Banke u Bosni i Hercegovini najavile su građanima da ih očekuje porast kamata na kredite, kao dio globalnog trenda uvođenja strožih mjera za zaustavljanje inflacije. Kamatne stope su u proteklom periodu povećane i u pojedinim zemljama regije.
I dok su u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji odluke o uvećanju donosile centralne banke, u BiH kamatne stope prate stope na evropskom tržištu jer su vezane za kretanje EURIBOR-a (referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na evropskom međubankarskom tržištu).
Prvi put nakon 11 godina, na podizanje kamatnih stopa odlučila se i Evropska centralna banka koja je 21. jula povećala kamatne stope za 0,5 procentnih poena i planira nova povećanja ove godine.
Povećanje kamatnih stopa uobičajeni je vid borbe protiv inflacije koja je u junu u eurozoni iznosila 8,6 posto.
Novi udar uz rast troškova života
Tanja iz srednje Bosne podigla je nenamjenski hipotekarni kredit sa rokom otplate od 20 godina.
Iz banke je prije nekoliko dana obaviještena da će joj u augustu mjesečna rata biti uvećana za gotovo 60 maraka (oko 30 eura). Umjesto dosadašnjih 426 maraka (oko 213 eura), banci će mjesečno uplaćivati 483 marke (242 eura), što predstavlja gotovo trećinu njene mjesečne zarade.
“Morala sam uzeti kredit sa promjenjivom kamatnom stopom. U tom momentu mi nije odgovarala fiksna kamatna stopa, jer je bila velika rata. Sada ne znam šta da radim i šta će biti iduće godine”, ističe Tanja.
Rast kamatnih stopa će, kako kaže, nanijeti dodatni udarac njenom budžetu koji je već mjesecima opterećen “divljanjem” cijena namirnica i goriva.
Troškovi života u Bosni i Hercegovini su maju ove godine bili viši za 14,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je prijevoz poskupio za više od 30 posto, hrana i bezalkoholni napici za gotovo 23, a stanovanje i režije za oko 11 posto.
Prosječna plaća iznosi nešto više od 1.080 maraka (oko 550 eura), dok je za mjesečne troškove života četveročlane porodice, prema sindikalnim procjenama, potrebno 2.640 maraka ili 1.340 eura.
Nekoliko dana prije odluke Evropske centralne banke, povećanje kamatnih stopa je najavljeno iz tri banke, od ukupno 14 koliko ih posluje na teritoriji BiH.
Ove mjere dio su ubrzanog podizanja kamatnih stopa centralnih banaka u Evropi, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Kanadi i dijelovima Azije, uslijed turbulencija na tržištu započetih pandemijom korona virusa, a zaoštrenih izbijanjem rata u Ukrajini.
Federalne rezerve SAD u junu su podigle kamatnu stopu na najviši nivo od 1994. godine. Odluka Evropske centralne banke o rastu kamatnih stopa stupit će na snagu 27. jula, a cilj je vratiti inflaciju na nivo od dva posto u srednjoročnom razdoblju.
Krediti sa fiksnim stopama ostaju isti
Veće mjesečne rate očekuju građane BiH koji imaju kredite sa promjenjivom kamatnom stopom, dok novim mjerama neće biti pogođeni oni koji su se zadužili po fiksnim stopama.
O izmjeni ugovora s bankom, sugovornica RSE iz Sarajeva (identitet poznat redakciji) obaviještena je putem SMS-a. Ona je prije nekoliko dana dobila poruku da zbog povećanja kamatne stope treba donijeti novu administrativnu zabranu.
“Službenik u banci mi je rekao da će kamatna stopa biti povećana sa 4,2 na 4,9 posto, te da ću dodatne informacije dobiti u preporučenom pismu koje mi je banka poslala na kućnu adresu”, kaže ona za RSE.
Prema podacima Centralne banke BiH, zaduženost građana kod komercijalnih banaka u martu ove godine iznosila je 10,5 milijardi maraka (oko 5,25 milijardi eura).
Iz Centralne banke nisu odgovorili na upit RSE o trenutnoj stopi inflacije i porastu kamatnih stopa, navodeći da će uskoro objaviti ažurirane podatke.
Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, tvrdi da ne bi trebalo biti naglih skokova kamatnih stopa, ali i da je rast neizbježan u borbi sa inflacijom.
Rast kamatnih stopa u BiH očekuje se u iznosu od 0,7 do 0,9 posto.
Kutle podsjeća da mehanizam njihove kontrole ne postoji, jer banke rade po tržišnim kriterijima.
“To nije velika promjena rate i mislim da previše dižemo uzbunu oko te kamatne stope, a manje vodimo računa o glavnicama i razlozima dizanja kredita”, kaže on za RSE.
Kutle upozorava da će, ukoliko potraje rat u Ukrajini, biti i veće posljedice u Evropi, a pogotovo u nerazvijenim zemljama kakva je I BiH.
“Problemi će biti sve veći. Situacija u Ukrajini izaziva nesigurnost kod snabdijevanja robama, pogotovo energenata, a samim tim i kreditnog rejtinga firmi i država. sve to utječe na povećanje kamatnih stopa”, naglašava.
Šta mogu učiniti građani?
Za nadzor nad poslovanjem banaka u BiH zadužene su agencije za bankarstvo na nivou dva bh. entiteta.
U Agenciji za bankarstvo Federacije BiH podsjećaju da je obaveza banaka da obavijeste klijente o promjenama kamatnih stopa te tvrde da ombudsmeni u toj insituciji mogu reagirati u slučaju kršenja ugovora o kreditima.
Jedna od mogućnosti koju bi trebali imati na raspolaganju građani je mijenjanje ugovora u kredit po fiksnoj kamatnoj stopi.
“Ne događa se ovo samo kod nas, cijela regija je pogođena. No, neke banke će kamate povećati, a neke ne pa je logično da klijenti idu tamo gdje je kamata manja. Sve ovo se radi da bi se inflacija stavila pod kontrolu”, kaže direktor Agencije za bankarastvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić.
Mahmuzić, također, smatra da porast kamatnih stopa građani ne bi trebali u većoj mjeri osjetiti na svojim kućnim budžetima.
Tako bi za desetogodišnji kredit u iznosu od 100.000 maraka (oko 50.000 eura), pri povećanju kamatne stope za 0,9 posto, mjesečna rata bila uvećana za 80 maraka ili 40 eura. U ovom slučaju, mjesečna rata bi umjesto dosadašnjih 1.100 iznosila 1.180 maraka.
“Ukoliko je tih 80 maraka presudno onda imamo većih problema nego što je sam kredit. Sve to je najavljivano i nije do nas. No, teško je previdjeti šta će biti iza nove godine. Šta će biti sa ratom u Ukrajini, energentima i kako će se inflacija kretati”, kaže Mahmuzić.
Kako su vlasti reagovale na ekonomsku krizu?
Građani nekoliko bosanskohercegovačkih gradova protestovali su u julu negodujući zbog poskupljenja u Bosni i Hercegovini (BiH). Zahtijevali su suspenziju akciza za gorivo i uvođenje nulte porezne stope na osnovne prehrambene proizvode.
Na ekonomsku krizu izazvanu ratom u Ukrajini, vlasti u oba bh. entiteta reagirale su tek odlukama o dodjeljivanju jednokratne pomoći u iznosu od po 100 maraka (oko 50 eura) mladima i ugroženim grupama građana.
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić kaže za RSE da su umjesto pravovremene reakcije kako bi zaštitile kupovnu moć građana, vlasti odgovornost prebacile na Centralnu banku BiH.
Podsjeća da su krediti u BiH uglavnom vezani za euro, te da Centralna banka nema mogućnost da propisuje referentne kamatne stope.
“Centralna banka ima samo jedna mehanizam, a to je povećanje ili smanjenje obaveznih rezervi. No, vlasti su imale sto načina, ali uopšte ne haju. Od toga da se dogovori reprogramiranje kredita građana, do mjera subvencioniranja najugroženijih kako im ne bi bila smanjena kupovna moć”, kaže Cenić.
Cenić tvrdi da će rast kamata na kredite pratiti i porast kamatnih stopa na oročenu štednju, odnosno na depozite.