14.07.2024.
HomeNovostiNi kazne ne bi natjerale spavače da izađu na izbore

Ni kazne ne bi natjerale spavače da izađu na izbore

Na opštim izborima u BiH koji su održani 2. oktobra, svoje biračko pravo iskoristilo je 50 odsto građana, što je nastavak trenda s ranijih izbora, a upućeni u izborni proces smatraju da ta izlaznost ne bi bila veća i da BiH zakonom uvede obavezno glasanje ili kažnjavanje za one koji nisu izašli na izbore, kao što je to slučaj u pojedinim državama svijeta.

Ali, kao prva mjera i ona za koju se države najčešće odlučuju jeste obavezno glasanje.

U ovom trenutku, više od 20 svjetskih zemalja obavezuje svoje birače izlaskom na izbore, a između ostalih u toj grupi su Argentina, Australija, Belgija, Bolivija, Brazil, Egipat, Grčka, Luksemburg, Meksiko, Peru…

Ali, pored ove mjere, na primjer, Australija građanima koji se ne odazovu glasanju izriče novčane kazne od nekoliko desetina dolara.

Iako se samo ova mjera ne može uzeti kao ključna, činjenica je da izlaznost u Australiji nije bila manja od 90 odsto već unazad nekoliko decenija.

S druge strane, u Boliviji je propisano da se onima koji ne izađu na izbore zamrzne plata. Naime, Bolivijci imaju kartice kojima se potvrđuje da su izašli na glasanje, a oni prilikom podizanja plata i nekoliko mjeseci nakon izbora moraju pokazivati ovu karticu. Gotovo identičnu mjeru ima i Peru, s tim što je obaveza pokazivanja ove kartice čak sedam mjeseci.

Zanimljiv način kažnjavanja, iako nije zvanična mjera, ima i Grčka, u kojoj se građani koji se nisu pojavili na glasanju mogu suočiti s problemima prilikom dobijanja vozačke dozvole. Najdužu tradiciju obaveznog glasanja ima Belgija, a ova obaveza za muškarce uvedena je 1892. godine.

Sagovornici “Nezavisnih novina” uvjereni su da nijedna od navedenih mjera ne bi uticala da 1,6 miliona građana BiH, koliko ih, prema zvaničnim podacima, nije izašlo na izbore, ili bar dio njih, na kraju zaista pristupi glasanju.

Branko Petrić, bivši predsjednik CIK BiH, istakao je da postoje dva razloga za malu izlaznost, koja je očekivana za sve izbore uvijek oko 60-65 odsto.

“Jedan je što je birački spisak opterećen osobama koje uopšte ne žive u BiH, i mi nažalost ne znamo da li su oni uopšte živi. Jer to su ljudi koji su poslije rata u BiH regulisali neka svoja prava i vadili dokumenta u mjestima gdje su tada živjeli, kako bi vratili imovinu i nešto slično. Time su automatski upisani u centralni birački spisak, a oni su se zapravo nakon toga odselili odavde. Ogroman broj takvih ljudi ima, jer je činjenica da mi sada po popisu imamo manje stanovnika nego što ih imamo s pravom glasa. A ne postoji mehanizam ispisivanja tih ljudi s biračkog spiska, zato i imamo puno stogodišnjaka, jer te ljude niko ne ispituje gdje su i šta rade”, pojašnjava Petrić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, drugi razlog male izlaznosti je povjerenje građana u kandidate.

“Građanima je uvredljivo kada im se pomene glasanje, a kod nas je to veoma izraženo. Evo navešću vam jedan slikovit primjer. U Bugarskoj je na izborima postojao model prema kome su građani osim za ponuđene kandidate mogli glasati i za opciju sa dna spiska, a na kojoj je pisalo: ‘Niko od predloženih’. I na jednim izborima za predsjednika umalo se desio ustavni skandal, a to je da u drugi krug, osim onog ko je vodio, ide i ‘Niko od predloženih’. Tom opcijom je bilo jasno da ljudi ne žele nikog od tih koji im se nude. Vjerovatno bi kod nas ta opcija pobijedila”, pojašnjava Petrić.

Slično je, kaže, i kada su u pitanju prazni glasački listići.

“Dokaz je izbor za člana Predsjedništva BiH. U Livanjskom kantonu, u Drvaru, Bosanskom Petrovcu i Bosanskom Grahovu, gdje su Srbi većina, nema Srbina za člana Predsjedništva, tamo bude po 50-60 odsto praznih listića na biračkim mjestima. Slično je i kada dijaspora glasa za predsjednika Republike Srpske, ako nema njihovih kandidata, ostaviće prazne listiće”, naveo je Petrić.

Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista”, kaže za “Nezavisne novine” da bilo kakva prisila građana BiH na glasanje može izazvati samo kontraefekat i da to nije spojivo s demokratijom.

Takođe, ističe da su u BiH i dalje na tapetu nacionalna pitanja i da bi dodatno nametanje nečeg novog pogoršalo stanje.

“Po mom mišljenju, čak nije rješenje ni snižavanje izborne granice na 16 godina, jer nismo politički zrelo društvo. Nedavno sam čitao jedno istraživanje po kojemu 30 posto stanovništva ne zna razliku između federalnog i državnog parlamenta”, kazao je Krešić i dodao da se u ovom slučaju kao eventualna mjera ne treba razmatrati ni ukidanje glasova iz inostranstva.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti