Prosječne cijene za robu široke potrošnje u BiH će u ovoj godini porasti za 7,7 odsto, a zbog inflacije i poskupljenja energenata u prvih pet mjeseci prikupljeno je 20 odsto više indirektnih poreza, navedeno je u najnovijem kvartalnom Izvještaju o ekonomskom napretku za zemlje zapadnog Balkana i Turske, koji je objavila Evropska komisija.
Ilustracije radi, oni ističu da je u prvih pet mjeseci ove godine broj noćenja povećan za gotovo 80 odsto, a najviše turista je iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.
Vlasti na svim nivoima u zemlji, kako naglašavaju, povećale su potrošnju usljed pojačanih prihoda, a dodaju da je u RS dio povećanih troškova trajan jer je usmjeren na povećanje plata u javnom sektoru.
“Planirana potrošnja je povećana za oko devet odsto, uglavnom za trajna povećanja plata i penzija u javnom sektoru, kao i dodjele za ratne veterane i socijalne beneficije. Finansiranje većih troškova koji iz ovog proističu će, prema onom što kažu vlasti u RS, dovesti do manjeg deficita za milion maraka od 209 miliona maraka”, istaknuto je u izvještaju.
Kada je riječ o inflaciji, ističu da su glavni pokretači značajno povećanje cijena sirovina, energije, hrane i ulja, i to usljed rata u Ukrajini, ali i zbog niske baze od prve polovine 2021. godine, kada su, kako podsjećaju, cijene u velikoj mjeri stagnirale.
U prvom kvartalu, kada je ekonomija rasla, ističu da je usljed rasta u trgovini, transportu i turizmu bh. bruto domaći proizvod povećan za 1,5 odsto u odnosu na prethodni kvartal. Ako se poredi s prvim kvartalom 2021. godine, rast je iznosio 5,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.
“Glavni pokretač rasta je i dalje privatna potrošnja, koja je povećana za 5,2 odsto i doprinijela je ukupnom rastu s pet odsto. Izvoz je povećan za 40,6 odsto u odnosu na isti period lani. Investicije su porasle za 23,1 odsto, potpomognute padom od 11,2 odsto prethodne godine”, naglašeno je.
Ovaj rast je, kako je naglašeno, doprinio i smanjenju nezaposlenosti u BiH, i to za 3,7 odsto u odnosu na isti period lani, odnosno oko 30.000 ljudi. Istovremeno je, kako ističu, broj nezaposlenih smanjen za 36.000 ili za 8,7 odsto. U ranijim izvještajima je isticano da je smanjenje nezaposlenosti djelimično uzrokovano odlaskom ljudi iz BiH, odnosno skidanjem s biroa, a u ovom izvještaju se ovo ne spominje.
Zoran Pavlović, ekonomski ekspert, ističe za “Nezavisne” da trenutna ekonomska kriza neće prestati dok se ne zaustavi rat u Ukrajini, a za šta, kako kaže, zasad ne vidi želju da se desi. S tim u vezi, kako ističe, treba očekivati rast inflacije i dalje pogoršanje životnog standarda građana jer, kako tvrdi, vlasti u BiH ne čine ništa da se situacija ublaži. On je podsjetio da je predsjednik Vlade RS obećao da će od aprila doći do smanjenja akciza za gorivo, ali da se to nije desilo, niti se vide planovi za rasterećenje građana.
“Kroz Upravu za indirektno oporezivanje se ove godine u prvih šest mjeseci prikupilo 836 miliona maraka više nego prošle godine. To govori o tome da je inflacija, ali i u nekim momentima histerična kupovina na početku sukoba u Ukrajini, doprinijela da u biti građani postanu sve siromašniji, a država sve bogatija”, zaključio je on.