Stotine zaposlenih u desetinama sankcionisanih pravnih lica Svjetski dan šale provelo je sa knedlom u grlu i opravdanim pitanjem – šta dalje, nakon što su njihovim poslodavcima ugašeni računi u komercijalnim bankama. Šta dalje pitaju se i medijski radnici na ATV-u, iako menadžment tvrdi da ima plan:
“Iako neki to žele i pokušavaju da ostvare, zatvaranje računa neće značiti i kraj Aleternativne televizije. Ovo je samo jedan u nizu izazova, kojem ćemo, uvjeren sam, odoljeti tražeći najbolje moguće rješenje za zaštitu naše slobode govora i prava na izbor zaposlenja i rada”.
Podsjetimo, ATV je na crnoj listi završila u januaru 2022. godine, a takvu odluku Ministarstvo finansija SAD obrazložilo je tvrdnjom da je vlasnička strukutra kompanije usko povezana sa porodicom Milorada Dodika koji, naveli su iz Vašiongtona, nad ATV-om vrši kontrolu iz sjene usmjeravajući navodno javni novac toj kompaniji. Dvije godine od sankcija, jasno je da se odluka Amerikanaca, koja menadžmentu navodno još nije jasna, tiče i direktno odnosi na svakog od zaposlenih.
“Onaj koji je objektivni realni problem koji će početi da osjećaju građani jeste da svako povezano lice ili povezano lice sa povezanim licem će trpiti posljedice zbog toga”, tvrdi Dragan Dakić, profesor međunarodnog prava.
U problemu je i 35 zaposlenih u najvećoj opozicionoj stranci koja je sankcionisana prije 20 godina. Iako rukovodstvo tvrdi da ima plan, javnosti ga nije saopštilo. Odrično predsjednik stranke Milan Miličević odgovara i na navode da bi SDS-u mogao biti ugrožen izlazak na izbore.
“Ne postoji ni jedan problem da u okvirima zakona koji je to definisao SDS ne učestvuje u izborima”, poručuje Miličević.
Ipak, tačnost ove tvrdnje je upitna i u konačnici o svemu će odlučivati Centralna izborna komisija, a pitanje je kako će CIK-u SDS poslati finansijske izvještaje, što je jedan od preduslova za ulazak u izbornu trku. Američke sankcije tako bi se mogle direktno odraziti na politički spektar u zemlji, posebno ukoliko se na crnoj listi nađe i Dodikov SNSD.
“Ja mislim da se razgovara u određenim krugovima kako će reagovati Dodik u slučaju i tih vrsta sankcija”, navodi bivši predsjednik SDS Mirko Šarović.
“Pa šta, pa šta, nemam ovaj one kartice za plaćanje, nisam ih nikad imao, ali uvijek u džepu imam po nešto novca, još uvijek prolazi”, kazao je ranije lider SNSD Milorad Dodik.
I iako se predsjednik SNSD svojski trudi da u svakoj prilici djeluje opušteno dok govori o američkim sankcijama, jasno je da se obruč oko njega steže i da bi sve moglo da ima i finansijske i političke posljedice i po njega i po Republiku Srpsku na čijem je čelu.
“Moj utisak da je stavljanje na tu listu bio oblik upozorenja koji očigledno nije shvaćen ili se nije razumio na pravi način”, ocjenjuje ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
I koji se negira, ili u slučaju ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan obrće…
“Schmidt je najveća sankcija Republike Srpske”.
A ministar daje i obrazloženje za sankcije i tvrdi one služe da se kazne oni koji štite Ustav.
“Šta su zapravo sankcije, kaznićemo sve one koji ne dozvoljavaju unitarnu Bosnu i Hercegovinu, kaznićemo sve one koji ne dozvoljavaju da ovo bude samo država jednog naroda. Kaznićemo sve one koji čuvaju Dejtonski sporazum i federalni status Republike Srpske. Kaznićemo sve one koji federalni princip predstavljanja federalne jedinice Republike Srpske na zajedničkim organima žele da se čuje njihov glas. To su sankcije“, smatra Karan.
U buci često zaglušujućih prevashodno političkih poruka, ispod rada ostaje činjenica da se o gašenju računa fizičkim i pravnim licima do danas nisu oglasili niti Udruženje banaka Bosne i Hercegovine, niti Agencija za bankarstvo Republike Srpske.