metru kvadratnom. Zbog svega što dešavalo, struka je odlučila učiniti sve da bi u budućnosti mogla preventivinije djelovati. A odgovorno ponašanje građana te legalna gradnja neki su od načina za sprečavanje nastanka kliziša.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti