Zašto Putin ide u Teheran?

0

Ruski predsjednik Vladimir Putin trebao bi se susresti sa iranskim kolegom Ebrahimom Raisijem u Teheranu u utorak.

Sastanak, na kojem će biti i njihov turski kolega Recep Tayyip Erdogan, održat će se u trilateralnom “Astana formatu“ s ciljem rješavanja sporova u Siriji, no još je tema na stolu zbog rata u Ukrajini.

Lideri i njihove delegacije trebali bi održati i bilateralne susrete tokom kojih će biti govora od rata koji bjesni u Ukrajini do nuklearnog sporazuma koji je Iran dogovorio sa svjetskim silama 2015. godine.

Slijede neke od stavki koje treba znati:

Situacija u Siriji

Samit u Teheranu se održava u vrijeme tinjanja tenzija u kojima se Turska nalazi na jednoj, a Rusija i Iran na drugoj strani spora. Ankara je 1. juna objavila kako će uskoro pokrenuti novu vojnu operaciju u najmanje dva sjevernosirijska grada i napala, kako kaže, “terorističke“ kurdske oružane grupe.

Rusija i Iran su dvije države koje najviše podržavaju administraciju sirijskog predsjednika Bashara al-Assada koji je sačuvao vlast tokom građanskog rata koji bjesni u njegovoj državi više od 10 godina.

Kada je Erdogan govorio o uspostavi 30-kilometarske sigurnosne zone “čišćenjem“ dva grada, Tal Rifaata i Manbija, Moskva i Teheran su pozvali Ankaru da se suzdrži od novih napada. Planiranom potezu Ankare protivi se i zvanični Washington.

Nedavno je Erdogan testirao svoj utjecaj u NATO-u pokušajem jačanja svoje pozicije u odnosu na kurdske borce u Siriji. On je krajem juna odbacio svoje protivljenje pridruženju Finske i Švedske Alijansi nakon što su skandinavske države pristale podržavati kurdske oružane grupe i izručiti veći broj ljudi koje Turska smatra “teroristima“.

Odvojeno, Rusija je ranije ovog mjeseca uložila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kojom se produžava prekogranična isporuka pomoći narodu Sirije te iznudila kompromis kako bi se dobilo šestomjesečno produženje misije.

Turska, Iran i Ukrajina

Ovo je rijetko putovanje van granica za Putina koji je u februaru pokrenuo “specijalnu operaciju“ s ciljem, kako je objavljeno, demilitarizirati susjednu Ukrajinu i poremetiti ambicije Kijeva za članstvo u NATO-u.

Erdogan je odigrao osjetljivu ulogu u balansiranju tokom rusko-ukrajinskog rata. Turska, koja je iskazala podršku Ukrajini, ali i protivljenje obimu zapadnih sankcija Rusiji, pokušala je posredovati između Moskve i Kijeva s ciljem postizanja prekida vatre.

No, istovremeno je prodao svoje borbene bespilotne letjelice Bayraktar koje su korištene u ratu, što je naljutilo Rusiju. Turska se također protivila ruskoj aneksiji Krima 2014. godine.

No, Ankara je posljednjih godina stvorila bliske veze sa Rusijom na poljima energetike, odbrane i trgovine, a jako se oslanja i na dolazak ruskih turista.

U međuvremenu Iran odbija osuditi Rusiju zbog invazije na Ukrajinu i krivi širenje NATO-a kao uzrok sukoba, ali također se protivi ratu i poziva na dijalog kako bi se borbe okončale. Ova država je nekoliko puta prenosila poruke između Ukrajine i Rusije.

Iranski dronovi i Rusija

Putinova posjeta se dešava sedmicu dana nakon što je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan izjavio kako Iran želi Rusiji prodati “stotine“ naoružanih bespilotnih letjelica kako bi ih koristila u ratu u Ukrajini.

Tako je CNN izvijestio da je ruska delegacija posjetila zračnu bazu u centralnom Iranu najmanje dva puta prošlog mjeseca i tamo su im predstavljena dva modela iranskih dronova koji mogu nositi oružje.

Kremlj je odbio komentirati ovo pitanje, no Teheran je otvoreno negirao optužbe i naveo kako neće vojno pomoći nijednu stranu u sukobu i kako želi da rat što prije prestane.

Giorgio Cafiero, prvi čovjek konsultantske firme Gulf State Analytics iz Washingtona koja se bavi analizom geopolitičkih rizika, smatra kako bi bilo “bez presedana“ ako Iran izveze toliko bespilotnih letjelica i kako američke tvrdnje treba gledati sa „zdravom dozom skepticizma“.

„Nema Iran iskustva u izvozu toliko dronova drugoj državi i zbog toga također treba dovoditi u pitanje validnost istupa Sullivana“, kazao je on za Al Jazeeru.

Usijane tenzije SAD-a i Irana

Samit u Iranu dešava se nekoliko dana od okončanja bliskoistočne turneje američkog predsjednika Joea Bidena tokom koje je on posjetio iranske rivale Izrael i Saudijsku Arabiju, što je izazvalo reakcije Teherana.

Važno je tumačiti Putinovu i Erdoganovu posjetu Iranu u kontekstu “povećanje bifurkacije istok-zapad“ uslijed rata u Ukrajini, govori Cafiero.

Dodaje kako Moskva, dok rat bjesni i ruska ekonomija doživljava udarce zbog zapadnih sankcija, traži jače veze sa ne-zapadnim državama koje ne podržavaju ove mjere.

“Riječ je o snažnoj poruci koja se šalje Washingtonu o željama Moskve, Teherana i Ankare da rade zajedno bez da im se nameću američke politike, stavovi i agende.“

Također postoji pitanje iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, a kojeg je Rusija dio. Tokom Bidenove posjete, lideri SAD-a, Izraela i nekih bliskoistočnih država su istakli svoj cilj da Iran nikada ne dođe do nuklearnog oružja.

Teheran tvrdi kako nikada neće nastojati napraviti bombu, no indirektni pregovori da se ponovo vrati dogovor koji je Washington jednostrano napustio 2018. blokirani su mjesecima zbog neslaganja o tome koje SAD sankcije treba ukinuti.

Preostale teme

Tri lidera trebali bi imati važne bilateralne razgovore na marginama razgovora formata Nur-Sultan.

Uz siguran izvoz žita iz Ukrajine, Putin i Erdogan bi mogli razgovarati o energetici, trgovini i drugim načinima unaprjeđenja odnosa.

Iran, sa druge strane, želi potpisati 20-godišnju saradnju sa obje države i posljednjih mjeseci je poslao te prijedloge.

Dok iranska ekonomija pati zbog jačanja vašingtonskih sankcija, iranski predsjednik se fokusirao na regionalnu diplomatsku inicijativu kako bi ublažio efekte.

Iran također želi ojačati trgovinske odnose sa Rusijom i Turskom, a zvaničnici razmatraju korištenje nacionalnih valuta kada je riječ o poslovima sa Moskvom.

“Rusija i Iran imaju slične zahtjeve za uvoz i izvoz – obje države izvoze slične proizvode i to je dijelom razlog zašto Moskva ima daleko značajnije ekonomske odnose sa Turskom“, govori Nicole Grajewski, saradnica Međunarodnog sigurnosnog programa sa Centra za nauku i međunarodne odnose Belfer.

Za Al Jazeeru kaže kako je Moskva, iako su ruske kompanije spremne da budu na udaru sekundarnih američkih sankcija, želi povećati domaću proizvodnju tokom rata što bi značilo da će biti manje sklona uvozu nekih iranskih proizvoda.

Grajewski kaže kako je malo vjerovatno da će Putin i Raisi finalizirati 20-godišnji sporazum tokom posjete, “no čini se kako postoji veći poticaj na jačanje veza nego prethodnih desetljeća“.

Piše: Maziar Motamedi / AJB